Ovo su zemlje sa najvećim javnim dugom u 2025. godini
U 2025. godini, javni dug ostaje ključno pitanje za mnoge zemlje, dok vlade širom svijeta upravljaju fiskalnim izazovima u svjetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i usporavanja ekonomije.
Ova infografika rangira zemlje prema omjeru duga i BDP-a – ključnom pokazatelju koji se koristi za procjenu koliki dug vlada ima u odnosu na veličinu svoje ekonomije. Podaci potiču iz aprilske edicije World Economic Outlook Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2025. godinu.
Zemlje sa Najvišim Omjerom Duga i BDP-a
Razvijene ekonomije se generalno suočavaju sa većim teretom javnog duga nego druge, sa prosječnim omjerom duga i BDP-a od 110%, u poređenju sa oko 74% u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju.
Sudan prednjači sa javnim dugom od 252% BDP-a, što je posljedica dugotrajnog sukoba i ozbiljnih ekonomskih problema. Ova afrička zemlja je 2023. godine preuzela vodeću poziciju od Japana po visini omjera duga i BDP-a – iste godine kada je izbio građanski rat u Sudanu.
Japan ima najveći teret duga među razvijenim državama, sa 235% BDP-a, a glavni uzroci su trajni fiskalni deficiti i starenje populacije. Uz Japan, Singapur (175%), Bahrein (141%) i Italija (137%) su među najzaduženijim razvijenim ekonomijama.
SAD takođe imaju visok omjer duga i BDP-a od 123%, što odražava godine deficitarne potrošnje i obimne stimulativne mjere kao odgovor na nedavne ekonomske krize, poput pandemije.
S druge strane, Njemačka ima najniži nivo javnog duga među zemljama G7, sa 65% BDP-a, a projekcije pokazuju da će taj procenat pasti na 58% do 2029. godine.
Uticaj Visokog Nivoa Duga
Visok nivo javnog duga obično je rezultat više faktora, uključujući agresivne monetarne politike, kvantitativno popuštanje, spor ili negativan ekonomski rast, i potrebe za javnom potrošnjom.
Omjer duga i BDP-a obično značajno raste nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. i pandemija COVID-19, kada vlade koriste fiskalne stimulanse kako bi podstakle ekonomski oporavak.
Iako dug može biti koristan za ublažavanje posljedica ekonomskih padova, dugoročno, uporan i pretjeran dug nosi rizike. Među njima su sporiji ekonomski rast, deprecijacija valute i, u ekstremnim slučajevima, državni bankroti koji zahtijevaju pomoć MMF-a.
Međutim, neke zemlje poput Japana i SAD-a izdaju dug u vlastitim valutama i imaju veću fleksibilnost u njegovom upravljanju, uključujući mogućnost „štampanja“ novca. Ipak, čak se i te zemlje suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako nivo duga raste.
Izvor: Bankar.me