Lami: Velika Britanija i SAD rade na obezbeđivanju trajnog primirja Indije i Pakistana
Lami: Velika Britanija i SAD rade na obezbeđivanju trajnog primirja Indije i Pakistana Home / Britanski ministar Dejvid Lami izjavio je danas da Velika Britanija radi zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama na obezbjeđivanju trajnog primirja između Indije i Pakistana, i da su trenutno u fokusu “mjere izgradnje povjerenja” i dijalog. “Nastavićemo da radimo sa SAD na obezbjeđivanju trajnog primirja, dijaloga i saradnje sa Pakistanom i Indijom na tome kako da se uspostavi povjerenje i primijene mjere izgradnje povjerenja između dvije strane”, rekao je Lami novinarima u prijestonici Pakistana, Islamabadu, prenosi Rojters. On je to izjavio na kraju dvodnevne posjete toj zemlji. Na pitanje o odluci Indije da suspenduje Sporazum o vodi iz reke Ind, što bi moglo da ugrozi snabdijevanje vodom u Pakistanu, Lami je pozvao sve strane da ispune svoje sporazumne obaveze. Dva nuklearno naoružana južnoazijska davnašnja rivala, Indija i Pakistan, dogovorili su 10. maja primirje, poslije najžešćeg sukoba u protekle skoro tri decenije, koji je uslijedio nakon pogubnog napada na turiste za koji Nju Delhi krivi Islamabad, dok Pakistan poriče umiješanost. Pakistan je saopštio da su Velika Britanija i druge zemlje, pored SAD, igrale važnu ulogu u deeskalaciji sukoba. Diplomate i analitičari upozoravaju da je primirje i dalje krhko. Izvor: Politika
SAD sa smanjenim ulaganjima u Evropi, posebno veliki pad u Njemačkoj
SAD sa smanjenim ulaganjima u Europi, posebno veliki pad u Njemačkoj Home / SAD je prošle godine u Evropi sproveo 11 posto manje investicionih projekata nego 2023. Najveći pad američkih ulaganja zabilježen je u Njemačkoj, i to 27 posto, prema istraživanju Ernst & Younga, koje je sažela njemačka novinska agencija dpa. Kako istraživanje pokazuje, SAD potiče domaća ulaganja, što se odražava u padu ulaganja na starom kontinentu. Ne očekuje se preokret ovog trenda u svjetlu nove američke trgovinske politike u skorije vrijeme, rekao je Henrik Ahlers, čelnik Ernst & Younga Njemačka. Među stranim investitorima u Njemačkoj, Kina je prvi put pretekla Sjedinjene Države. SAD je prošle godine pokrenuo 90 investicija u najveće ekonomije eurozone, dok je Kina pokrenula 96, što je tri posto manje nego 2023. Međutim, Njemačka je daleko najpopularnije evropsko investiciono tržište za kineske kompanije. Ernst & Young je takođe pružio podatke o ukupnom obimu stranih ulaganja u Evropi. Prošle godine bilo je 5383 novih i proširenih investicionih projekata, što je pet posto manje nego godinu prije. U Njemačkoj je, pak, njihov broj pao za 17 posto na 608. Francuska i Velika Britanija takođe su zabilježile pad, ali su bile uspješnije u privlačenju stranih investitora od Njemačke, koja već nekoliko godina bilježi odustajanje. Pad Njemačke, prema Ahlersu, rezultat je viših poreza, troškova rada i cijena energije, kao i birokratije i sporog ekonomskog rasta. Izvor: Seebiz
Kineski BID kreće u pohod na Evropu i osniva centar u Mađarskoj
Kineski BID kreće u pohod na Evropu i osniva centar u Mađarskoj Home / Kineski gigant za električna vozila BID očekuje da će osnovati evropski centar u Mađarskoj, rekao je izvršni direktor i predsjednik kompanije Vang Čuanfu. Vang je izjavio na konferenciji za novinare sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti da će novi evropski centar donijeti 2.000 radnih mjesta i imati tri funkcije. Biće to centar za prodaju i postprodajne usluge, za testiranje i razvoj lokalizovanih verzija modela ove kompanije. BID je u aprilu 2016. godine izgradio svoju prvu evropsku fabriku, u kojoj se sklapaju električni autobusi, u gradu Komarom na sjeverozapadu Mađarske. Druga fabrika u Mađarskoj koja će proizvoditi električna vozila je u izgradnji. Mađarska je pod Orbanovom vlašću postala važan trgovinski i investicioni partner za Kinu, za razliku od drugih zemalja EU koje žele da postanu manje zavisne od druge najveće svjetske ekonomije. Orban je počeo da približava svoju zemlju Pekingu nakon što je došao na vlast 2010. godine. Topli politički odnosi pretvorili su se u investicije oko deceniju kasnije, kada su proizvođači baterija i električnih vozila počeli da pokreću proizvodnju u Mađarskoj, prenosi Srna.
