Američki kongresmeni predstavili zakon o sankcijama za kršenje Dejtonskog sporazuma
Američki kongresmeni predstavili zakon o sankcijama za kršenje Dejtonskog sporazuma Home / Zakon, ukoliko bude usvojen, omogućiće američkom predsjedniku da direktno sankcioniše pojedince i institucije koje djeluju protiv mira i stabilnosti u BiH, uključujući one koji su uključeni u korupciju, secesionističke aktivnosti ili kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Grupa američkih kongresmena koju čine Ann Wagner, Mike Turner, Wesley Bell i Jake Auchincloss predstavila je zakon o poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim se predviđaju sankcije za strane pojedince i organizacije koje narušavaju mir, stabilnost i demokratski poredak u Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolija. U zajedničkoj izjavi povodom predstavljanja nacrta zakona, kongresmeni su upozorili na sve češće prijetnje miru u BiH, posebno ističući djelovanje predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika. “Ključno je zaustaviti Dodikove destabilizirajuće akcije u regiji koje prijete da ugroze krhki mir postignut Dejtonskim mirovnim sporazumom”, poručili su. Naglasili su da zakon ima za cilj sankcionisanje onih koji potkopavaju demokratske procese, podrivaju institucije BiH ili narušavaju njen teritorijalni integritet. Sankcije uključuju blokadu imovine i zabranu ulaska u SAD, dok Ministarstvo finansija ima ovlaštenje da djeluje i prema finansijskim institucijama koje sarađuju s osobama pod sankcijama. Poseban akcenat stavljen je na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici i važnost očuvanja mira u BiH. Značaj Dejtonskog sporazuma “Mir se ne održava sam od sebe. Kada loši akteri pokušaju potkopati stabilnost, SAD moraju reagovati”, poručili su kongresmeni, dodajući da se SAD neće povući s Balkana i da je važno spriječiti Rusiju i druge autoritarne režime da prošire svoj uticaj u regiji. Podsjetili su i na značaj Dejtonskog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio krvavi sukob u BiH i postavio okvir za uspostavu trajnog mira. Poručili su da će američka podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH ostati čvrsta i dosljedna. “Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma će sankcionisati kriminalce poput Dodika i druge slične njemu koji nastoje uništiti institucije koje čuvaju krhki mir u Bosni. Nova ‘osovina zla’, koju čine Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, navija za loše aktere poput Dodika i ključno je za globalnu stabilnost da zaustavimo ovo zlo u njegovom nastojanju da pošaljemo poruku da svijet neće tolerisati korumpirane secesioniste poput njega da dobiju još jedno uporište”, navodi se u zajedničkoj izjavi. Zakon, ukoliko bude usvojen, omogućiće američkom predsjedniku da direktno sankcioniše pojedince i institucije koje djeluju protiv mira i stabilnosti u BiH, uključujući one koji su uključeni u korupciju, secesionističke aktivnosti ili kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Izvor: Aljazeera
Trumpov politički uspjeh zavisi od toga hoće li se održati mir između Izraela i Irana
