Trumpovo obraćanje naciji nakon napada na Iran: Cijeli govor
Trumpovo obraćanje naciji nakon napada na Iran: Cijeli govor Home / Američki predsjednik upozorava Iran da sada mora sklopiti mir ili se suočiti s budućim američkim napadima. Nakon što je saopštio da su izvedeni „veoma uspješni“ američki napadi na iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump obratio se naciji. Ispod je transkipt njegovog govora u cjelosti održanog u subotu naveče: “Američka vojska je nedavno izvela velike precizne napade na tri ključna nuklearna postrojenja iranskog režima: Fordow, Natanz i Isfahan. Svi već godinama znaju za ova imena jer su tamo gradili taj strašni poduhvat. Naš cilj bio je uništenje iranskih kapaciteta za nuklearno obogaćivanje i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja najveći svjetski sponzor terora. Večeras mogu obavijestiti svijet da su naši napadi bili spektakularan vojni uspjeh. Ključna iranska nuklearna postrojenja za obogaćivanje u potpunosti su uništena. Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učini, naredni napadi biće daleko veći i mnogo lakši. Iran već 40 godina ponavlja: „Smrt Americi, smrt Izraelu“. Ubijali su naše ljude, dizali u vazduh njihovo oružje, koristili bombe na cesti, ostavljajući ih bez nogu – to im je bila uža specijalnost. Mi smo izgubili više od hiljadu ljudi, a stotine hiljada širom Bliskog istoka i svijeta poginule su kao direktni rezultat njihove mržnje, posebno, mnoge je lišio života njihov general Qassem Soleimani. Davno sam odlučio da neću dozvoliti takve stvari. To se neće nastaviti. Želim se zahvaliti i čestitati premijeru Bibiju Netanyahuu. Radili smo kao tim kao što možda nijedan tim prije nas nije, i prešli smo dug put da neutrališemo ovu strašnu prijetnju za Izrael. Želim zahvaliti izraelskoj vojsci za sjajan posao koji su izveli i, najvažnije, želim čestitati velikim američkim patriotama koji su upravljali onim veličanstvenim mašinama noćas, i cijeloj američkoj vojsci na operaciji kakvu svijet nije vidio decenijama. Nadam se da nam više neće biti potrebne njihove usluge u ovom kapacitetu. Nadam se da je tako. Isto tako želim čestitati načelniku Združenog generalštaba, generalu Danu „Razinu“ Caineu – spektakularnom generalu – i svim briljantnim vojnim umovima uključenim u ovaj napad. Nakon svega ovoga kažem da se ovo ne može nastaviti. Ili ćemo imati mir ili će se dogoditi tragedija za Iran veća od ove kojoj smo svjdočili proteklih osam dana. Zapamtite, ostalo je još mnogo meta. Večeras smo imali najtežu od njih, i, možda najsmrtonosniju, ali ako uskoro ne uslijedi mir, napašćemo te mete s preciznošću, brzinom i umijećem. Većina njih može biti neutralizovana u nekoliko minuta. Na svijetu ne postoji vojska koja je mogla napraviti ono što smo mi napravili večeras, ni blizu. Nikada nije postojala vojska koja bi mogla napraviti ono što se maločas dogodilo. Sutra će general Caine i ministar odbrane Pete Hegseth održati konferenciju za medije u 8 sati (12:00 GMT) u Pentagonu i ja se želim još jednom svima zahvaliti, a posebno Bogu. Želim reći sljedeće: „Volimo te, Bože, i volimo našu veliku vojsku. Zaštiti ih.“ Bog blagoslovio Bliski istok. Bog blagoslovio Izrael i Bog blagoslovio Ameriku. Mnogo vam hvala. Hvala vam.’ Izvor: Al Jazeera
Husi: Američki napadi na Iran su početak rata