Turska će posredovati u odvojenim pregovorima Ukrajine sa SAD-om i sa Rusijom
Turska će posredovati u odvojenim pregovorima Ukrajine sa SAD-om i sa Rusijom Home / Turska će u petak u Istanbulu učestvovati na dva trilateralna sastanka kao dio novih diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini, rekli su izvori iz turskog ministarstva spoljnih poslova, prenose agencije. Sastanak između turskih, američkih i ukrajinskih zvaničnika zakazan je za 9:45 po evropskom vremenu. Potom će američku stranu zamijeniti ruska pa će razgovarati turska, ruska i ukrajinska delegacija u 11:30 po evropskom vremenu, rekli su izvori, prenosi Reuters. Turski šef diplomatije Hakan Fidan u četvrtak navečer već se sastao sa savjetnikom predsjednika Vladimira Putina Vladimirom Medinskim, a dugo su razgovarali i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ministarstvo vanjskih poslova zemlje domaćina dodaje da “nije sigurno da će se sastanak održati u četverostranom formatu (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ukrajina, Turska)”, prenosi AFP. Bez velikih očekivanja Putin se odbio susresti licem u lice s Zelenskim u Turskoj i umjesto toga je poslao drugorazrednu delegaciju, dok je ukrajinski predsjednik rekao da će njegov ministar odbrane predvoditi tim Kijeva. To će biti prvi direktni pregovori zaraćenih strana od marta 2022, ali nade u veći napredak dodatno je umanjio američki predsjednik Donald Trump koji je rekao da neće biti pomaka bez sastanka između njega i Putina. Američki državni sekretar Marco Rubio ponovio je taj stav, rekavši novinarima u turskom ljetovalištu Antalyji da Washington “nema velika očekivanja” od pregovora u Istanbulu o miru u Ukrajini. ‘Dekorativna’ ruska postava Zelenski je rekao da Putinova odluka da ne prisustvuje pregovorima, ali da pošalje, kako je rekao, “dekorativnu” postavu, pokazuje da ruski čelnik nema ozbiljne namjere u vezi prekida rata. Rusija je optužila Ukrajinu da pokušava “napraviti predstavu” oko pregovora. “Ne možemo trčati po svijetu tražeći Putina”, rekao je Zelenski nakon sastanka sa turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters. Rekao je da ni on sam sad neće ići u Istanbul, ali da je rekao svom timu da pregovara o prekidu vatre. Ukrajina podržava trenutno i bezuslovno 30-dnevno primirje, ali Putin je rekao da prvo želi pokrenuti razgovore na kojima bi se mogli raspravljati detalji takvog primirja. Više od tri godine od potpune invazije, Rusija ima prednost na bojnom polju i tvrdi da bi Ukrajina mogla iskoristiti pauzu u ratu kako bi rasporedila dodatne snage i nabavila više zapadnog oružja. I Trump i Putin mjesecima govore da su se voljni sastati, ali datum još nije određen. Trump, nakon što je u februaru izvršio snažan pritisak na Ukrajinu i sukobio se sa Zelenskim u Ovalnoj kancelariji, u posljednje vrijeme izražava sve veću nestrpljivost i misli da ga Putin možda “zavlači”. “Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo”, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One. Izvor: Aljazeera
