SAD i Britanija sklopili sporazum
SAD i Britanija sklopili sporazum Home / Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Donald Tramp potpisali su danas trgovinski sporazum između dvije zemlje, koji se prije svega odnosi na carine u vezi sa avio-industrijom i automobilskim sektorom. Dvojica lidera predstavili su dogovor Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država na samitu G7 u Kananaskisu u kanadskoj Alberti, ali u njemu nije bilo riječi o carinama na uvoz čelika, prenio je Gardijan. “Obavijestićemo vas o tome uskoro”, rekao je Tramp. Prema detaljima koje je objavilo Ministarstvo za poslovanje i trgovinu u Londonu, britanski vazduhoplovni sektor neće biti opterećen nikakvim američkim tarifama, dok će automobilska industrija imati carine od 10 odsto, u odnosu na 25 odsto, koliko je Bijela kuća donijela kada je riječ o drugim zemljama. Kada je riječ o industriji čelika Britaniji za sada će ostati carine od takođe 25 odsto, što je još uvijek manje od američke stope od 50 odsto na čelik i aluminijum prema drugim zemljama. Britansko ministarstvo privrede saopštilo je da su se dva lidera obavezala da će “ostvariti napredak ka nultim carinama na osnovne čelične proizvode, kako je dogovoreno”. Međutim, američka strana u sporazumu istakla je mogući problem u vezi s carinama na čelik, jer Bijela kuća i dalje želi garancije kada je reč o kineskim vlasnicima kompanije Britanski stil. Izvor: B92
UAE: između utopije iz vladinih obećanja i stvarnosti (I)
UAE: između utopije iz vladinih obećanja i stvarnosti (I) Home / “Ujedinjeni Arapski Emirati su zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio — primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju.” – ovim riječima je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži X proslavio usvajanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. https://x.com/MickeySpajic/status/1929956397807984703 Koliko je ovaj neravnopravni sporazum, i na koje sve načine, štetan za Crnu Goru ukazali su mnogi, te stoga neće biti fokus ovog teksta, koji je primarno osvrt na tačnost premijerove izjave, odnosno na to da li su UAE zaista „primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju“. Ovaj tekst konkretno baviće se u Crnoj Gori malo poznatim ekološkim posljedicama razvoja UAE, koje su nažalost imale i globalnog efekta. Ekološki otisak UAE Dovoljno je baciti pogled na dvije fotografije koje prate tekstualni dio premijerove objave pa da vam već izazove sumnje u „zdrave ambicije“ i kvalitet preporoda koji su UAE donijeli. Pomučićete se da i na jednoj od fotografija pronađete neko drvo među stotinama solitera, ali će vam zato odmah u oči upasti ekstremno zagađen vazduh. Štaviše, Dubai (koji je na fotografijama) nije rijedak posjetilac vrha liste najzagađenijih gradova u svijetu, i upravo njegov nesnosan miris možda je jedan od prvih utisaka svakoga ko je posjetio ovo „izvanredno mjesto“. Ujedinjeni Arapski Emirati godinama unazad važe za jednu od zemalja sa najvećim ekološkim otiskom (ecologic footprint) po glavi stanovnika na planeti. Ekološki otisak, kao indikator održivosti, mjeri količinu biološki produktivne površine potrebne da bi se zadovoljile potrebe jednog čovjeka za hranom, energijom, stanovanjem i apsorpcijom ugljen-dioksida (CO₂), izražen u globalnim hektarima po osobi. U poređenju s globalnim prosjekom i biokapacitetom planete, UAE su konstantno premašivale granice održive potrošnje. Vrhunac ove neodrživosti desio se 2006. godine, kada su UAE prema podacima Global Footprint Network-a i WWF-ovog izvještaja Living Planet Report zvanično imale najveći ekološki otisak po glavi stanovnika u svijetu – čak oko 10,7 globalnih hektara