Husi: Američki napadi na Iran su početak rata Home / Husi su ranije zaprijetili napadom na američke brodove u Crvenom moru ako se Trump pridruži Izraelu u napadu na Iran. Mohamed al-Farah, član političkog kabineta jemenske grupe, kaže da je jasno da američki predsjednik Donald Trump želi okončanje rata. Međutim, “uništavanje nuklearnog postrojenja … nije kraj rata, već početak”, rekao je al-Farah. “Vrijeme ‘udari pa bježi je prošlo’”. Husi su ranije zaprijetili napadom na američke brodove u Crvenom moru ako se Trump pridruži Izraelu u napadu na Iran. Husi, takođe poznati kao Ansar Allah (Božiji sljedbenici), oružana su grupa koja kontroliše većinu dijelova Jemena, uključujući glavni grad Sanu i neka zapadna i sjeverna područja u blizini Saudijske Arabije. Od početka izraelskog rata u Gazi ciljaju brodove povezane s Izraelom, što je izazvalo krizu u globalnom lancu snabdijevanja. Nakon što je njihove položaje više puta napala koalicija predvođena SAD-om, američki predsjednik Trump objavio je početkom maja da je postignuto primirje sa pokretom, kako bi se obustavili napadi na brodove u Crvenom moru. Husi sada ponovo prijete ulaskom u rat protiv američkih interesa. Izvor: Al Jazeera
Iran napao centralni i južni Izrael, Tel Aviv gađao skladišta i lansirne položaje raketa u Iranu
Iran napao centralni i južni Izrael, Tel Aviv gađao skladišta i lansirne položaje raketa u Iranu Home / Sukob Izraela i Irana ušao je u drugu nedjelju. Međusobni vazdušni udari ne prestaju. Iran napao centralni i južni Izrael. Izrael gađao skladišta i lansirne položaje raketa u Iranu. Verbalni sukob ambasadora u Savetu bezbjednosti – obje strane obećavaju da će nastaviti borbu. Sukob Izraela i Irana ušao je u drugu nedjelju. Međusobni vazdušni udari ne prestaju. Iran napao centralni i južni Izrael. Izrael gađao skladišta i lansirne položaje raketa u Iranu. Verbalni sukob ambasadora u Savjetu bezbjednosti – obje strane obećavaju da će nastaviti borbu. Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova izjavio je da je sposobnost Teherana da razvije nuklearnu bombu odložena za najmanje dvije do tri godine kao rezultat izraelskih vojnih operacija protiv Irana. U intervjuu za njemački list Bild, Sar je naveo da Izrael neće stati dok potpuno ne ukloni nuklearnu prijetnju iz Irana. Govoreći o tekućim razgovorima u Ženevi između Irana i evropskih zemalja – Njemačke, Francuske i Velike Britanije, Sar je izrazio duboki skepticizam prema mogućnosti diplomatskog rješenja. Iranski nuklearni objekat u Isfahanu bio je meta Izraela, objavila je iranska novinska agencija Fars, dodajući da nije bilo curenja opasnih materijala. Eksplozije su prijavljene u Isfahanu ranije jutros. Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su u vazdušnom napadu eliminisale drugog visokorangiranog komandanta u jedinici bespilotnih letjelica (BPL) iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC). U objavi na društvenim mrežama, IDF je naveo da su borbeni avioni ciljali i ubili Amina Pur Džokija, za koga tvrde da je nadgledao lansiranje „stotina“ dronova iz jugozapadnog Irana ka teritoriji Izraela, prenio je Tajms of Izrael. Vojska je precizirala da je Džoki preuzeo ključnu ulogu u komandnoj strukturi jedinice nakon što je 13. juna u prethodnom napadu ubijen Tahar Fur, takođe komandant snaga za bespilotne letelice pri IRGC. Za sada nije bilo reakcije iz Teherana… Iran i Izrael izveli su nove napade jedan na drugog rano jutros, dan nakon što je Teheran poručio da neće pregovarati o svom nuklearnom programu dok je pod prijetnjom, prenio je Rojters. Izraelska vojska saopštila je da je malo posle 2.30 jutros po lokalnom vremenu otkrivena baražna raketna vatra iz Irana, zbog čega su aktivirane sirene za vazdušnu opasnost u centralnom Izraelu, uključujući Tel Aviv, kao i Zapadnu obalu. Izraelski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su više projektila, a eksplozije su odjekivale širom Tel Aviva. Nacionalna