ECB prognozira da bi do početka 2026. mogao biti uspostavljen zakonski okvir za digitalni euro
ECB prognozira da bi do početka 2026. mogao biti uspostavljen zakonski okvir za digitalni euro Home / U Evropskoj centralnoj banci (ECB) nadaju se da će do početka naredne godine biti donesene sve političke odluke neophodne za pokretanje izdavanja digitalnog eura, nakon čega bi bilo potrebno još dvije do tri godine da ova valuta zaživi i postane dostupna korisnicima, kazao je član Upravnog odbora ECB-a Pjero Čipolone u četvrtak. ECB već godinama radi na uvođenju digitalne verzije eura, ali je napredak znatno sporiji od očekivanog, ponajviše zbog toga što još uvijek ne postoji zakonodavni okvir koji bi omogućio ECB-u da napravi konkretnije korake ka realizaciji tog projekta. Finansijske nestabilnosti nakon dolaska američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast u januaru ove godine dodatno su povećale hitnost da se preduzmu mjere, s obzirom na to da se Evropa oslanja na velike američke kompanije za obradu većine digitalnih transakcija – što može predstavljati ozbiljnu ranjivost finansijskog sistema, pišu Financije.hr. „Nadam se da će sve biti završeno do početka naredne godine, i to vrlo rano… Neophodno je donijeti zakonodavni okvir, a zatim će biti dovoljno dvije do tri godine da se digitalni euro pokrene,“ rekao je Čipolone na jednoj konferenciji odgovarajući na pitanje o vremenskom okviru usvajanja potrebne regulative. Za razliku od plaćanja putem kreditnih kartica kao što su Visa ili Mastercard, korisnici koji bi koristili digitalnu valutu imali bi direktna potraživanja prema centralnoj banci eurozone, a njihova sredstva bila bi funkcionalno i bezbjednosno slična gotovini. To bi građanima omogućilo direktno plaćanje, kako online, tako i u fizičkim prodajnim mjestima. Čipolone je dodao da je ključna prepreka postizanje političkog dogovora svih država članica EU, ali da vjeruje da se to može ostvariti „prije ljeta“. Ipak, zakonodavne procedure u Evropskom parlamentu mogle bi potrajati duže, dodao je. Na pitanje da li bi Tramp i njegovi potezi mogli ubrzati proces uvođenja digitalnog eura, guverner Centralne banke Francuske Fransoa Vileroa de Galo rekao je da je Tramp „ojačao odlučnost“ ECB-a da nastavi sa razvojem digitalne valute. Čipolone je još u januaru izjavio da je neophodno brzo uvođenje digitalnog eura, kao odgovor na Trampovo promovisanje tzv. „stablecoin“ valuta – vrste kriptovaluta koje su vezane za američki dolar, što ih u teoriji čini stabilnijima od klasičnih kripto investicija. U ECB-u smatraju da bi popularnost takvih sredstava plaćanja mogla izazvati povlačenje novca iz tradicionalnog bankarskog sistema, što bi potencijalno moglo ugroziti stabilnost evropskog finansijskog sistema. Digitalni euro funkcionisao bi kao elektronski novčanik, koji bi garantovala ECB, ali kojim bi upravljale komercijalne banke. Za korišćenje digitalnog eura ne bi bio potreban bankovni račun, ali bi iznos koji građani mogu držati u digitalnom obliku vjerovatno bio ograničen na nekoliko hiljada eura.