po osobi. To je višestruko iznad globalnog prosjeka koji je tada iznosio približno 2,6 gha, dok je planetarna granica održivosti iznosila oko 1,8 gha. Drugim riječima, stanovnik UAE je trošio resurse kao da ima na raspolaganju više od šest planeta poput Zemlje. Uprkos naporima koje ulažu da se ovo stanje malo koriguje, UAE i dalje ostaju među deset zemalja sa najvećim ekološkim otiskom po glavi stanovnika. Promjene koje su uvedene, iako važne, još uvijek nisu dovoljne da kompenzuju istorijski visoku potrošnju resursa, naročito u kontekstu sve većih izazova koje donosi klimatska kriza. Time UAE ostaju paradigmatski primjer sukoba između brzog ekonomskog rasta i dugoročne ekološke održivosti. Za ekstremno loš uticaj na životnu sredinu odgovorna je kombinacija više faktora. Prije svega, svakodnevni život u UAE je energetski intenzivan: široko rasprostranjena upotreba klima uređaja zbog ekstremnih temperatura, visoka zavisnost od privatnih automobila i velika potrošnja energije u luksuznim objektima znatno povećavaju ugljenični otisak. Takođe, velika zavisnost od desalinizacije morske vode za piće i industriju zahtijeva ogromne količine energije, koja se u UAE mahom dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, čime dodatno raste emisija CO₂. Emisije ugljen-dioksida u određenim godinama prelazila je i 30 tona po glavi stanovnika, čime su UAE bile rame uz rame sa državama poput Katara i SAD-a, koje su poznate po visokoj potrošnji energije. Nije iznenađenje što je UAE u zadnjih par decenija bio čest primjer u globalnim izvještajima koji upozoravaju na neodržive obrasce potrošnje i rastući jaz između potrošnje i bio-kapaciteta. Ipak, ono što prvo privlači pažnju jeste vazduh, a upravo je kvalitet vazduha u UAE jedan od najozbiljnijih ekoloških problema sa kojima se zemlja suočava. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i IQAir-a, UAE se redovno nalaze među državama sa najvišim prosječnim godišnjim koncentracijama finih čestica PM2.5, koje lako prodiru u pluća i krvotok. Godine 2023, Dubai je povremeno bio među deset najzagađenijih gradova na svijetu, sa dnevnim vrijednostima PM2.5 koje su prelazile 150 µg/m³ što višestruko premašuje preporučene granice WHO-a od 5 µg/m³. Primjera radi, ovaj nivo zagađenja dostižu i Pljevlja (koja niko ne uzima kao parametar „zdrave ambicije“ i „održivog razvoja“), ali u UAE nije odgovoran ugalj već fosilna goriva, odnosno naftni derivati. Prije svega, tu je drumski saobraćaj koji je zastupljen u velikom obimu zbog loše pokrivenosti javnog transporta i činjenice da zbog loše organizacije gradova i visokih temperatura gotovo ništa nije dostupno pješke (UAE nemaju zapadni koncept kakav je walkable city). Iako se vlasti trude da uvedu električne automobile u upotrebnu, ne pomaže činjenica da skoro sva električna energija takođe potiče iz sagorijevanja fosilnih goriva. Devastacija obale i morskih ekosistema Jednostavnije rečeno, UAE su primjer neodrživog razvoja. Ova zemlja gradi neuporedivo više urbanih kapaciteta nego što je u stanju da podrži bez drastične devastacije životne sredine. Upravo je ovaj pristup ono što „ekološku državu“ Crnu Goru treba najviše da brine, jer najavljena ulaganja biće upravo u urbani razvoj izuzetno kratke crnogorske obale, čiji su eko-sistemi drastično kompleksniji i osjetljiviji od onih pustinjskih sa kojim UAE imaju iskustva. U savremenoj eri urbanog razvoja, Emirati (a na prvom mjestu Dubai) su se pozicionirali kao globalni simbol arhitektonske ambicije, urbanističke inovacije i luksuza. Projekti poput Palm Jumeirah, Palm Jebel Ali i The World (upravo jedno od ovih struktura vidi se i na fotografijama premijera Spajića), masivna