služba za vanredne situacije, Magen David Adom, saopštila je da su se sirene oglasile i na jugu zemlje. Prema navodima jednog izraelskog vojnog zvaničnika, Iran je ispalio pet balističkih raketa, ali nije bilo neposrednih izvještaja o direktnim napadima. Izraelska vojska je istovremeno pokrenula novu seriju vazdušnih napada na ciljeve u Iranu, uključujući, kako navode, skladišta i lansirne položaje raketa. Službe za vanredne situacije objavile su fotografije požara na krovu stambene zgrade u centralnom Izraelu, za koji lokalni mediji navode da je izazvan ostacima presretnute rakete. Iran je gađao jug i sjever Izraela, povređeno je više od 90 ljudi. Samo su u napadu na Haifu, povređene 33 osobe, prenosi Si-En-En, pozivajući se na izvještaje lokalnih bolnica. Eksplozije su se čule i u Tel Avivu i Jerusalimu. S druge strane, izraelske odbrambene snage izvele su još jedan talas vazdušnih napada u zapadnom Iranu. Udari su bili usmjereni na skladišta i mjesta za lansiranje balističkih raketa. Izraelski mediji tvrde da je ubijen još jedan iranski stručnjak za atomsku tehnologiju. Američki predsjednik Tramp kaže da bi slanje trupa u Iran bila „poslednja stvar koju bi uradio“. Teheran ponavlja da neće ni sa kim pregovarati dok se ne okonča izraelska agresija. Mnoge zemlje preduzimaju mjere za evakuaciju svojih državljana iz Izraela i Irana. Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, došlo je do verbalnog sukoba iranskog i izraelskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama. Amir Said Iravani i Deni Danon, optužili su jedan drugog za kršenje međunarodnog prava i obećali da će njihove zemlje nastaviti svoje kampanje. Generalni sekretar UN Antonio Guteres upozorio je da bi sukob između dvije zemlje mogao brzo da eskalira i pozvao je na uzdržanost. Izvor: Novi Magazin
Zašto je Ormuski moreuz ključan za snabdijevanje svijeta naftom
Zašto je Ormuski moreuz ključan za snabdijevanje svijeta naftom Home / Ormuski moreuz je ključni morski prolaz koji se nalazi između Omana iIrana, i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arabijskim morem. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao „najvažniju svjetsku tačku zagušenja u tranzitu nafte”. Na svom najužem dijelu, moreuz je širok samo 33 kilometra, dok je brodski plovni put širok svega dva kilometra u svakom pravcu, što ga čini prepunim i opasnim. Velike količine sirove nafte, koju vade zemlje članice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Iraka iz naftnih polja širom Persijskog zaliva, prolaze kroz ovaj moreuz i distribuiraju se širom svijeta. Prema podacima konsultantske firme Vortexa, koja se bavi analizom energetskog i transportnog tržišta, procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prolazi ovim putem. Katar, jedan od najvećih svjetskih proizvođača tečnog prirodnog gasa (LNG), u velikoj mjeri zavisi od ovog moreuza za izvoz svog LNG-a. Kakva je trenutna situacija u moreuzu? Sukob Izraela i Irana ponovo je skrenuo pažnju na bezbjednost u ovom morskom prolazu. Iran je u prošlosti prijetio da će zatvoriti Ormuski moreuz za saobraćaj kao odgovor na pritiske sa Zapada. Međutim, otkako je izbio sukob, nije bilo većih napada na komercijalne brodove u regionu. Ipak, vlasnici brodova sve su oprezniji, neki su pojačali mjere bezbjednosti, dok su drugi otkazali rute kroz taj dio, izvijestila je agencija AP. Elektronsko ometanje navigacionih sistema komercijalnih brodova naglo je poraslo posljednjih dana u okolini moreuza i šireg Persijskog zaliva, rekli su pomorski izvori agenciji Rojters. Ovo ometanje, kako navode, utiče na plovila koja prolaze kroz region. Pošto