Trumpov politički uspjeh zavisi od toga hoće li se održati mir između Izraela i Irana Home / Donald Trump se zalagao za kraj ‘vječnih ratova’, što objašnjava nervozu javnosti zbog njegove agresije prema Iranu. Predsjednik SAD-a Donald Trump pokazao je sklonost riziku tokom prvih mjeseci svoje administracije, a vazdušni napad na Iran mogao bi predstavljati njegov najveći rizik do sada jer politička nagrada zavisi od toga hoće li uspjeti održati krhki mir između Irana i Izraela, kažu analitičari. Stručnjaci upozoravaju na rizik da Trump izgubi kontrolu nad događajima. Za sada izgleda da je Trump uspio ograničiti američko učestvovanje i da će natjerati strane na prekid vatre. “Kladio se i ispostavilo se kako je htio”, rekao je Firas Maksad iz Eurasia Group, prenosi Hina. Vrijeme će pokazati hoće li se prekid vatre održati. Trump je u utorak izrazio frustraciju što je Izrael napao Teheran nekoliko sati nakon primirja. Ako se sporazum ne održi ili Iran uzvrati, Trump rizikuje fragmentaciju MAGA pokreta koji mu je pomogao povratak na vlast. “Ako Iran za šest mjeseci i dalje bude problem, to će uništiti MAGA pokret”, kaže politički analitičar Chris Stirewalt. Dodaje da je Trump već razvodnio pokret uvlačenjem SAD-a u novi bliskoistočni sukob, što je prije odbacivao. Prošlog četvrtka Trump je rekao da će mu trebati dvije sedmice da odluči o ulasku SAD-a u rat, a dva dana kasnije odobrio je bombardovanje, iznenadivši mnoge Amerikance. Njegova odluka da napadne Iran mogla bi stvoriti probleme i bilo kojem republikancu koji pokuša preuzeti njegovu ulogu na sljedećim predsjedničkim izborima. “Godine 2028. pitanje strane intervencije bit će granica razdvajanja i lakmus-test dok se ljudi budu trudili definisati što zapravo znači MAGA”, rekao je Stirewalt. Bijela kuća je uglavnom prepustila potpredsjedniku J. D. Vanceu da u nedjeljnom informativnom programu brani napad na Iran. Rizični potezi Iran nije bio jedini primjer gdje se Trump kladio na veliko. Povremena primjena carina izazvala je neizvjesnost na tržištima i strah od inflacije. Pokušaji smanjenja birokratije stali su nakon odlaska Elona Muska iz njegovog savjetničkog kruga, a oštra imigracione politika podstakla je proteste širom zemlje. Ali, ako Trump uspije natjerati Iran da odustane od nuklearnih ambicija, to bi bilo veliko postignuće u regiji koja je godinama opterećivala američke predsjednike i uvukla SAD u ratove u Iraku i Afganistanu. Trump se zalagao za kraj “vječnih ratova”, što objašnjava nervozu javnosti zbog njegove agresije prema Iranu. Prema anketi Reuters/Ipsos, sprovedenoj prije prekida vatre, samo 36 posto ispitanika podržava napade na iranski nuklearni program. Ukupna podrška Trumpu pala je na 41 posto, najnižu u njegovom drugom mandatu, a njegova spoljna politika dobila je još lošije ocjene. Dave Hopkins s Boston Collegea ističe da Trump nije pripremio javnost za napad i nije jasno predstavio Iran kao prijetnju SAD-u. “Nismo vidjeli raspravu o Iranu kao glavnom neprijatelju ili prijetnji SAD-u”, rekao je Hopkins. Dodao je kako je Trumpovo hvalisanje da je uspio nametnuti prekid vatre dio šireg obrasca. Kao kandidat, Trump je obećavao kraj ratova u Ukrajini i Gazi, no ubrzo je shvatio da ne može podrediti Moskvu i Tel Aviv svojoj volji. Ovaj napad uklapa se u Trumpov stil vođenja drugog mandata — spreman je donositi velike odluke i djelovati hrabro bez široke podrške javnosti. Ne mora se brinuti o reizboru, a sarađuje s Kongresom koji je uglavnom pod kontrolom republikanaca. “Politička osveta možda neće uslijediti odmah, ali se može pojaviti kroz nastavak građanskih nemira ili demokratske uspjehe na sljedećim međuizborima”, kaže politologinja s Middlebury Collegea Allison Stanger. Izvor: Hina
Ruska obavještajna služba: Srbija izvozi oružje u Ukrajinu zaobilaznim putevima