vještačka ostrva građena u Arapskom zalivu, predstavljaju fascinantne podvige inženjerske ambicije. Međutim, iza vizuelno spektakularne fasade ovih megastruktura krije se niz ozbiljnih i kompleksnih ekoloških posljedica koje su u velikoj mjeri potcijenjene ili sistematski potisnute iz javnog diskursa. Najdirektniji negativan uticaj izgradnje vještačkih ostrva ogleda se u gubitku prirodnih staništa, prije svega koralnih grebena i uništenju morskog dna. Uprkos tvrdnjama investitora da nijedan koral nije bio pogođen, brojni nezavisni izvori procjenjuju da je između 7,5 i 11,25 km² koralnog grebena nepovratno uništeno. S obzirom na to da su korali osjetljivi organizmi koji predstavljaju temelj morskih ekosistema, njihovo nestajanje povlači čitav lanac biodiverzitetskih gubitaka, naročito kada se uzmu u obzir specifične hemijske i biološke potrebe koje ovi organizmi
EU planira zabranu uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine
EU planira zabranu uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine Home / Evropska komisija planira u utorak da predloži zakonsku zabranu uvoza ruskog prirodnog i tečnog gasa u Evropsku uniju do kraja 2027. godine, kako bi postepeno okončala energetske veze sa Rusijom. Prema nacrtu dokumenta u koji je Rojters imao uvid, zabrana bi se formalno uvela od 1. januara 2026. godine, uz određene izuzetke za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. juna 2025, koji bi važili još godinu dana, do 17. juna 2026. Dugoročni ugovori bi bili ukinuti najkasnije do 1. januara 2028. godine. Kako je navedeno, Komisija će da upotrebi pravnu osnovu koja ne zahtijeva jednoglasnost svih članica, čime bi se izbjeglo blokiranje zemalja poput Mađarske i Slovačke, koje i dalje uvoze ruski gas i protive se zabranama. Komesar EU za energetiku Den Jorgensen rekao je da će predložene mjere biti dovoljno pravno jake da kompanije mogu da se pozovu na klauzulu o “višoj sili” kako bi raskinule svoje ugovore o ruskom gasu. Plan predviđa i zabranu pružanja usluga ruskim kupcima na evropskim LNG terminalima, kao i obavezu uvoznika da dostavljaju informacije o svojim ugovorima nacionalnim i evropskim vlastima. Trenutno oko 19 odsto gasa u EU dolazi iz Rusije, dok je pre 2022. taj udio iznosio oko 45 odsto. Među zemljama koje i dalje uvoze ruski tečni gas su Belgija, Francuska, Holandija i Španija. Francuski ministar industrije Mark Ferači rekao je da Pariz “u principu” podržava zabranu, ali da je važno da se obezbijedi pravnu i ekonomsku sigurnost za evropska preduzeća. Izvor: Nin
Visoka britanska savjetnica: NATO saveznici nisu spremni za rat
Visoka britanska savjetnica: NATO saveznici nisu spremni za rat Home / Ako bismo sjutra povećali budžet, ali zadržali stare navike, i dalje ne bismo bili spremni, rekla je članica tima za Strateški pregled odbrane Britanske vlade. Velika Britanija i njeni zapadni saveznici nisu dovoljno pripremljeni za savremeni rat, a posebno za brzu primjenu novih vojnih tehnologija, upozorila je članica tima za Strateški pregled odbrane (SDR) Britanske vlade Grace Cassy. Strateški dokument, koji analizira ključne sigurnosne prijetnje po Ujedinjeno Kraljevstvo, naglašava hitnu potrebu za ulaganjima u napredne kapacitete, municiju i oružje dugog dometa, kao i sposobnost brze tehnološke adaptacije, piše briselski Politico, prenosi Tanjug. Iako su sve preporuke usvojene, britanski premijer Keir Starmer odbio je obavezati se na povećanje izdvajanja za odbranu na tri posto BDP-a, što je iznos koji stručnjaci smatraju minimalno potrebnim. Cassy, savjetnica bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i suosnivačica kompanije “CyLon Ventures”, rekla je