Kina smanjila carine na uvezene proizvode iz SAD-a
Kina smanjila carine na uvezene proizvode iz SAD-a Home / Komisija je navela da je smanjenje bilateralnih carina u skladu sa očekivanjima proizvođača i potrošača obje zemlje, te da pogoduje ekonomskoj i trgovinskoj razmjeni između Kine i SAD-a, kao i globalnoj ekonomiji. Kina je prilagodila carine na uvezene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država počevši od 12.01h 14. maja, saopštila je u utorak Komisija za carinske tarife kineskog državnog savjeta. Kina će u skladu s tim izmijeniti primjenu dodatne “ad valorem” carinske stope na proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, utvrđene Odlukom Komisije za carinske tarife Državnog savjeta br. 4 iz 2025. godine, tako što će suspendovati 24 odsto te stope na početni period od 90 dana, zadržavajući preostalu dodatnu “ad valorem” stopu od 10 odsto na te proizvode. Kina je takođe ukinula izmijenjene dodatne ad valorem carinske stope uvedene Odlukom br. 5 i Odlukom br. 6 iz 2025. godine. Ministarstvo trgovine Kine juče je održalo preskonferenciju, na kojoj je jedan od novinara postavio pitanje vezano za obustavu, odnosno ukidanje tarifnih protivmjera usmjerenih prema Sjedinjenim Državama počevši od 2. aprila 2025. godine. „Možete li nam reći šta se razmatra u vezi sa spisima o kontroli izvoza”, upitao je novinar. Portparol kineskog Ministarstva trgovine je odgovorio da prema relevantnim zakonima i propisima o kontroli izvoza, Ministarstvo trgovine je 4. i 9. aprila 2025. godine objavilo obavještenja br. 21 i 22, na kojima je ukupno 28 američkih subjekata stavljeno na listu kontrolisanih izvoza, zabranjujući izvoz dvostrukih namjena. „Da bi se ostvarila saglasnost postignuta tokom pregovora o ekonomiji i trgovini između Kine i SAD-a, odlučeno je da se od 14. maja 2025. godine obustave navedene mjere na 90 dana. Izvoznici koji žele da izvoze dvostrane upotrebljive predmete za navedenih 28 entiteta treba da podnesu zahtjev Ministarstvu trgovine u skladu sa relevantnim propisima “Uredbe o kontroli izvoza dvostrano upotrebljivih predmeta Narodne Republike Kine”. Ministarstvo trgovine će sprovesti pregled u skladu sa zakonom i pravilima, a oni koji ispune uslove dobiće dozvolu“, poručio je portparol. Pored toga, Kina je uvela 90-dnevni prekid, koji je stupio na snagu od 14. maja, o stavljanju 17 američkih entiteta na listu nepouzdanih entiteta, saopštio je u sredu portparol kineskog Ministarstva trgovine. Izvor: Mondo.rs
Putin ne dolazi na mirovne razgovore sa Zelenskim u Turskoj
Putin ne dolazi na mirovne razgovore sa Zelenskim u Turskoj Home / Rusku delegaciju će predvoditi Putinov pomoćnik Vladimir Medinski, saopšteno je iz Kremlja, prenosi Bi-Bi-Si (BBC). Zelenski, koji će se kasnije danas sresti sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari, ranije je rekao da će razgovarati lično sa Putinom ako ruski lider pristane na sastanak. Putin i Zelenski nisu direktno razgovarali od decembra 2019. Posljednji direktni razgovori Rusije i Ukrajine održani su u martu 2022, samo par nedjelja od početka invaziije ruskih snaga na susednu zemlju.