Ruska obavještajna služba: Srbija izvozi oružje u Ukrajinu zaobilaznim putevima Home / Municija proizvedena u odbrambenim preduzećima u Srbiji, prvenstveno za teške sisteme dugog dometa, šalje se u zemlje NATO-a u interesu Ukrajine u obliku kompletnih setova djelova za montažu, objavila je pres služba ruske spoljne obavještajne službe, a prenosi danas Radio Slobodna Europa (RSE).“To Kijevu omogućuje formalno primanje proizvoda vojne industrije koji više nisu srbijanski, već se sklapaju u fabrikama oružja u zapadnim zemljama. Montaža i punjenje municije obavlja se prvenstveno u Češkoj i Bugarskoj”, navodi se u izjavi od 23. juna, objavljenoj na web stranici ruske spoljne obavještajne službe. U objavi se dodaje da je, prema informacijama koje je primila ruska spoljna obavještajna služba, “ukrajinska vojska vrlo zahvalna srbijanskim proizvođačima oružja i municije na njihovom doprinosu održavanju borbene spremnosti Oružanih snaga Ukrajine”. Takođe se navodi da je prema podacima ruske spoljne obavještajne službe fabrika “Krušik” iz Valjeva, na zapadu Srbije, “prodala nekoliko velikih serija kompleta za sastavljanje raketa kalibra 122 mm za sistem vazdušnih raketa Grad češkoj kompaniji “Poličske Strojerni”, a kompanija “Eling”, kako se dodaje, “poslala je komplete za proizvodnju istih raketa, kao i mina kalibra 120 mm, bugarskoj kompaniji EMKO”. U objavi se navodi da proizvođači oružja i vojne opreme u Srbiji “dobro poznaju stvarne potrošače svojih proizvoda”. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je 23. juna da je Srbija prestala izvoziti municiju. Njegova izjava dolazi usred izraelsko-iranskog sukoba. U svom obraćanju novinarima, Vučić se osvrnuo i na navode da Srbija izvozi municiju u Ukrajinu, prema RSE. „Otkad smo vidjeli, pojavila se (municija) u Ukrajini, pojavila se s obje strane, obje se žale. Da nešto promijenim, mogu to učiniti samo na ovaj način – recimo, sva municija neko vrijeme samo u našim kasarnama“, rekao je Vučić. Precizni podaci o tome koje oružje i vojnu opremu i u kojim količinama Srbija izvozi u Ukrajinu, Izrael i druge zemlje nisu javno dostupni, a posljednjih godina nadležno ministarstvo nije objavljivalo godišnje izvještaje o izdanim izvoznim dozvolama na svojoj web stranici. Osvrćući se na kritike izvoza oružja, Vučić je rekao da se brine o sigurnosti zemlje, ali i o radnicima u namjenskoj industriji, gdje se proizvodi municija koju je Srbija izvozila u inostranstvo. Ovo nije prvi put da ruska spoljna obavještajna služba optužuje Srbiju za snabdijevanje municijom Ukrajine. U prethodnoj objavi od 28. januara ta je služba navela da Srbija „uprkos službeno proglašenoj neutralnosti“ nastavlja s vojnim isporukama Ukrajini. Reakcija Moskve dolazi nakon što su prije godina neki mediji izvijestili da srpsko oružje i municija preko trećih zemalja završavaju u rukama ukrajinskih vojnika. Službeni Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje u Ukrajinu ili Rusiju, dodajući da “ne može uticati” na to hoće li srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu, dodaje RSE. Izvor: Seebiz
Kanada potpisala odbrambeni sporazum sa EU