za Politico da je rat u Ukrajini pokazao koliko su inovacije na bojnom polju brze i promjenjive. “Postoji stalna borba da se održi tehnološka prednost, ali inovacijski ciklusi su izuzetno kratki”, upozorila je, navodeći primjer dronova koji mogu biti efikasni danas, ali da već naredne sedmice mogu postati neupotrebljivi zbog promjene frekvencija. ‘Sive prijetnje’ još hitniji izazovi Kao glavne prepreke Cassy je navela spore procedure nabavke, strah od rizika i zavisnost od nekoliko velikih dobavljača. SDR preporučuje uvođenje najnovijih tehnologija u roku tri mjeseca kako bi se pratila brzina savremenog ratovanja. Cassy je istakla da bi čak i drastično povećanje potrošnje bez promjene pristupa bilo nedovoljno: “Ako bismo sjutra povećali budžet na pet posto BDP-a, ali zadržali stare navike, i dalje ne bismo bili spremni”. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nedavno je pozvao članice da povećaju ulaganja u odbranu, upozorivši da bi Rusija mogla biti spremna za sukob s NATO-om u narednih pet godina. Cassy, međutim, napominje da su “sive prijetnje” – cyber napadi i ugrožavanje kritične infrastrukture – još hitniji izazovi. Izvor: Tanjug
Izrael izvršio niz udara na vojne ciljeve u Iranu
Izrael izvršio niz udara na vojne ciljeve u Iranu Home / Izraelska vojska saopštila je da je izvršila više velikih udara noćas na vojne ciljeve na zapadu Irana, u vrijeme kada se dvije zemlje sukobljavaju peti dan uzastopno. “Tokom udara pogođene su desetine infrastruktura za skladištenje i lansiranje raketa zemlja-zemlja”, kao i “bacači raketa zemlja-vazduh i lokacije skladištenja dronova na zapadu Irana”, saopštila je izraelska vojska. Vojska je objavila slike za koje navodi da predstavljaju trenutak kada su bacači raketa pogođeni. Uprkos sve jačim pozivima iz svijeta koje im upućuju da prekinu neprijateljstva, Izrael i Iran nisu pokazali znake smirivanja od početka izraelskih vazdušnih napada u petak, kada je sproveden niz napada na iranske nuklearne i vojne instalacije. Posle novog talasa izraelskih udara na glavni grad Irana, posebno žestokog napada na zgradu državne televizije, obe zemlje su noćas aktivirale svoje protivraketne sisteme. U Izraelu, vojska je pozvala stanovnike da se sklone od opasnosti zbog napada iranskih raketa. (Beta, 17.06.2025)
Predsjednica EK izraelskom premijeru: Diplomatija najbolje rješenje sukoba sa Iranom
Predsjednica EK izraelskom premijeru: Diplomatija najbolje rješenje sukoba sa Iranom Home / Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je da je u nedjelju u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekla da je diplomatija najbolje dugoročno rješenje sukoba sa Iranom. Međutim, predsjednica EK nije pozvala na trenutni prekid vatre, navodeći da „Iran očigledno ne bi trebalo da ima nuklearno oružje“. ; „Ali naravno da mislim da je rješenje uz pregovore, na dugi rok, najbolje rješenje“, dodala je Ursula fon der Lajen prvog dana samita u Kanadi Grupe razvijenih ekonomija, koju čine SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Kanada, kao i EU. Ursula fon der Lajen rekla je da je Netanjahu obećao da će učiniti više kako bi se dopremila pomoć ratom razorenom Pojasu Gaze. „Insistirala sam da humanitarna pomoć koja ne stiže u Pojas Gaze mora da uđe na tu teritoriju. On (Netanjahu) je obećao da hoće“, rekla je ona novinarima u Kananaskisu, zapadnom dijelu Kanade, gdje se održava samit G7. Izvor: Nova.rs
Netanjahu: Napali smo Iran da spriječimo “nuklearni holokaust”
