Cijene nafte ponovo rastu
Cijene nafte ponovo rastu Home / Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 4,3 odsto – na 63,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,7 odsto – na 61,02 dolara. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su porasle – više od četiri odsto, što je njihov prvi sedmični rast od polovine aprila. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 4,3 odsto – na 63,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,7 odsto – na 61,02 dolara. Na početku prošle sedmice cijene nafte oštro su pale jer je osam proizvođača iz sastava Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), predvođenih Saudijskom Arabijom, dogovorilo povećanje proizvodnje u junu za 411.000 barela dnevno. Ohrabrenje zbog trgovinskog sporazuma SAD-a i Britanije No, do kraja sedmice cijene su nadoknadile te gubitke jer se trgovci nadaju da će najveće svjetske ekonomije izbjeći recesiju, s obzirom da se smiruje trgovinski rat, koji je početkom aprila pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp uvođenjem recipročnih carina. Trgovce je ohrabrio trgovinski sporazum između SAD-a i Velike Britanije, što je prvi takav sporazum od kada je Tramp uveo carine. Najvažnije je u sporazumu da će London smanjiti carine na uvoz američkih proizvoda s prosječnih 5,1 na 1,8 odsto, dok bi carine na uvoz britanskih proizvoda u SAD ostale na 10 odsto. To je podstaklo nadu trgovaca u popuštanje napetosti i između SAD-a i Kine na pregovorima, održanim tokom vikenda u Švicarskoj. I Peking i Vašingtom žele ublažiti napetosti i to povoljno utiče na tržišta. Izvor: Aljazeera
Jačanje eura loša vijest za brojne evropske kompanije
Jačanje eura loša vijest za brojne evropske kompanije Home / Nakon dvije sedmice snažnog rasta, berzanski indeksi u Njujorku su blago pali, a svi se sada nadaju trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine. Tržište kriptovaluta postaje sve uzbudljivije, a vrijednost ethera porasla je za skoro 70 odsto za nešto više od mjesec dana. Dan nakon što se Donald Tramp sa Velikom Britanijom dogovorio o smanjenju carina na izvoz britanskih automobila i čelika, američki predsjednik je rekao da bi Kina trebalo da otvori svoje tržište Sjedinjenim Državama, te da smatra da su carine od 80% na kinesku robu pravedne. Kao što je poznato, carine na kineske proizvode trenutno iznose čak 145%, što je apsurdno visoko. Ipak, ni carine od 80% nijesu mnogo bolje, pa se investitori nadaju da će dvije najveće ekonomske sile postići razuman kompromis na pregovorima u Švajcarskoj ovog vikenda. Koliko je to važno za dobro raspoloženje na berzama, vidjeli smo 9. aprila, kada je Tramp odložio primjenu recipročnih tarifa za 90 dana. Akcijski indeksi od tada neprestano rastu, a posebno se ističe frankfurtski DAX sa dobitkom od 27 odsto, dok se njujorški S&P 500 oporavio za oko 17 odsto od najniže vrijednosti u aprilu. S&P 500 je i dalje osam odsto ispod svog februarskog vrhunca. U toku je sezona objavljivanja poslovnih rezultata za prvo tromjesečje. Više od 72 odsto kompanija iz indeksa S&P 500 objavilo je rezultate, a do sada je 76 odsto njih prijavilo pozitivna iznenađenja u zaradi, što je iznad desetogodišnjeg prosjeka od 75 odsto. Godišnji rast dobiti u prvom kvartalu iznosi 12,8 odsto i iznad je očekivanih 11,5 odsto s kraja prošle godine. Važno je gledati unaprijed, jer su očekivanja rasta dobiti u drugom kvartalu oslabila, dok kompanije upozoravaju na neizvjesnost oko potrošnje, carina i trgovinskih pregovora. Prognoza rasta dobiti za drugi kvartal pala je na 5,8 odsto, što je znatno ispod 11,3 odsto očekivanih krajem prošle godine. Naravno, prognoze se mogu brzo promijeniti jer su trgovinski pregovori u toku. Sve više evropskih kompanija ne samo da upozorava na posljedice Trampovih tarifa, već osjeća i uticaj jačeg eura, koji je ove godine ojačao skoro 10 odsto u odnosu na dolar. Prema navodima Financial Timesa, o tome su javno govorile njemačka softverska kompanija SAP, proizvođač luksuznih automobila Porsche, pivara Heineken i francuski industrijski gigant Schneider Electric. Snažan euro podriva njihovu konkurentnost u SAD-u, gdje potrošači već osjećaju nelagodu zbog trgovinskog rata. Iako su kompanije uglavnom zaštićene od valutnih fluktuacija, mnoge predviđaju nižu dobit. Glavni finansijski direktor SAP-a, Dominik Asam, bio je vrlo precizan i izračunao da svakih 100 pipova (jedan pip je deset hiljaditi dio kursa) jačeg eura znači 30 miliona eura manje u godišnjim prihodima SAP-a. Za ovu godinu, zahvaljujući strategiji