Kanada potpisala odbrambeni sporazum sa EU Home / BRISEL- U nastojanju da smanji zavisnost Kanade od SAD koje predvodi predsjednik Donald Tramp, premijer zemlje Mark Karni je potpisao partnerstvo o bezbjednosti i odbrani sa Evropskom unijom, prenosi Politiko. Cilj sporazuma koji je potpisan u ponedjeljak je da se kanadski odnosi u oblasti odbrane i bezbjednosti pomjere dalje od SAD nakon Trampovih prijetnji da će anektirati sjevernog susjeda. Kanada i evropske zemlje NATO takođe su obećali da će dramatično povećati svoje vojne izdatke, što će lideri alijanse potvrditi tokom samita u Hagu koji počinje danas, navodi briselski portal. „Iako NATO ostaje kamen temeljac naše kolektivne odbrane, ovo partnerstvo će nam omogućiti da brže i bolje ojačamo našu spremnost – da više i pametnije investiramo”, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta na konferenciji za novinare nakon sastanka. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dodala je da će partnerstvo ojačati ulogu Kanade u brzo razvijajućoj evropskoj odbrambenoj arhitekturi. „To je samo početak. To će biti dobro za naše industrije, biće dobro za naše ljude i biće dobro za transatlantski bezbjednosni instrument”, rekla je Fon der Lajen, prenosi Tanjug. Ona je dodala da je Karni bio „među prijateljima” u Briselu. Prema zajedničkom saopštenju objavljenom u ponedjeljak uveče, Otava će sada sarađivati sa Briselom na bilateralnom sporazumu vezanom za plan EU „Bezbjednosna akcija za Evropu” (SAFE) vrijedan 150 milijardi evra. Program je ograničen na zemlje EU i bliske saveznike, a članicama se odobravaju krediti za kupovinu oružja, a drugim zemljama se omogućava učešće u zajedničkim nabavkama, navodi Politko. Karni je na konferenciji za novinare rekao da je „veoma zadovoljan” što je napravio korak ka učešću u SAFE-u. „To će nam pomoći da brže i efikasnije ispunimo naše nove zahtjeve za kapacitetima, pomoći će u izgradnji naših industrija, obezbjeđivanju naših jurisdikcija”, rekao je Karni. Prema Partnerstvu za bezbjednost i odbranu, EU i Kanada će istražiti načine saradnje u vezi sa vojnom pomoći Ukrajini i poboljšanjem interoperabilnosti i kretanja kanadske i evropske vojne opreme, osoblja i zaliha. Takođe će proširiti saradnju na projektima stalne strukturirane saradnje (PESCO) o vojnoj mobilnosti kako bi se poboljšala kanadska vojna mobilnost širom teritorije EU, i istražiti dalje mogućnosti za učešće Kanade u dodatnim PESCO projektima. Karni je pozvao na veći napredak u oblastima odbrambene saradnje, kao što su vazduhoplovstvo i industrijski projekti dvostruke namjene. EU i Kanada će takođe održavati godišnji dijalog o bezbjednosti i odbrani i istražiti uspostavljanje administrativnog sporazuma između Kanade i Evropske odbrambene agencije, navodi briselski portal. Izvor: Politika
Kako se odvijalo dogovaranje primirja Izraela i Irana
Kako se odvijalo dogovaranje primirja Izraela i Irana Home / Američki predsjednik Donald Trump izjavio je rano jutros da su se Iran i Izrael dogovorili o “potpunom” prekidu vatre koji će stupiti na snagu u nadolazećim satima. Postizanje primirja Izraela i Irana udarna je vijest u svijetu. Američki predsjednik Donald Trump je, u poruci na svojoj platformi Truth Social, rekao da je to bio taj “savršeni pogodak” na Iran koji je sve okupio i pomogao u postizanju dogovora. Takođe je rekao da su mu se Izrael i Iran istovremeno obratili tražeći mir. Iranci to možda ne vide na ovaj način. Jedan od njihovih urednika vijesti rekao je malo ranije da je Trump nazvao molećivo nakon napada na američku bazu u Kataru. Ali evo kako se to odvijalo, prema izvještaju iz Bijele kuće. Trump je razgovarao s Netanyahuom i uspio je posredovati na izraelskoj strani. Nakon što je pridobio Izraelce, vjerujemo da je zatim nazvao katarskog emira i rekao: “Gle, efektivno, možete li se nositi s Irancima? Možete li ih vratiti na svoju stranu?” Imam Izraelce, ali trebaju nam Iranci na svojoj strani. Emir