Netanjahu: Napali smo Iran da spriječimo “nuklearni holokaust” Home / Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je juče da je pokrenuo vazdušne napade na Iran kako bi spriječio “nuklearni holokaust”. “Morali smo da djelujemo. Bio je posljednji čas, i mi smo djelovali. Da bismo spasili sebe, ali i… da bismo zaštitili svijet od ovog zapaljivog režima. Ne možemo dozvoliti da najopasniji režim na svijetu ima najopasnije oružje na svijetu… Nećemo imati drugi holokaust, nuklearni holokaust. Već smo ga imali, u prethodnom vijeku, jevrejska država neće dozvoliti da se holokaust počini nad jevrejskim narodom. To se neće dogoditi”, rekao je on za Foks njuz. On je naveo da njegova vlada ima obavještajne podatke da je Iran mjesecima udaljen od razvoja početnog nuklearnog oružja. “Obavještajne informacije koje smo dobili i podijelili sa Sjedinjenim Američkim Državama bile su apsolutno jasne: da rade na tajnom planu da pretvore uranijum u oružje, da se kreću veoma brzo, da će stići do probnog uređaja, a moguće i početnog uređaja, u roku od nekoliko mjeseci, a svakako manje od godinu dana. To je nešto što nikako ne bismo mogli da prihvatimo”, rekao je Netanjahu. On tvrdi ”da Iran ima dovoljno obogaćenog uranijuma za devet bombi”. “Sve što je trebalo da urade jeste da ih naoružaju. Mi smo to zaustavili”, rekao je izraelski premijer. On je, takođe, optužio Iran da razvija planove za isporuku nuklearnog oružja Hutima u Jemenu i naglasio da su Izrael i SAD “potpuno koordinisani”. “U stalnom sam kontaktu sa predsjednikom (SAD Donaldom) Trampom. Poznajemo se već mnogo godina. I naravno da smo unapred obavijestili naše američke prijatelje i predsjednika Trampa, našeg velikog prijatelja. Jesmo”, naveo je Netanjahu. Kako je ocijenio, Tramp je “neprijatelj broj jedan” za Iran. “On je odlučan vođa. Nikada nije krenuo putem kojim su drugi išli pokušavajući da se pregovara sa njima na način koji je slab, dajući im u osnovi put ka obogaćivanju uranijuma, što znači put ka bombi, dopunjavajući ga milijardama i milijardama dolara. Uzeo je ovaj lažni sporazum i u osnovi ga pocijepao. Ubio je šefa IRGC-a Kasema Sulejmanija”, dodao je. Na pitanje da li Izrael ima kapacitet da ukloni iranska postrojenja duboko pod zemljom, Netanjahu je odgovorio da je “svakako dosta urađeno”. “Uništili smo glavno postrojenje u Natanzu. To je glavno postrojenje za obogaćivanje. I ako bude potrebno, dodaćemo šta god je potrebno. Ali da, posvećeni smo postizanju oba cilja… Ne želim da ulazim u konkretne operativne planove”, rekao je on i dodao da su Iranci “bili potpuno iznenađeni” izraelskom operacijom. Na pitanje da li je promjena iranskog režima među njegovim ciljevima u Iranu, Netanjahu je rekao da bi “to bi svakako mogla biti posljedica, jer je iranski režim veoma slab”. “Spremni smo da učinimo sve što je potrebno da bismo postigli naš dvostruki cilj, da uklonimo… dvije egzistencijalne prijetnje – nuklearnu prijetnju i prijetnju balističkih raketa, rekao je Netanjahu. Kako je naveo, 80 odsto ljudi bi “uklonilo ove teološke nasilnike”. “Pucaju u žene zato što im je kosa nepokrivena. Pucaju u studente. Samo isisavaju kiseonik iz ovih hrabrih i nadarenih ljudi, iranskog naroda. Odluka da se djeluje, da se ovog puta ustane, odluka je iranskog naroda”, kaže Netanjahu. On je istakao da je Izrael spreman da obustavi svoju kampanju ako Iran prihvati zahtjeve SAD da demontira svoj nuklearni program. “U suprotnom završiće se kada uklonimo te kapacitete, a hoćemo”, upozorio je izraelski premijer. On nije želeo da komentariše informaciju koju su danas objavili američki mediji da je Tramp stavio veto na izraelski napad na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija. “Postoji toliko lažnih vesti o razgovorima koji se nikada nisu dogodili, i neću ulaziti u to. Ali mogu vam reći, mislim da radimo ono što treba”, dodao je izraelski premijer.