se ne nazire kraj sukoba, tržišta ostaju napeta. Svaka blokada moreuza ili prekid u protoku nafte mogla bi izazvati nagli skok cena sirove nafte i ozbiljno pogoditi uvoznike energije, naročito u Aziji. U međuvremenu, cene prevoza tankera koji prevoze sirovu i rafinisanu naftu iz regiona znatno su porasle poslednjih dana. Trošak transporta goriva sa Bliskog istoka ka Istočnoj Aziji porastao je za skoro 20% u tri dana zaključno sa ponedeljkom, izvestio je Blumberg, pozivajući se na podatke Baltičke berze. Cene ka Istočnoj Africi, u međuvremenu, skočile su za više od 40%. Ko će biti najviše pogođen u slučaju prekida snabdevanja? Prema procenama EIA, čak 82% sirove nafte i drugih goriva koji prolaze kroz Ormuski moreuz ide ka azijskim potrošačima. Kina, Indija, Japan i Južna Koreja su glavne destinacije: skoro 70% ukupnog protoka sirove nafte i kondenzata koji prolaze kroz moreuz. Zbog toga bi upravo azijska tržišta bila najviše pogođena u slučaju prekida snabdevanja. Kako bi zatvaranje moreuza uticalo na Iran i zalivske države? Ako Iran preduzme korake da zatvori Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove vojnu intervenciju SAD. Peta flota američke mornarice, koja je stacionirana u obližnjem Bahreinu, ima zadatak da štiti komercijalni brodski saobraćaj u regionu. Svaki pokušaj Irana da poremeti protok nafte kroz moreuz mogao bi da ugrozi odnose Teherana sa arapskim državama Zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE – zemljama sa kojima je Iran posljednjih godina pažljivo gradio bolje odnose. Zemlje Zaliva su do sada kritikovale Izrael zbog napada na Iran, ali ako iranske akcije ometaju njihov izvoz nafte, mogle bi biti primorane da se okrenu protiv Irana. Osim toga, Teheran i sam zavisi od Ormuskog moreuza za izvoz svoje nafte ka kupcima, što zatvaranje čini kontraproduktivnim, kažu stručnjaci. „Zatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi kontraproduktivno za odnose Irana sa njegovim jedinim kupcem nafte – Kinom. Iranska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od slobodnog prolaza robe i brodova kroz ovaj morski prolaz, jer se njen izvoz nafte u potpunosti obavlja morskim putem”, citira agencija Rojters analitičare iz JP Morgan – Natašu Kanevu, Pratika Kediju i Ljubu Savinovu. Postoje li alternative moreuzu? Zemlje Persijskog zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE posljednjih godina traže alternativne rute kako bi zaobišle moreuz. Obje zemlje su uspostavile infrastrukturu koja im omogućava da dio svoje nafte transportuju drugim pravcima. Na primjer, Saudijska Arabija upravlja naftovodom Istok-Zapad, kapaciteta pet miliona barela dnevno, dok UAE imaju naftovod koji povezuje njihova kopnena naftna polja sa izvoznom lukom Fudžajra na obali Omanskog zaliva. EIA procjenjuje da bi u slučaju prekida saobraćaja kroz Ormuski moreuz alternativnim rutama moglo da se transportuje oko 2,6 miliona barela sirove nafte dnevno. Izvor: Nin
Venecuela predlaže da UN pokrene veliki sporazum o denuklearizaciji svih zemalja
Venecuela predlaže da UN pokrene veliki sporazum o denuklearizaciji svih zemalja Home / Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je Ujedinjene nacije da pokrenu inicijativu za veliki globalni sporazum o denuklearizaciji, u kojem bi sve zemlje svijeta bile obavezane da eliminišu svoje nuklearne arsenale. Maduro je postavio pitanje zašto je zabranjena mirnodopska upotreba nuklearne energije, ali ne i posjedovanje atomskih bombi, i pozvao UN da podrže proces ukidanja nuklearnog oružja, prenio je javni servis te zemlje VTV. Maduro je rekao da Venecuela smatra da je potrebno zabraniti