zaštite, uglavnom su pripremljeni za jačanje eura, ali očekuju veće probleme sljedeće godine. Heineken je objavio da bi ih jačanje eura u odnosu na druge valute, uključujući meksički pezos, moglo koštati 180 miliona eura prilagođene neto dobiti, dok je Schneider Electric još pesimističniji i predviđa da bi godišnji prihod mogao biti smanjen za 1,25 milijardi eura. Podsjetimo da je dolar bio blizu pariteta s eurom na prelazu iz 2024. u 2025. godinu, pa su finansijeri većinu svojih predviđanja pravili pod pretpostavkom da će vrijednost eura biti oko 1,04 dolara. Već se ove godine na berzama primjećuje da dionice istaknutih evropskih izvoznih firmi ne prate rast ukupnog tržišta. Valutni trgovci očekuju dalje slabljenje dolara. Bank of America navodi da je, kako se približavala nova godina, tržište bilo previše optimistično u pogledu SAD-a, a previše pesimistično prema Evropi. Objavljivanjem njemačkih stimulativnih mjera u vrijednosti od bilion eura i Trampovim tarifama, odnos snaga se značajno promijenio u korist eura, koji bi, prema procjenama stručnjaka BOA-e, do kraja godine mogao dostići 1,17 dolara. Usput: najnoviji podaci pokazuju da se 30 odsto globalnog izvoza fakturiše u eurima, a više od polovine u dolarima. Izvor: SEEbiz
Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom
Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom Home / Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je „veliki napredak” postignut tokom trgovinskih razgovora američkih i kineskih zvaničnika u Ženevi o carinama i rekao da je dogovoren „povratak na početne postavke”. „Danas smo imali veoma dobar sastanak s Kinom u Švajcarskoj. Mnogo toga je razmotreno, mnogo toga je usaglašeno”, napisao je Tramp na mreži Truth Social. „Pregovori o potpunom ‘resetovanju’ vođeni su na prijateljski i konstruktivan način. Nadamo se, u korist i Kine i Sjedinjenih Američkih Država, da će Kina otvoriti svoje tržište američkim kompanijama. Postignut je ogroman napredak!”, poručio je. Razgovori između Kine i Sjedinjenih Država, koji su počeli juče ujutro u luksuznoj vili u Ženevi s ciljem da se pokuša riješiti trgovinski rat između dvije zemlje, prekinuti su uveče i trebalo bi da budu nastavljeni danas ujutro. Dvije prijestonice poslale su tokom vikenda u Ženevu visoke predstavnike na pregovore: američkog ministra finansija Skota Besenta, američkog trgovinskog predstavnika Džejmsona Grira i zamjenika kineskog premijera He Lifenga. Besent i Grir sastali su se s kineskim predstavnicima nakon višenedjeljnog rasta tenzija izazvanog Trampovom odlukom da poveća carine na kinesku robu za više od 100 odsto. Trgovinski spor, zajedno s Trampovom prošlomjesečnom odlukom da uvede carine i desetinama drugih zemalja, poremetio je lance snabdijevanja, uzdrmao finansijska tržišta i izazvao strah od naglog usporavanja globalne ekonomije.
Rusija napadnuta s više od 100 dronova, zatvoreno više aerodroma
Rusija napadnuta s više od 100 dronova, zatvoreno više aerodroma Home / Ukrajina je protekle noći lansirala više od stotinu dronova na rusku teritoriju, ciljajući posebno Moskvu, saopćile su ruske vlasti. Ukrajina je protekle noći lansirala više od stotinu dronova na rusku teritoriju, ciljajući posebno Moskvu i poremetivši rad više aerodroma, dok se Rusija priprema za proslavu 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. „Snage protivvazdušne odbrane oborile su najmanje 18 bespilotnih letjelica na putu prema Moskvi iz različitih smjerova“, objavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin na Telegramu. Krhotine jednog od dronova pale su na autoput, ali do sada nije bilo izvještaja o ozbiljnoj šteti ili povredama. Vlasti su izvijestile da su ukrajinski dronovi presretnuti iznad Voronješke i Penzenske regije. Za sada ni tamo nema izvještaja o šteti ili povrijeđenima. Vazdušni saobraćaj je na četiri moskovska aerodroma, Šeremetjevo, Domodjedovo, Vnukovo i Žukovski, iz sigurnosnih razloga privremeno obustavljen, navela je ruska novinska agencija TASS, koja se poziva na rusku agenciju za civilnu avijaciju Rosavijaciju. Osim toga, vazdušni saobraćaj privremeno je obustavljen i na aerodromima u Kalugi, oko 200 kilometara jugozapadno od Moskve, Saratovu, oko 850 kilometara jugoistočno od glavnog grada, te Volgogradu, oko 1.000 kilometara jugoistočno od Moskve. Rusi gađali Harkiv Istovremeno, Ukrajina je izvijestila o ruskom napadu dronom na grad Harkiv. Jedna se stambena zgrada zapalila, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov na Telegramu. Za sada nema izvještaja o žrtvama. Ukrajinska vojska u utorak je saopštila da su njene snage bile uključene u borbene operacije u ruskoj Kurskoj regiji tokom protekla 24 sata, uprkos tome što Moskva tvrdi da je porazila ukrajinsku vojsku u regiji. U dnevnoj objavi podataka na Telegramu, ukrajinska je vojska istakla da su njene snage u sektoru Kurska odbile ruske napade te da su pod vatrom ruskog topništva i vazdušnih bombi. Izvor: Aljazeera