Rat Izraela i Irana: Mesijanski pohod Benjamina Netanjahua
Rat Izraela i Irana: Mesijanski pohod Benjamina Netanjahua Home / Iran i Izrael nastavljaju da razmjenjuju udarce. I jedni i drugi tvrde da odgovaraju na agresiju. Dok padaju bombe, izraleski premijer Benjamin Netanjahu ubijeđen je da sudbina jevrejske države zavisi od njega, a Iran ne planira da se povuče Izraelska vojna komanda je saopštila da je u noći na nedjelju gađala „infrasturukturu iranskog nuklearnog programa“ u Teheranu, skladišta nafte, Ministarstvo odbrane Islamske republike i glavni štab jedne državne organizacije za istraživanje atomske energije. „Teheran gori“, objavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac u subotu na društvenoj mreži Iks, uz video koji prikazuje veliki požar u glavnom gradu Irana. Iran tvrdi da je u izraelskim napadima koji su počeli u petak, 13. jun, ubijeno stotinak ljudi. Teheran je odgovorio na napade, te je u noći između subote i nedelje u iranskom vazdušnom napadu na mete širom Izraela stradalo najmanje osam ljudi. Iran će pojačati napade ako Izrael nastavi s neprijateljstvima, saopštila je kancelarija za odnose s javnošću Islamske revolucionarne garde nakon nove runde napada između dvije zemlje. „Ofanzivne operacije Oružanih snaga Islamske Republike nastaviće se većom snagom i širim obimom vojnih akcija ukoliko se ova neprijateljstva i agresije nastave“, navodi se u saopštenju. Foto: AP Photo/Ariel SchalitOdgovor Irana: Rakete prošarale izraelsko nebo Nije sve kako na prvi pogled izgled Svi su bog zna kako oduševljeni dosadašnjom preciznošću izraealskih vazdušnih udara na Iran. Dani Citronovic iz tinktenka Institute for National Security Studies (INSS) smatra, međutim, da premijer Izraela Benjamin Netanjahu nema izlaznu strategiju iz ovog sukoba i da je to veoma neodgovorno. „Tačno je da je Izrael početnim udarima Iranu naneo veliku štetu. Ali to nije razlog za euforiju“, smatra Citronovic. Jer Iran je ogroman, ima 90 miliona stanovnika, udaljen je od Izraela 2000 kilometara i pokazao je u devetogodišnjem ratu sa Irakom koliko je izdržljiv. Predstava o tome da Izrael može da kontroliše vazdušni prostor Irana je pogrešna, jer izraelski borbeni avioni ne mogu da budu aktivni bez prestanka. A iranski raketni silosi su posejani po celoj zemlji, delimično u tunelima i u brdima. Izraelsko ratno vazduhoplovstvo ne može da spreči ispaljivanje raketa odatle. U međuvremenu je vazdušni prostor iznad Izraela zatvoren, a privreda paralisana. „Ovaj rat nas dnevno košta milijarde dolara“, kaže Citronovic. A tu je i psihološka šteta za stanovništvo. Dugačak rat iscrpljivanja Izrael sebi ne može da dopusti. Izrael bez direkte vojne pomoći Amerike nema kapaciteta da Iran bombama natjera na koljena. A direktno uplitanje SAD-a u ovaj oružani sukob za sada su “vlažni snovi“. Foto: AP Photo/Ohad ZwigenbergUništena zgrada u Tel Avivu nakon iranskog napada Šta misli Netanjahu Za Netanjahua (75) je napad na iranska nuklearna postrojenja u vojnu infrastrukturu možda najvažnija odluka u čitavoj, dugoj političkoj karijeri. I istovremeno najveći rizik u koji se ikada upustio, piše njemački „Špigel“. A za svijet je ovo najopasniji rat posle dugo vremena. Na jednoj strani je fundamentalistički režim u Teheranu koji se bori za opstanak, na drugoj vlada u Jerusalima koja sve više poprima mesijanske obrise. A između je