posjedovanje nuklearnog oružja, a da bi se to postiglo, UN bi trebalo da promovišu veliki sporazum kojim bi se obezbijedilo globalno uklanjanje atomskih bombi. Takođe, pozvao je međunarodnu zajednicu da se pozabavi ozbiljnim prijetnjama koje dolaze od “cionističkih grupa”, kao i manipulacijom medija u korist Izraela u kontekstu bliskoistočnog sukoba. U svom govoru, Maduro je osudio “imperijalističke manevre” u vezi sa Iranom i istakao da je ciljanje Irana, kao i drugih zemalja u regionu, dio šireg plana. Prema njegovim riječima, taj plan je razvijen u fazama, počevši od napada na Pojas Gaze i Palestinu, preko Libana i Sirije, pa sve do Irana. Maduro je posebno kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, kojeg je optužio za preuzimanje “hitlerovskih zabluda” i pozvao je međunarodnu zajednicu da zaustavi izraelski projekat kako bi se izbjegao potencijalni nuklearni rat. Maduro je pozvao generalnog sekretara UN-a, Antonija Gutereša, i visokog komesara za ljudska prava, Folkera Tirka, da se “pozabave” prijetnjama protiv Venecuele i međunarodnim naporima da se spriječi eskalacija u Bliskom istoku. On je postavio pitanje “kuda ide sistem Ujedinjenih nacija”, ukazujući na neefikasnost organizacije u rješavanju tih globalnih problema. Izvor: Tanjug
Raytheon će investirati u protivvazdušne sisteme, uključujući Patriot
Raytheon će investirati u protivvazdušne sisteme, uključujući Patriot Home / Iako Evropa teži udaljavanju od američkih dobavljača, sistemi Patriot su traženiji nego ikada, a zemlje poput Njemačke i Švajcarske su se nedavno prijavile za velike porudžbine. Američki vojni gigant Raytheon nastaviće da ulaže u evropsku proizvodnju sistema protivvazdušne odbrane, uključujući traženi sistem Patriot, rekao je jedan od rukovodilaca kompanije Tom Laliberty. Ta kompanija je već zabilježila porast porudžbina posljednjih godina kako bi se poboljšali odbrambeni sistemi Evropske unije i platforme za nadoknadu poslate Ukrajini, prenosi Tanjug. “To podstiče Raytheon da razmotri još dublju saradnju s proizvođačima naoružanja sa sjedištem u EU-u, pa čak i onima u Ukrajini”, rekao je Tom Laliberty za Euractiv. Iako Evropa teži da se udalji od američkih dobavljača, sistemi Patriot su traženiji nego ikada, a zemlje poput Njemačke i Švajcarske su se nedavno prijavile za velike porudžbine. “Radimo s našim lancima snabdijevanja kako bismo povećali proizvodne kapacitete”, rekao je Laliberty, dodajući da su nove evropske fabrike ključne za odgovor na veliku potražnju za Patriotima i drugim Raytheon oružjem. Investicija u njemačke proizvodne pogone s partnerom MDBA Deutchland, izvršena kao odgovor na porudžbine evropskih NATO saveznika za gotovo 1.000 dodatnih raketa Patriot, znači da će Raytheon moći udvostručiti globalnu proizvodnju raketa presretača do 2028. ili 2030. godine. “Takođe postepeno povećavamo naše kapacitete u Sjedinjenim Američkim Državama, ali pravi korak je njemački kapacitet”, rekao je Laliberty. Proizvodnja raketa Dodao je da se Raytheon sada želi širiti dalje na kontinentu. Čak i za Raytheon, drugog najvećeg proizvođača oružja na svijetu, osiguravanje spremnih zaliha osnovnih komponenti kako bi se povećala proizvodnja raketa nije jednostavan zadatak, a Laliberty ističe da ključni izazovi trenutno uključuju pristup djelovima za motore na čvrsto gorivo za varijantu GEM-T Patriot i za bojeve glave. S obzirom na to da su mnoge evropske vlade sada fokusirane na obnovu vlastitih kapaciteta odbrambene industrije i kupovinu oružja domaće proizvodnje, Laliberty je rekao da je Raytheon otvoren za razvoj poslovnih odnosa sa izvođačima radova sa sjedištem u