Američki trgovinski manjak najveći u više od 30 godina
Američki trgovinski manjak najveći u više od 30 godina Home / Američki trgovinski manjak poskočio je u martu na najviši nivo otkada ministarstvo trgovine objavljuje podatke, odražavajući val uvoza robe kojim su kompanije nastojale preduhitriti troškove novih carina. Američki uvoz dobara i usluga uvećan je u martu za 4.4 odsto u odnosu na februar i iznosio je 419 milijardi dolara. Izvoz se zadržao više-manje na nivou iz februara i iznosio je 278.5 milijardi dolara. Time je američki manjak u trgovini robom i uslugama uvećan u martu za 14 odsto u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 140.5 milijardi dolara. Iznos je najveći od 1992. godine kada je ministarstvo počelo objavljivati mjesečne izvještaje o razmjeni. Manjak u trgovini robom uvećan je za 11.2 odsto, na 163.5 milijardi dolara, što je takođe najviša vrijednost od 1992. godine. Uvoz robe poskočio je na mjesečnom nivou za čak 5.4 odsto, na rekordnih 346.8 milijardi dolara. Izvoz je uvećan za 0.7 odsto, na takođe rekordne 182.3 milijarde dolara, navodi ministarstvo. SAD je u martu bilježio najveći višak u robnoj razmjeni s Nizozemskom, od 4.5 milijardi dolara. Najveći manjak bilježili su u robnoj razmjeni s Evropskom unijom, od 48.3 milijarde dolara. Na drugom je mjestu Kina s kojom je SAD bilježio manjak od 24.8 milijardi dolara, a na trećem Meksiko sa 16.8 milijardi dolara, pokazuju podaci ministarstva trgovine. U prva tri ovogodišnja mjeseca manjak SAD-a u trgovini robom i uslugama gotovo je udvostručen u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvoz je na godišnjem nivou uvećan za 5.1 odsto, a uvoz za 23.3 odsto, izračunalo je ministarstvo. Početkom aprila SAD je najavio carine od 10 odsto zemljama širom svijeta. Planiraju i “recipročne” carine trgovinskim partnerima s kojima kontinuirano bilježe manjak u robnoj razmjeni. Predsjednik Donald Tramp naknadno je odgodio uvođenje novih nameta za 90 dana uz obrazloženje da želi osigurati dovoljno vremena za pregovore s trgovinskim partnerima, prenosi “Index”.
Indija napala Pakistan, poginulo najmanje 19 osoba
Indija napala Pakistan, poginulo najmanje 19 osoba Home / Serija napada Indije na ciljeve u Pakistanu. Agencije javljaju da je poginulo najmanje 19 osoba. Islamabad tvrdi da je oboreno pet indijskih aviona Indijske oružane snage izvele su juče napade na devet lokacija u Pakistanu i područjima Džamu i Kašmir, saopštila je indijska vojska. Kako se navodi, mete napada operaciju „Sindor“, nisu bili vojni pakistanski ciljevi, prenosi Rojters. Portparol Pakistanske saopštio je da je Indija napala Pakistan raketama na tri mjesta i da će Pakistan odgovoriti. Agencija navodi da se više eksplozija čulo u regionu Kašmira i u gradu Muzafarabadu, nakon kojih je došlo do nestanka struje, ali nije bilo jasno šta je izazvalo eksplozije. Novi napad, oštećene najmanje četiri džamije i klinika Tokom noći uslijedio je novi napad. Ispaljene su rakete na više lokacija u Pakistanu, pri čemu su oštećene najmanje četiri džamije i klinika, saopštile su lokalne vlasti. Agencije javljaju da je poginulo najmanje 19 osoba. Jedna od raketa pogodila je džamiju u Muridkeu, naselju u blizini istočnog pakistanskog grada Lahora, pričinivši značajnu štetu na objektu, javlja BBC. U Bahavalpuru, druga raketa je pogodila džamiju koja se nalazi uz vjersku školu, koja je nekada bila sjedište zabranjene militantne grupe Jaiš-e-Mohamed, koju je bivši pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf zabranio 2002. godine. Vlasti tvrde da grupa već dugo nema operativnu prisutnost na tom području. Vlasti u indijskom administrativnom Kašmiru zatvorile su sve škole, fakultete i obrazovne institucije u najmanje sedam pograničnih oblasti, istakli su zvaničnici. Škole će ostati zatvorene i u okolini aerodroma Srinagar. Tri borbena aviona srušena su na indijskoj teritoriji Džamu i Kašmir, potvrdila su četiri izvora iz lokalnih vlasti za agenciju Rojters, samo nekoliko sati nakon što je Indija objavila da je napala pakistanske „terorističke infrastrukturne“ ciljeve na granici. Pakistanska vlada tvrdi da je oboreno pet indijskih aviona, što Indija nije zvanično potvrdila. Izvor: Tanjug / Fonet