neuračunljiv predsjednik u Vašingtonu. Prema izvorima „Špigela“ bliskim premijeru Izraela, Netanjahu je ubijeđen da je borba protiv „iranske bombe“ njegova istorijska, pa čak i božanska misija. On smatra da od njega lično zavisi sudbina Izraela, da je on pozvan da ukloni egzistencijalnu prijetnju jevrejskoj državi – iranski atomski napad. „Najteža odluka jednog šefa države je da ukloni opasnost, prije nego što se u potpunosti materijalizuje“, rekao je Netanjahu u petak nakon početnih vazdušnih napada Izraela na Iran. Njegov uzor je, naravno, Vinston Čerčil, koji je takođe morao da lomi unutrašnji otpor da bi se Britanija suprotstavila Hitlerovoj nacističkoj Njemačkoj i na kraju je pobijedila. Tako nekako on vidi svoju ulogu i zato u sukobu sa Iranom pravi aluzije na Holokaust. Pregovori sa Iranom su za Netanjahua isključeni, oni samo mogu da hrane zlo, a ne da ga pobijede. On je odvajkada ubijeđen da sa režimom u Teheranu nema kompromisa, da Iran mora ili u potpunosti da obustavi svoj nuklearni program, ili da se vojno rasturi. Između toga ne postoji ništa. Njegova vodilja je oduvijek bila snaga: Izrael mora vojno da dominira Bliskim istokom da bi opstao. Ko pregovara, taj gubi. Sa takvim stavom nailazi na odobravanje velikog broja Izraelaca. „Oni su se ustremili na nas. Oni mogu da nas ubiju. Izrael je ranjiv. A moj zadatak je da spasem ovaj narod“. Ovako je izraelski novinar Ari Šaviti jednom za televiziju PBS skicirao Netanjahuov način razmišljanja. Netanjahu kao da se iskupljuje za „Crni Šabat“ 7. oktobra 2023. kada je Hamas upao u Izrael, izvršio pokolj i uzdrmao temelje Izraela. Tada su na videlo isplivali veliki obavještajni i odbrambeni propusti. Krajnji cilj je svakako smjena fundamentalističkog režima u Teheranu. Premijer Izraela je rešio da iskoristi šansu u trenutku kada je Iran oslabljen iznutra i pritisnut spolja, kada nema prave saveznike. Hamas u Pojasu Gaze je gotovo uništen, a šiitsku miliciju Hezbolah u Libanu je izraelska vojska pošteno izbombardovala u prethodnih godinu i po dana. Napadi Izraela na Iran će vjerovatno trajati danima, možda i nedjeljama, i čini se da plan Netanjahua ne ide dalje od toga. Foto: AP Photo/Richard DrewSeptembar 2012: Netanjahu na sjednici Skupštine UN upozorava na iranski nuklearni program Tramp: Nemamo ništa sa napadom na Iran Posle još jedne burne noći u sukobu Izraela i Irana, američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju ujutru na društvenoj mreži Truth Social napisao da Sjedinjene Američke Države „nisu imale nikakve veze sa sinoćnjim napadom na Iran“. Upozorio je Teheran da ne uvlači SAD u sukob. „Ako budemo napadnuti na bilo koji način, u bilo kom obliku od strane Irana, puna snaga i moć američkih oružanih snaga sručiće se na vas na nivou kakav svet još nije video“, poručio je Tramp. „Ipak, lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob“, dodao je. Ovog proleća, Tramp je vrhovnom vođi Irana ajatolahu Aliju Hamneju dao rok od 60 dana da se postigne dogovor o nuklearnom programu, uz upozorenje da će u suprotnom uslediti posledice. U međuvremenu, Tramp je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da
Ministar: Iran će prekinuti lansiranje raketa zaustavi li Izrael svoje napade