Njemačka i Britanija će zajedno razvijati oružje dometa do 2.000 kilometara
Njemačka i Britanija će zajedno razvijati oružje dometa do 2.000 kilometara Home / Velika Britanija i Njemačka će zajednički razviti novo oružje za “duboko precizno dejstvo”, sa dometom većim od 2.000 kilometara, saopštila je danas britanska vlada. Projekat se oslanja na obavezu preuzetu prošle godine o razvoju novog oružja, kada su obje zemlje potpisale bilateralni odbrambeni pakt i naglasile potrebu da Evropa bude u stanju da se brani od bilo kakve eskalacije rata u Ukrajini, prenosi Tanjug. Kako je najavljeno, britanski ministar odbrane John Healey i njegov njemački kolega Boris Pistorius objaviće novi projekat oružja dugog dometa na sastanku u Berlinu. ‘Evropski saveznici su ujedinjeni’ “U opasnijem svijetu, NATO i evropski saveznici su ujedinjeni. Ovo partnerstvo nam pomaže da odbranu učinimo pokretačem rasta – otvaranja radnih mjesta, unapređenja vještina i podsticanja investicija širom Velike Britanije i Njemačke”, rekao je Healey u saopštenju. Očekuje se da će ministri razgovarati i o zajedničkoj nabavci torpeda za pomorske patrolne i izviđačke avione, i objaviti sporazum o njemačkoj kupovini vojnih mostova britanske proizvodnje, navodi se u saopštenju. Izvor: Aljazeera
Akcije Nvidije rastu, otvara se prostor za velike poslove u Saudijskoj Arabiji
Akcije Nvidije rastu, otvara se prostor za velike poslove u Saudijskoj Arabiji Home / Akcija Nvidije porasla je više od 3% u srijedu, produžavajući rast iz prethodnog dana kada su akcije skočile skoro 6%, a tržišna kapitalizacija ovog proizvođača AI čipova premašila 3 biliona dolara – prvi put od februara. Dobici dolaze nakon što su američki proizvođači čipova, uključujući Nvidiju, najavili poslove vrijedne više milijardi dolara sa Saudijskom Arabijom tokom investicionog foruma kojem je u utorak prisustvovao predsjednik Tramp. Nvidia je saopštila da će u narednih pet godina isporučiti nekoliko stotina hiljada svojih AI čipova saudijskom AI projektu Humain, počevši od prodaje jednog od svojih najnovijih AI superračunara – Grace Blackwell, koji koristi 18.000 naprednih GB300 čipova. Humain je novi AI poduhvat u vlasništvu saudijskog Javnog investicionog fonda od 925 milijardi dolara, kojim predsjedava prestolonasljednik Mohamed bin Salman. Projekat je pokrenut samo dan prije Trampove posjete zemlji. Analitičari Bank of America (BAC) procijenili su ukupnu vrijednost posla na 7 milijardi dolara i povisili ciljnu cijenu akcije Nvidije sa 150 na 160 dolara u bilješci investitorima u srijedu ujutro. Takođe, izvještaj Bloomberga u utorak ukazuje da bi Trampova administracija mogla sklopiti dogovor kojim bi omogućila Ujedinjenim Arapskim Emiratima kupovinu „više od milion“ Nvidijinih AI čipova. Američke kompanije za proizvodnju čipova, poput Advanced Micro Devices (AMD) i Qualcomm (QCOM), takođe su predstavile svoje dogovore o isporuci čipova kompaniji Humain, kao dio ambicioznih planova za izgradnju AI centara za obradu podataka u narednim godinama. Vrijednost AMD-ovog ugovora procijenjena je na 10 milijardi dolara. Analitičarka iz Bernsteina, Stejsi Rasgon, ocijenila je da je ova vijest pozitivan signal potražnje za AI hardverom. „Za investitore koji su zabrinuti zbog održivosti kapitalnih ulaganja u AI, sada imamo još jednog bogatog kupca koji je spreman i sposoban da potroši velike svote novca na jasno stratešku inicijativu, dok Saudijska Arabija nastoji da se pozicionira kao regionalni i globalni AI centar“, napisala je u bilješci investitorima u srijedu ujutro. „Iako ostaje da se vidi koliko će se najavljenih projekata stvarno realizovati, dešavanja od utorka imaju potencijal da posluže kao oslonac protiv strahova od mogućeg vrhunca ulaganja u AI.“ Investitori pažljivo prate da li velike američke tehnološke kompanije mogu da održe dosad neviđen nivo potrošnje na AI infrastrukturu, dok još uvijek pokušavaju da pronađu načine kako da unovče svoje AI proizvode. Odvojeno, Super Micro Computer (SMCI), proizvođač servera koji koristi Nvidijine AI čipove i dizajn, objavio je ugovor vrijedan 20 milijardi dolara sa saudijskom firmom za podatkovne centre DataVolt. Akcije te kompanije, koje blisko prate kretanja Nvidije, porasle su 16% u utorak, a više od 17% u srijedu ujutro.