100 dana Trampa: „Kao uragan“
100 dana Trampa: „Kao uragan“ Home / Donald Tramp je po drugi put predsjednik SAD. Koja svoja obećanja je sproveo u djelo? „Prvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru“, kaže profesor Meloun u razgovoru za DW. Svojom inauguracijom 20. januara 2025. Donald Tramp je po drugi put postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Od tada se u američkoj politici toliko toga promijenilo da 100 dana djeluje kao gotovo nevjerovatno kratak period za – potpuni zaokret zemlje za 180 stepeni. Bilo da se radi o promjeni pravca u spoljnoj politici ili uvođenju carina na proizvode iz cijelog svijeta – gotovo da ne prođe dan a da iz Bijele kuće ne procuri neka „hitna vijest“. „Bez obzira na to na kojoj ste strani, većina ljudi bi potvrdila da se mnogo toga dešavalo“, kaže Patrik Meloun, profesor javne uprave i politike na Američkom univerzitetu, u intervjuu za DW o dosadašnjoj Trampovoj drugoj predsjedničkoj fazi. Predsjednik je „od početka pucao iz svih oružja“. Iza toga stoji strategija. Stalnim objavljivanjem novih ekstremnih poteza – od kojih mnogi pogađaju same temelje američke demokratije – Trampovi protivnici trebalo bi da budu paralisani, gotovo „zaleđeni“. Građani SAD koji se protive novom kursu često ni ne znaju protiv čega prvo da protestuju: protiv Trampovog potpunog ignorisanja klimatskih promjena i planova za pojačano bušenje nafte? Protiv podrivanja podjele vlasti kada vlada deportuje migrante uprkos jasnim nalozima saveznih sudova? Protiv ograničavanja slobode medija i mišljenja kada se nepodobni novinari izbacuju iz Bijele kuće, a istraživačima i čak čitavim univerzitetima uskraćuju sredstva? Druga Trampova administracija dijeli zemlju više nego ikada ranije. Postavlja se pitanje: koliko je Tramp do sada ispunio od onoga što je svojim pristalicama obećavao pred izbore u novembru 2024? Ništa od mira u Ukrajini za 24 sata U maju 2023. Tramp je obećao da će, ako bude izabran, momentalno okončati rat u Ukrajini: „To ću rešiti – za 24 sata.“ Međutim, rat i dalje bijesni. Tramp je morao da prizna da čak ni on ne može tako brzo da zaustavi sukob. SAD sada traže rješenje bez većih konsultacija s partnerima iz saveza – i to pritom zauzimajući stav bliži Rusiji nego Ukrajini. Već u prvom razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Tramp je učinio dalekosežne ustupke. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, međutim, doživio je poniženje u Bijeloj kući: Tramp i potpredsjednik Džej-Di Vans prekorili su ga zbog navodne nezahvalnosti. Vojna pomoć Ukrajini je zamrznuta. Nedavno je Tramp oštro kritikovao Kijev jer se drži zahtjeva za povratak Krima, umjesto da poluostrvo prepusti Rusiji, radi mira. Ukrajinci, pogođeni ratom, šokirani su obrtom svog najvažnijeg saveznika. Brigu osećaju i zapadni partneri SAD. Tramp je više puta doveo u pitanje američku lojalnost NATO. Čak je izjavio da ne bi branio članice koje ne izdvajaju dovoljno za sopstvenu odbranu. Iako je kasnije pokušao da ublaži te izjave, postalo je jasno: evropske zemlje više ne mogu u potpunosti da računaju na nekadašnjeg čvrstog saveznika. Tramp (i Bajden) i deportacije Migraciona politika bila je jedno od Trampovih glavnih oružja u kampanji. U oktobru 2024. obećao je da će, ukoliko pobijedi, pokrenuti najveći program deportacije u istoriji SAD. Kriminalce će, rekao je, „strpati u zatvore i što prije izbaciti iz zemlje“. U februaru 2025. prvom punom mjesecu svog mandata, Trampova administracija deportovala je oko 11.000 migranata – nešto manje nego kada je pod tada novim Bajdenom, u februaru 2021. deportovano oko 12.000. Međutim, pod Trampom manje migranata dolazi preko južne granice s Meksikom, prenosi NBC News. „Tramp je definitivno otežao imigraciju“, kaže Meloun. „Neki to smatraju uspjehom, drugi narušavanjem američkih vrijednosti.“ Ekonomija – „Amerika se vratila“ Tramp je obećao da će pod njegovim vođstvom američka ekonomija procvjetati. Jedno od njegovih obećanja glasilo je „učiniti Ameriku ponovo pristupačnom“ – dakle, smanjiti cijene, između ostalog i smanjenjem troškova za rat u Ukrajini. U nekim oblastima to se zaista i dogodilo: cijene benzina su pale, kao i troškovi letova i hotelskog smještaja, a ukupna inflacija je oslabila. Prema podacima agencije AP, „osnovne cijene“ (bez goriva i hrane) u martu su bile za 2,8 odsto više nego prethodne godine – najmanji rast u skoro četiri godine. „Politika predsjednika Trampa pomaže da se inflacija drži pod kontrolom“, izjavio je Stiven Miran, predsjednik Savjeta ekonomskih savjetnika Bijele kuće, za CNBC. „U kombinaciji sa razvojem u trgovini, to nam omogućava da kažemo: Amerika se vratila.