Ministar: Iran će prekinuti lansiranje raketa zaustavi li Izrael svoje napade Home / Izrael napadima pokušava sabotirati razgovore o nuklearnom programu između Irana i SAD-a, rekao je šef iranske diplomatije. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi u nedjelju je signalizirao spremnost Irana da zaustavi raketne napade na Izrael, rekavši kako se oni izvode isključivo u samoodbrani, prenosi Hina pozivajući se na Reuters i DPA. Napadi su bili “isključivo u samoodbrani i kao odgovor na agresiju”, rekao je šef iranske diplomatije, prema državnoj novinskoj agenciji IRNA. “Ako agresija prestane, i naš odgovor će prestati”, istakao je u nedjelju na okupljanju stranih ambasadora u Teheranu. Takođe je izrazio žaljenje zbog otkazivanja za nedjelju planiranih nuklearnih pregovora u Omanu sa Sjedinjenim Američkim Državama. “Danas smo trebali predstaviti vlastiti prijedlog za nuklearni sporazum sa SAD-om koji je mogao utrti put dogovoru”, rekao je istakavši kako je protiv toga bio Izrael. Prekid pregovora izraelski cilj Sabotaža tih razgovora bio je cilj izraelskih napada, kazao je Araghchi, izrazivši žaljenje što je u tome učestvovao SAD. Washington i Teheran pregovaraju o kontroverznom iranskom nuklearnom programu već približno dva mjeseca, a Oman igra posredničku ulogu. No, pregovori su prekinuti izraelskim pokretanjem velike vazdušne ofanzive protiv Irana u petak, nakon čega su uslijedili kontra napadi Teherana. Iran ne želi da se sukob s Izraelom proširi na susjedne države, osim ako na to ne bude prisiljen, rekao je iranski šef diplomatije. Poručio je kako SAD treba osuditi izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja te da Izrael nikada ne bi izvršio napad bez američkog zelenog svjetla i podrške. Izvor: DPA + Hina + Reuters
Rusija testirala lasersku odbranu od dronova
Rusija testirala lasersku odbranu od dronova Home / U saopštenju ruske Vlade se nova tehnologija opisuje kao ‘obećavajuća’ i dodaje se kako je testirana protiv različitih vrsta dronova u različitim vremenskim uslovima. Rusija je provela opsežna ispitivanja novih laserskih sistema za odbranu od bespilotnih letjelica, objavila je agencija Reuters. U saopštenju ruske Vlade se nova tehnologija opisuje kao “obećavajuća” i dodaje se kako je testirana protiv različitih vrsta dronova u različitim vremenskim uslovima. Navodi se kako će laseri protiv dronova postati dio “univerzalnog sistema protivzračne odbrane” za koji je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin ove sedmice rekao kako ga Rusija treba izgraditi. “Rezultati ispitivanja koristit će se za usavršavanje postojećih modela i stvaranje sistema sposobnih pružiti pouzdanu zaštitu od modernog oružja za zračne napade. Provođenje ispitivanja omogućuje nam da pređemo na serijsku proizvodnju i povećanje obima”, navodi se u izjavi, prenosi Reuters koji dodaje kako priloženi videosnimak prikazuje ugljenisane ostatke uništenog drona. Duboko iza linija fronta Obje strane su u ratu Rusije i Ukrajine rasporedile bespilotne letjelice u velikim brojevima, koristeći ih za uočavanje i pogađanje ciljeva ne samo na bojnom polju već i daleko izvan prvih linija. Ukrajinski dronovi često su napadali lokacije duboko u Rusiji, poput skladišta nafte, rafinerija i vazdušnih luka, što naglašava potrebu da Moskva pojača svoju odbranu, piše britanska agencija. Ranije ovog mjeseca, ukrajinski dronovi prokrijumčareni u kamionima blizu zračnih baza nanijeli su ozbiljnu štetu ruskoj floti bombardera dugog dometa. Izvor: Reuters