SAD pod Trampom izgubile na popularnosti, Izrael na dnu ljestvice
SAD pod Trampom izgubile na popularnosti, Izrael na dnu ljestvice Home / Indeks percepcije demokratije za 2025. godinu (Democracy Perception Index 2025) sumira stavove prema demokratiji, geopolitici i globalnim silama, anketirajući više od 110.000 ispitanika u 100 zemalja svijeta, piše Politico.Većina ispitanika izrazila je negativno mišljenje o SAD-u, što predstavlja nagli pad u odnosu na prethodnu godinu. Ugled Amerike posebno je drastično narušen u zemljama Evropske unije – što i nije previše iznenađujuće, s obzirom na to da je predsjednik SAD-a Donald Tramp EU nazivao “užasnom”, “jadnom” i “stvorenom da eksploatiše Sjedinjene Države”. Anders Fog Rasmusen, bivši generalni sekretar NATO-a i osnivač Fondacije “Savez za demokratije”, koja je koautor istraživanja, rekao je da ga “ne iznenađuje što su se percepcije SAD-a tako naglo pogoršale”. Mapa iz istraživanja upoređuje popularnost SAD-a i Kine u svakoj zemlji na osnovu neto skora percepcije (mjerenog kao razlika između udjela ispitanika s pozitivnim mišljenjem i onih s negativnim mišljenjem o svakoj zemlji). Zemlja s višim neto skorom je relativno popularnija, odnosno manje nepopularna. U međuvremenu, Kina nastavlja da poboljšava svoj globalni imidž, prvi put prestigavši SAD i zabilježivši pretežno pozitivnu percepciju u svim regijama osim Evrope. Rusija, čiji je imidž drastično narušen nakon invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo predsjednik Vladimir Putin 2022. godine, i dalje je (blago) nepopularnija od SAD-a – iako se i njen imidž postepeno popravlja, prenosi Klix.ba. Trampov ugled odgovara ugledu njegove zemlje. Istraživanje pokazuje da je manje popularan na globalnom nivou od svojih ruskih i kineskih kolega – Putina i Si Đinpinga. Tramp je zabilježio najgori rezultat među širokim spektrom političkih, kulturnih i duhovnih lidera, među kojima su vlasnik X-a Ilon Mask, osnivač Microsofta Bil Gejts, pokojni papa Franja, pjevačica Tejlor Svift i medijska ličnost Kim Kardašijan. Izrael se, prema istraživanju, našao na dnu ljestvice globalne popularnosti među zemljama koje su obuhvaćene anketom – posebno na Bliskom istoku i Južnoj Aziji. Nepopularan je čak i u evropskim državama koje su mu tradicionalno bile naklonjene, poput Njemačke, što ukazuje na sve izraženije negodovanje zbog politike izraelske vlade u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Podaci korišćeni u ovom istraživanju prikupljeni su putem onlajn ankete koju su sproveli Nira Data i Alliance of Democracies između 9. i 23. aprila 2025. godine. U anketi je učestvovalo ukupno 111.273 ispitanika iz 100 zemalja, s prosečnim uzorkom od oko 1.100 ljudi po zemlji. Nacionalno reprezentativni rezultati izračunati su na osnovu zvanične distribucije starosti i pola za svaku zemlju. Izvor: Radio 021