“ Ipak, za mnoge Amerikance kupovina u supermarketima ostaje skupa kao i na početku Trampove druge vladavine – prije tri mjeseca. Nedeljna nabavka za dvočlano domaćinstvo i dalje često premašuje 150 dolara – čak i izvan najskupljih gradova. Trampove carine: obećanje ispunjeno Tramp je obećao da će ukinuti „smiješno otvorene granice“ i zaustaviti trgovinski deficit SAD. Najavio je uvođenje carina u visini koje partneri naplaćuju na američke proizvode – i to je u aprilu i sproveo. U mnogim slučajevima, američke carine bile su čak i više. Obećanje – ispunjeno. Ali posljedice nisu bezopasne: neki proizvodi su postali skuplji za američke potrošače, a ugroženi su i odnosi sa tradicionalnim trgovinskim partnerima. „Prvih 100 dana bilo je kao uragan“ Prema istraživanju Pew instituta, Amerikanci u aprilu kritičnije gledaju na ekonomsku situaciju nego u februaru 2025: Tada je 40 odsto ispitanika vjerovalo da će situacija za godinu dana biti bolja, 37 odsto je očekivalo pogoršanje. U aprilu je 36 odsto očekivalo poboljšanje, dok 45 odsto veruje da će se ekonomska situacija pogoršati. Jedan od razloga za veću nesigurnost jeste to što Trampova administracija carine uvodi i ukida gotovo preko noći. Takvo kolebanje, kaže profesor Meloun, loše je za osnovni stub svake dobre vlasti: stabilnost. „Prvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru“, kaže on. Trampova vlada donosi odluke – pa ih povlači. Tako je bilo ne samo sa carinama, već i sa masovnim otpuštanjima u ministarstvima. Najpre su hiljade ljudi dobile otkaze, da bi se kasnije ispostavilo da su neki od njih – na primjer u oblastima avijacione i nuklearne bezbjednosti – ipak neophodni i morali su da budu vraćeni na posao. „Svakoj vladi su potrebni dosljednost, predvidljivost i stabilnost. A
Ovo su zemlje sa najvećim javnim dugom u 2025. godini
Ovo su zemlje sa najvećim javnim dugom u 2025. godini Home / U 2025. godini, javni dug ostaje ključno pitanje za mnoge zemlje, dok vlade širom svijeta upravljaju fiskalnim izazovima u svjetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i usporavanja ekonomije. Ova infografika rangira zemlje prema omjeru duga i BDP-a – ključnom pokazatelju koji se koristi za procjenu koliki dug vlada ima u odnosu na veličinu svoje ekonomije. Podaci potiču iz aprilske edicije World Economic Outlook Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2025. godinu. Zemlje sa Najvišim Omjerom Duga i BDP-a Razvijene ekonomije se generalno suočavaju sa većim teretom javnog duga nego druge, sa prosječnim omjerom duga i BDP-a od 110%, u poređenju sa oko 74% u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju. Sudan prednjači sa javnim dugom od 252% BDP-a, što je posljedica dugotrajnog sukoba i ozbiljnih ekonomskih problema. Ova afrička zemlja je 2023. godine preuzela vodeću poziciju od Japana po visini omjera duga i BDP-a – iste godine kada je izbio građanski rat u Sudanu. Japan ima najveći teret duga među razvijenim državama, sa 235% BDP-a, a glavni uzroci su trajni fiskalni deficiti i starenje populacije. Uz Japan, Singapur (175%), Bahrein (141%) i Italija (137%) su među najzaduženijim razvijenim ekonomijama. SAD takođe imaju visok omjer duga i BDP-a od 123%, što odražava godine deficitarne potrošnje i obimne stimulativne mjere kao odgovor na nedavne ekonomske krize, poput pandemije. S druge strane, Njemačka ima najniži nivo javnog duga među zemljama G7, sa 65% BDP-a, a projekcije pokazuju da će taj procenat pasti na 58% do 2029. godine. Uticaj Visokog Nivoa Duga Visok nivo javnog duga obično je rezultat više faktora, uključujući agresivne monetarne politike, kvantitativno popuštanje, spor ili negativan ekonomski rast, i potrebe za javnom potrošnjom. Omjer duga i BDP-a obično značajno raste nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. i pandemija COVID-19, kada vlade koriste fiskalne stimulanse kako bi podstakle ekonomski oporavak. Iako dug može biti koristan za ublažavanje posljedica ekonomskih padova, dugoročno, uporan i pretjeran dug nosi rizike. Među njima su sporiji ekonomski rast, deprecijacija valute i, u ekstremnim slučajevima, državni bankroti koji zahtijevaju pomoć MMF-a. Međutim, neke zemlje poput Japana i SAD-a izdaju dug u vlastitim valutama i imaju veću fleksibilnost u njegovom upravljanju, uključujući mogućnost „štampanja“ novca. Ipak, čak se i te zemlje suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako nivo duga raste. Izvor: Bankar.me