EU. Zajednička ulaganja i drugi poslovi s evropskim firmama su mogući, kao i inverzija poslovnih odnosa “gdje je u prošlosti Raytheon možda bio glavni izvođač radova, a neki od naših evropskih partnera bili su podizvođači“, rekao je. Laliberty je napomenuo da Raytheon takođe vidi nove poslovne mogućnosti u Ukrajini, gdje zvaničnici traže više isporuka i žele osnovati zajednička ulaganja s američkim kompanijama. “Primarni razgovor s ukrajinskim kupcem je kako da im što prije nabavimo sisteme”, rekao je Laliberty. Raytheon je ponovno pokrenuo proizvodnju raketa Stinger s ramena, koja je bila obustavljena, kao odgovor na veliku potražnju zbog rata u Ukrajini. Laliberty je rekao da će proizvodnja najvjerovatnije biti nastavljena čak i nakon što Raytheon predstavi raketu-presretač kratkog dometa sljedeće generacije (NGSRI), koja treba zamijeniti Stinger. Izvor: Tanjug
Sedmosatno radno vrijeme u Crnoj Gori: Argumenti za i protiv
Sedmosatno radno vrijeme u Crnoj Gori: Argumenti za i protiv Home / Ideju su podržali sindikati i dio ekonomista, a zabrinuti su poslodavci. Vlasti Crne Gore razmatraju mogućnost uvođenja sedmosatnog radnog vremena. Ideju su podržali sindikati i dio ekonomista, a zabrinuti su poslodavci koji bi se, pojašnjavaju, uvođenjem tog modela suočili s brojnim izazovima, javila je iz Podgorice Al Jazeerina Željka Zvicer. Sedmosatno radno vrijeme jedno je od predizbornih obećanja Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića. Najavio ga je prije dvije godine, a sada kaže da su blizu uspostavljanja tog modela. „Namjera je da se kroz široke konsultacije sprovede jedna od najvećih reformi u oblasti rada, koja za cilj ima unapređenje kvaliteta života naših građana i više vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad“, istakao je Spajić. Moguća potreba za novim radnicima Vlada dijalog vodi s predstavnicima zaposlenih i poslodavaca koji imaju suprotne stavove. Poslodavci su zabrinuti da bi smanjenje radnog vremena povećalo troškove. „Jer činjenica da u jednu ruku ako manje radite, manje ćete i zaraditi. Siromašne zemlje to sebi ne mogu da priušte. Sa druge strane, javiće se potreba za dodatnom radnom snagom, za novim prekovremenim satima… U jednoj i u drugoj varijanti to znači povećanje naših cijena, cijene koštanja naših proizvodnih procesa“, kazala je Slobodanka Mikavica iz Unije poslodavaca Crne Gore. To povećanje, prema analizama pojedinih privatnih kompanija, kreće se između 16 i 20 posto. Sindikati zaposlenih, pak, kažu da ovaj model može povećati produktivnost. „Osmosatno radno vrijeme je uvedeno prije 140 godina, i 140 godina imamo istu normu, isti kliše kada je u pitanju radni odnos i kad je u pitanju taj odnos između privatnog i poslovnog života, i krajnje je vrijeme da se nešto promijeni, jer i tehnologija, način življenja i stres dodatno sve to nas zaposlene dovodi u jednu drugu situaciju gdje nam je potrebno više dana i više sati odmora“, istakao je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata. Savjesniji rad zaposlenih Takvog stava je i dio ekonomista koji ideju podržavaju, ali kažu da ona mora podrazumijevati savjesniji rad zaposlenih. „Potpuno je prirodno da se radno vrijeme postepeno umanjuje, ali da se zbog toga postiže produktivnost rada, pa čak i da se na taj način, dakle samim tim postaje efektniji, produktivniji kada su zaposleni svjesni da treba u kraćem radnom vremenu da ispune ono što su njihovi radni zadaci“, rekao je Zarija Pejović, profesor Univerziteta Mediteran. Pejović ne smatra da bi smanjenje radnog vremena napravilo značajno veće troškove poslodavcima koji bi mogli ugroziti njihovo poslovanje. Četrdeset sati rada nedjeljno praksa je koja je zastupljena u regiji, ali i Evropskoj uniji. Francuska je jedina država EU-a koja je zakonom regulisala radnu sedmicu od 35 sati. Izvor: Al Jazeera