Pet aduta Kine u trgovinskom ratu sa Amerikom
Pet aduta Kine u trgovinskom ratu sa Amerikom Home / Potrošači, kompanije i tržišta spremaju se za još neizvjesnosti dok raste bojazan od globalne recesije. Trgovinski rat dvije najveće ekonomske sile na svijetu u punom je zamahu. Kineski izvoz u SAD suočava se sa carinama i do 245 odsto, a Peking je uzvratio nametima od 125 odsto na uvoz iz Amerike. Potrošači, kompanije i tržišta spremaju se za još neizvjesnosti dok raste bojazan od globalne recesije. Vlada kineskog predsjednika Sija Đinpinga iznova ponavlja da je otvorena za dijalog, ali upozorava da će se, ako bude bilo potrebno, „boriti do kraja”. Evo šta sve Peking ima u vlastitom arsenalu kao protivmjere carinama američkog predsjednika Donalda Trampa. Kina može da istrpi bol (do određene tačke) Kina je druga najveća ekonomska sila na svijetu, što znači da može da amortizuje udarce carina bolje od nekih drugih manjih zemalja. Sa više od milijardu stanovnika, ona takođe ima ogromno domaće tržište koje može da preuzme na sebe dio pritiska na izvoznike pogođene carinama. Peking još ne može do kraja da se snađe zato što kineski narod ne troši dovoljno. Ali uz širok dijapazon inicijativa, od subvencija za kućanske aparate do „srebrnih vozova” za putujuće penzionere, to bi moglo da se promijeni. A Trampove carine su Komunističkoj partiji Kine pružile još jači podsticaj da produbi potrošački potencijal zemlje. Liderstvo bi moglo „i te kako da bude spremno da istrpi bol da bi izbeglo kapitulaciju pred onim što vjeruju da je američke agresija”, rekla je za BBC ranije ovog mjeseca Meri Lavli, stručnjakinja za trgovinske odnose Amerike i Kine sa Pitersonovog instituta u Vašingtonu. Kao autoritarni režim, Kina takođe ima viši prag bola, jer je mnogo manje brine kratkoročno javno mnjenje. Nema izbora iza ćoška koji će suditi njenim liderima. Ipak, nemiri jesu razlog za brigu, naročito budući da već vlada nezadovoljstvo zbog tekuće krize nekretnina i gubitka radnih mjesta. Ekonomska neizvjesnost oko carina još je jedan od udaraca za mlade koji su znali samo za Kinu u usponu. Partija se oslanja na nacionalistički sentiment da bi opravdala vlastite osvetničke carine, sa državnim medijima koji pozivaju ljude da „prebrode oluju zajedno”. Predsednik Si Đinping je možda zabrinut, ali je do sada Peking iskazivao samo prkosan i samouvereni ton. Jedan zvaničnik je umirio zemlju rečima: „Neće biti smaka sveta.” Kina ulaže u budućnost Kina je oduvek bila poznata kao „fabrika sveta”, ali je sada počela da ulaže milijarde u to da postane mnogo naprednija. Pod Sijem Đinpingom, ona učestvuje u trci sa Amerikom za tehnološku dominaciju. Ulaže ogromna sredstva u domaću tehnologiju, od obnovljive energije preko čipova do veštačke inteligencije. Među takvim primerima su četbot DeepSeek, hvaljen kao dostojan rival ChatGPT-ja, i BYD, koji je prošle godine nadmašio Teslu, postavši najveći proizvođač električnih automobila na svetu. Epl gubi dragoceni tržišni udeo od lokalnih konkurenata kao što su Huavej i Vivo. Nedavno je Peking najavio planove da potroši više od bilion dolara u narednoj deceniji na podršku inovacijama u veštačkoj inteligenciji. Američke kompanije pokušale su da presele lance snabdevanja iz Kine, ali imaju problema da pronađu istu infrastrukturu i kvalifikovanu radnu snagu negde drugde. Kineski proizvođači su u svakom stadijumu lanca snabdevanja zemlji pružili decenijsku prednost za koju će biti potrebno vreme da bi se zamenila. Ta neprikosnovena ekspertiza u lancu snabdevanja i vladina podrška pretvorili su Kinu u moćnog neprijatelja u ovom trgovinskom ratu. Na neki način, Peking se priprema za ovo još od Trampovog prethodnog mandata. Lekcije od Trampa 1.0 Još otkako su Trampove carine pogodile kineske solarne panele 2018. godine, Peking je ubrzao planove za budućnost izvan svetskog poretka predvođenog Amerikom. On je uložio milijarde u kontroverzni trgovinski i infrastrukturni program, poznatiji kao Inicijativa pojasa i puta, da bi ojačao veze sa takozvanim Globalnim jugom. Širenje trgovine sa Jugoistočnom Azijom, Latinskom Amerikom i Afrikom nastupilo je u želji Kine da se odvoji od zavisnosti od SAD-a. Američki zemljoradnici nekada su činili 40 odsto kineskog uvoza soje – taj broj je danas malo iznad 20 odsto. Posle prošlog trgovinskog rata, Peking je pojačao uzgoj soje kod kuće i kupio rekordne količine useva od Brazila, koji je sada njegov najveći snabdevač sojom. „Ta