Češki predsjednik: Kineska kibernetička prijetnja Evropi na nivou ruske
Češki predsjednik: Kineska kibernetička prijetnja Evropi na nivou ruske Home / Prag je optužio Peking da je odgovoran za ‘zlonamjernu kibernetičku kampanju’. Kina je na istom nivou s Rusijom kada je riječ o državno sponzorisanom hakiranju i špijunaži, rekao je češki predsjednik Petr Pavel za Financial Times u intervjuu objavljenom u petak, prenosi agencija Reuters. Prošli mjesec Češka je optužila Kinu da je odgovorna za “zlonamjernu kibernetičku kampanju” usmjerenu na mrežu koja se koristi za neklasifikovanu komunikaciju u njenom Ministarstvu spoljnih poslova, ali Kina je odbacila optužbe. Napadi počeli 2022. Tada je Ambasada Kine u Pragu pozvala češku stranu da prekine svoju “mikrofonsku diplomatiju”. Reuters je prošlog mjeseca objavio kako su napadi počeli tokom predsjedavanja države Evropskom unijom 2022. godine, a počinila ih je grupa za kibernetičku špijunažu APT31, saopštila je Češka vlada. Češka, članica EU-a i NATO-a, objavila je da je APT31 direktno povezan s Kineskim ministarstvom državne bezbjednosti. Ministar spoljnih poslova Jan Lipavsky rekao je kako je, nakon što je napad otkriven, Ministarstvo 2024. implementiralo novi komunikacioni sistem s pojačanom sigurnošću. “Pozvao sam kineskog ambasadora kako bih jasno stavio do znanja da takve neprijateljske akcije imaju ozbiljne posljedice za naše bilateralne odnose”, istakao je Lipavsky i dodao da su se napadi fokusirali na e-poštu i druge dokumente te na informacije koje se odnose na Aziju. “Vlada Češke Republike oštro osuđuje ovu zlonamjernu kibernetičku kampanju protiv njene kritične infrastrukture”, saopštila je Vlada iz Praga. Reakcija ambasade Kineska ambasada u Češkoj izrazila je “snažnu zabrinutost i odlučno neslaganje” s češkim optužbama. “Pozivamo češku stranu da odmah ispravi svoje netačne postupke (i) zaustavi ‘mikrofonsku diplomatiju’”, navodi se u izjavi na internetskoj stranici Ambasade. Kada je riječ o APT31, navodi se da je Kina više puta sprovodila tehničke analize koje pokazuju da relevantni dokazi nisu dovoljni i da zaključci o akteru nisu profesionalni. Izvor: Hina, Reuters
Trump: Niko ne zna šta ću uraditi
Trump: Niko ne zna šta ću uraditi Home / Volim donijeti konačnu odluku sekundu prije nego što dođe vrijeme, jer se stvari mijenjaju, posebno u ratu, rekao je Trump, govoreći o mogućnosti uključenja u rat protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ”niko ne zna” šta će uraditi kada je riječ o potencijalnom američkom napadu na Iran, te da je ”veoma kasno” za razgovore. Novinarima je odbio reći hoće li izvršiti napad na iranska nuklearna postrojenja, prenosi Guardian. Trump je rekao da su mu se iranski zvaničnici obratili, ali kako smatra da je ”veoma kasno za razgovor, velika je razlika između sada i prije sedmicu”. ”Niko ne zna šta ću uraditi. Možda ću to uraditi, možda neću”, rekao je. Američki predsjednik je ranije u srijedu rekao da je Iranu dao ”krajnji ultimatum”, dok Washington razmatra potencijalnu vojnu intervenciju u toj zemlji. Trump je rekao da su mišljenja o toj intervenciji u Washingtonu podijeljena, ali da Iran ne može imati nuklearno oružje, prenosi CNN. ”Iran ne može imati nuklearno oružje. Ne gledam dugoročno, već kratkoročno. I to govorim već 20 godina”, rekao je, odgovarajući na pitanje o učešću SAD-a u još jednom dugom ratu. Na pitanje ponestaje li mu strpljenja s Iranom, Tramp