taktika ubija dve muve jednim udarcem. „Lišava američki zemljoradnički pojas nekada dominantnog tržišta i ističe kvalitet kineske snabdevenosti hranom”, kaže Marina Jue Džang, docentkinja sa Instituta za odnose Australije i Kine na Univerzitetu za tehnologiju u Sidneju. SAD više nisu najveće izvozno tržište Kine: ta titula sada pripada Jugoistočnoj Aziji. Štaviše, Kina je 2023. godine bila najveći trgovinski partner 60 zemalja, skoro dvostruko više od Amerike. Kao najveći svetski izvoznik, napravila je rekordni višak od bilion dolara na kraju 2024. godine. To ne znači da SAD, najveći svetska ekonomska sila, nije ključan trgovinski partner za Kinu. Ali to znači da Vašingtonu neće biti lako da satera Kinu u ćošak. Posle izveštaja da će Bela kuća koristiti bilateralne trgovinske pregovore da bi izolovala Kinu, Peking je upozorio zemlje da ne „sklapaju sporazume na štetu kineskih interesa”. To će za većinu sveta biti nemoguć izbor. „Ne možemo da biramo i nikad nećemo izabrati između Kine i Amerike”, rekao je za BBC prošle nedelje ministar za trgovinu Malezije Tengku Zafrul Aziz. Pogledajte video: Zašto je kineski DeepSeek konkurencija ChatGPT-ju Kina sada zna šta tišti Trampa Tramp nije uzmakao kada su akcije početkom aprila počele strmoglavo da padaju posle njegove objave uvođenja sveobuhvatnih carina, uporedivši svoje zapanjujuće namete sa „lekom”. Ali on je ipak napravio nagli zaokret, pauzirajući većinu tih carina na 90 dana nakon nagle rasprodaje američkih vladinih obveznica. Ove dugoročne državne obveznice odavno se doživljavaju kao bezbedne investicije. Ali trgovinski rat je uzdrmao poverenje u ta sredstva. Tramp je u međuvremenu nagovestio deeskalaciju trgovinskih napetosti sa Kinom, rekavši da će carine na kinesku robu „značajno opasti, ali ne na nulu”. I tako, ističu stručnjaci, Peking sada zna da tržište obveznica može da uzdrma Trampa. Kina drži oko 700 milijardi dolara u obveznicama američke vlade. Japan, izričiti američki saveznik, jedini je neamerički vlasnik koji poseduje više od toga. Neki tvrde da ovo Pekingu daje prednost: kineski mediji redovno provlače ideju
Šta pokreće Trumpovu spoljnu politiku
Šta pokreće Trumpovu spoljnu politiku Home / Motivisan pritužbama usmjerenim na saveznike i neprijatelje, američki predsjednik ‘ruši’ moderni globalni poredak, kažu analitičari. Pogled Donalda Trumpa na svijet nije lako odrediti. Tokom prvih 100 dana svog drugog mandata predsjednik Sjedinjenih Američkih Država počeo je globalni trgovinski rat, usmjeren i protiv saveznika i neprijatelja. Takođe je izdao uredbe o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije, između ostalih međunarodnih foruma. Trump je nastavio bez ustručavanja iznositi nekonvencionalne prijedloge kada je u pitanju spoljna politika: preuzimanje Panamskog kanala, aneksija Grenlanda, da proglasi Kanadu 51. američkom saveznom državom te “posjedovanje” Gaze. I uprkos obećanju da će biti “mirovni” predsjednik, Trump je rekao da namjerava podići godišnji američki budžet Pentagona na rekordnih 1.000 milijardi dolara. Distancirao se od neokonzervativne spolne politike i ne pozicionira se kao promoter ljudskih prava ili demokratije u inostranstvu. Njegov stav “Amerika na prvom mjestu” i skepticizam prema NATO-u usklađeni su s načelima realizma, ali njegova impulsivnost i veoma personalizovana diplomatija odstupaju od tradicionalnog realizma. Istovremeno, nije pozvao na potpuno vojno ili diplomatsko povlačenje iz globalnih pitanja, što ga razlikuje od izolacionista. Dakle, šta tačno pokreće Trumpovu spoljnu politiku? ‘Jednostavno rušenje’ Stručnjaci kažu da je ona prvenstveno podstaknuta nezadovoljstvom trenutnim globalnim sistemom, koji on smatra nepravedno nepovoljnim za SAD sa svojim pravilima i ograničenjima. Umjesto toga, čini se da Trump želi da Washington iskoristi svoju ogromnu vojnu i ekonomsku moć kako bi postavio pravila za uspostavljanje globalne dominacije, a istovremeno smanjio američke doprinose i obaveze prema drugima. “Trumpova doktrina je ‘razbij i zgrabi’, uzmi šta želiš od drugih i pusti svoje saveznike da učine isto”, rekao je Josh Ruebner, predavač na Programu za pravdu i mir Univerziteta Georgetown. Mathew Burrows, voditelj programa Centra za strateško predviđanje u organizaciji za strateško promišljanje Stimson Center, rekao je da Trump želi primat SAD-a bez plaćanja troškova koji s tim dolaze. “On povlači SAD iz ostatka svijeta, posebno ekonomski”, rekao je za Al Jazeeru Burrows, veteran američkog State Departmenta i CIA-e. “Istovremeno, on nekako