je rekao kako se to već dogodilo i da ”zato radimo ono što radimo”. CNN primjećuje da je Tramp koristio riječ ”mi”, govoreći o izraelsko-iranskom sukobu. ”Ništa nije završeno dok se ne završi. Znate, rat je veoma složen. Mnogo loših stvari se može desiti. Mnogo preokreta se pravi. Tako da ne znam. Ne bih rekao da smo ikoga pobijedili. Rekao bih da smo sigurno postigli veliki napredak”, rekao je Trump, prenio je Tanjug. Dok je pozirao za fotografije u Ovalnom uredu s fudbalskim klubom Juventus, Trump je još jednom dao do znanja da još nije odlučio – i da vjerovatno neće donijeti odluku do posljednjeg mogućeg trenutka. „Imam ideje šta učiniti, ali nisam donio konačnu [odluku]“, rekao je Trump. „Volim donijeti konačnu odluku sekundu prije nego što dođe vrijeme, znate? Jer se stvari mijenjaju, posebno u ratu. Može ići iz jedne krajnosti u drugu”, kazao je. ‘Možda se nećemo morati boriti’ Neki republikanci i demokrate izradili su su nacrt zakona kojim se ograničava Trumpova mogućnost učešća u borbama između Irana i Izraela. U međuvremenu, konzervativni komentator Tucker Carlson objavio je videointervju koji je snimio s desničarskim senatorom Tedom Cruzom, u kojem su se dvojica Trumpovih pristalica prepirala o tome treba li SAD insistirati na promjeni režima u Iranu. Samog Trumpa su u srijedu iz Ovalnog ureda zamolili da se izjasni o njihovoj raspravi. Predsjednik je dao do znanja da razumije Carlsonovu želju da SAD drži podalje od skupog vanjskog sukoba – ali uz jednu ogradu. „Ni ja se ne želim boriti. Ne tražim borbu“, rekao je Trump. „Ali, ako je situacija između borbe i toga da oni imaju nuklearno oružje, morate učiniti ono što morate. Možda se nećemo morati boriti…“ Izvor: Aljazeera
Reuters: SAD premješta neke vojne avione i brodove iz baza na Bliskom istoku
Reuters: SAD premješta neke vojne avione i brodove iz baza na Bliskom istoku Home / Zvaničnici su naveli u srijedu da je premještanje aviona i brodova dio planova za zaštitu američkih snaga, ali su odbili da kažu koliko ih je premješteno i gdje. Američka vojska premjestila je pojedine avione i brodove iz baza na Bliskom istoku koji bi mogli biti izloženi bilo kakvom potencijalnom iranskom napadu, rekla su dva neimenovana američka zvaničnika za Reuters, prenosi Tanjug. Zvaničnici su naveli u srijedu da je premještanje aviona i brodova dio planova za zaštitu američkih snaga, ali su odbili da kažu koliko ih je premješteno i gdje. Jedan od zvaničnika je rekao da su avioni koji nisu bili u ojačanim skloništima premješteni iz baze Al Udeid, a da su ratni brodovi premješteni iz luke u Bahreinu, gdje se nalazi Peta američka flota. “To nije neuobičajena praksa”, rekao je zvaničnik, navodeći da je prioritet zaštita američkih snaga. Američka ambasada u Kataru izdala upozorenje Odvojeno, američka ambasada u Kataru izdala je jutros upozorenje kojim privremeno ograničava svom osoblju pristup vazduhoplovnoj bazi Al Udeid, najvećoj američkoj vojnoj bazi na Bliskom istoku koja se nalazi u pustinji u blizini Dohe. Ambasada je poručila osoblju i američkim građanima u Kataru da pojačaju oprez “u svjetlu tekućih regionalnih neprijateljstava”. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je javno razmatrao mogući napad na Iran, navodeći da ima “ideje šta da uradi”. Nekoliko sati ranije, Trump je rekao: “Možda ću to uraditi. Možda neću to uraditi”, kada su ga pitali da li se približava napad na Iran. Iran je poručio Washingtonu da će snažno odgovoriti Sjedinjenim Američkim Državama ako se direktno uključi u izraelsku vojnu kampanju, rekao je u srijedu iranski ambasador pri Ujedinjenim narodima u Ženevi. Izvor: Reuters