vjeruje da će SAD… moći reći drugim zemljama da prestanu da se bore, da rade šta god SAD želi”, rekao je. “Hegemonija jednostavno ne funkcioniše na taj način.” Čini se da Trump vjeruje da su prijetnje i nametanje carina – a povremeno i nasilje – način korišćenja američkog uticaja kako bi svjetski čelnici pristali na njegove zahtjeve. No, kritičari kažu da američki predsjednik zanemaruje moć nacionalizma u drugim zemljama, što ih na kraju podstiče da uzvrate udarac. Takav je bio slučaj s Kanadom. Nakon što je Trump uveo carine i pozvao Kanadu da postane 51. savezna država, to je dovelo do vala nacionalističkog ponosa kod sjevernog susjeda i naglog prelaska podrške od Konzervativne stranke ka Liberalnoj stranci. Od Kanade do Kine, strane vlade optužile su Trumpa za “nasilničko ponašanje” i ucjenu. Neki od Trumpovih suparnika iz Demokratske stranke požurili su da ga optuže za napuštanje globalne uloge SAD-a, ali istovremeno američki predsjednik demonstrira američku snagu kako bi izvršio pritisak na druge zemlje. Iako nije u potpunosti izolacionistički, njegov pristup označava značajan zaokret u odnosu na pristup njegovog prethodnika. Čuvena je izjava pokojne državne sekretarke Madeleine Albright iz 1998. godine: “Mi smo nezamjenjiva nacija. Stojimo uzdignuto i vidimo dalje od drugih zemalja u budućnost.” Ta navodna moć i mudrost, kako je Albright zamislila, dovela je SAD u poziciju da implementira Pax Americana – koncept mirnog globalnog poretka predvođenog Washingtonom. Trump zaista vidi Sjedinjene Američke Države kao poslovično “uzdignutije” od drugih nacija, ali možda ne na način na koji je Albright mislila. “Amerika ne treba druge zemlje onoliko koliko druge zemlje trebaju nas”, rekla je predstavnica Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima ranije ovog mjeseca. Međutim, njena izjava bila je da se naglasi da druge nacije moraju pregovarati sa SAD-om kako bi izbjegle Trumpove tarife. U tom kontekstu, Trump traži prihode i radna mjesta – a ne međunarodni sistem kojim upravljaju liberalne vrijednosti na način na koji ih Washington definiše. Međutim, Burrows je rekao da je glavni cilj Trumpove vanjske politike da demontira postojeći globalni poredak. “Veliki dio njegovog stava o svijetu zapravo predstavljaju njegovi negativni osjećaji prema trenutnom poretku, gdje se čini da drugi rastu i napreduju”, rekao je Burrows. “I tako, veliki dio ovog predstavlja jednostavno rušenje i razvaljivanje.” Globalni poredak Velik dio sistema koji upravlja odnosima između različitih zemalja uspostavljen je nakon Drugog svjetskog rata, a SAD je predvodio taj proces. Ujedinjeni narodi i njihove agencije, odredbe međunarodnog prava, razni ugovori o okolišu, širenju i trgovini nuklearnim oružjem te formalni savezi decenijama su upravljali globalnim dešavanjima. Kritičari Washingtona ističu da su Sjedinjene Američke Države kršile i isključivale se iz sistema kada su to smatrale prikladnim. Na primjer, SAD se nikada nije pridružio Rimskom statutu kojim je 1998. osnovan Međunarodni kazneni sud. Izvršio je invaziju na Irak 2003. bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što je očito kršenje Povelje UN-a. I pruža bezuslovnu podršku Izraelu uprkos dobro dokumentovanim kršenjima ljudskih prava američkog saveznika nad Palestincima. “Sjedinjene Američke Države učinile su mnogo kako bi podržale neku vrstu multilateralnih institucija – UN i druge – koje se temelje na tim idejama”, rekao je Matthew Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku. “Ali su Sjedinjene Američke Države uvijek pronalazile načine da krše te norme i zakone kada je to služilo našim ciljevima”, dodao je, ukazujući na podršku bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena izraelskom ratu protiv Gaze i politiku predsjednika Georgea W. Busha nakon napada 11. septembra, koja je uključivala vansudske prakse hapšenja i transfera zatvorenika u treće zemlje, mučenje, invaziju i dugotrajnu okupaciju. No, za Trumpa i njegovu administraciju, postoje naznake da je globalni poredak nešto što se može zaobići; on mora nestati. “Poslijeratni globalni poredak nije samo zastario, već je sada oružje koje se koristi protiv nas”, rekao je Trumpov državni sekretar Marco Rubio senatorima tokom saslušanja za njegovu potvrdu u januaru. Politika pritužbi Trump je nedavno za časopis Time rekao da su “gotovo sve zemlje na svijetu” “prevarile” SAD. Čini se da njegova retorika o spoljnoj politici ponavlja njegove izjave i obećanja da će se brinuti za “zaboravljene američke muškarce i žene” koje su