i katarski premijer su tada uspjeli to učiniti. U međuvremenu, J. D. Vance, potpredsjednik, državni sekretar Marco Rubio i Steve Witkoff, izaslanik za Bliski Istok, vodili su direktne i indirektne razgovore s Irancima, a onda, kada se situacija počela slagati, J. D. Vance i katarski premijer su doveli logistiku u red. Tako se situacija odvijala. To primirje je sada službeno na snazi. Ali pitanje je hoće li potrajati? Trump obznanio pimirje Američki predsjednik Donald Trump izjavio je rano jutros da su se Iran i Izrael dogovorili o “potpunom” prekidu vatre koji će stupiti na snagu u nadolazećim satima. Trumpova objava u ponedjeljak uslijedila je nedugo nakon iranskog raketnog napada na vazdušnu bazu Al-Udeid u Kataru, u kojoj se nalaze američke trupe. „Pod pretpostavkom da sve funkcioniše kako treba, što će i biti, želio bih čestitati objema zemljama, Izraelu i Iranu, na izdržljivosti, hrabrosti i inteligenciji da okončaju ono što bi se trebalo nazvati DVANAESTODNEVNI RAT“, objavio je Trump na društvenim mrežama. „Ovo je rat koji je mogao trajati godinama i uništiti cijeli Bliski istok, ali nije trajao i nikada neće! Bog blagoslovio Izrael, Bog blagoslovio Iran, Bog blagoslovio Bliski Istok, Bog blagoslovio Sjedinjene Američke Države i BOG BLAGOSLOVIO SVIJET!“ Istovremeno, brojni su glasovi u svijetu koji pozivaju na zaustavljanje izraelskih napada na Gazu i stradanje Palestinaca, dok i porodice izraelskih zarobljenika zahtijevaju da primirje uključi i Gazu. Izvor: Al Jazeera
Iranski parlament odobrio zatvaranje Ormuskog moreuza
Iranski parlament odobrio zatvaranje Ormuskog moreuza Home / Iranski parlament je odobrio zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz. Reuters je izvijestio da će konačnu odluku o ovom potezu donijeti Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana. Ovaj potez bi mogao teško da pogodi globalnu trgovinu, jer bi zatvorio uski prolaz između Irana i Omana, prenosi SEEbiz. Odluka još nije konačna. To je ruta kojom prolazi približno 20 procenata svjetskih potreba za naftom i gasom. Poslanik i komandant Revolucionarne garde Esmail Kosari rekao je da je zatvaranje moreuza „na dnevnom redu“ i da će se to „uraditi kad god bude potrebno“. Britanska pomorska agencija UKMTO (UK Maritime Trade Operations) objavila je da trenutno procjenjuje prijetnju po američke trgovačke brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, blizu Irana, kao visoku. Ormuski moreuz, uski morski prolaz na izlazu iz Persijskog zaliva, ključna je tačka u svjetskoj trgovini naftom. Oko četvrtine svjetske trgovine naftom prolazi kroz njega svakog dana, što ga čini jednom od najvažnijih trgovinskih ruta na planeti. Moreuz se nalazi u teritorijalnim vodama Irana i Omana, a na svom najužem mjestu širok je samo 33 kilometra. To je prolaz kroz koji brodovi izlaze iz Persijskog zaliva prema Omanskom zalivu i dalje ka svjetskim tržištima. Od eskalacije izraelsko-iranskog sukoba prije nedjelju dana, visoki iranski zvaničnici su više puta prijetili da će zatvoriti Ormuski moreuz. Analitičari Goldman Sachsa upozorili su da bi zatvaranje Ormuskog moreuza moglo da podigne cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, svako povećanje cijena nafte od deset povećava inflaciju u razvijenim zemljama za oko 0,4 procentna poena. Izvor: Biznis.rs
Pezeškijan: SAD moraju da dobiju odgovor na svoju agresiju
Pezeškijan: SAD moraju da dobiju odgovor na svoju agresiju Home / Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je, nakon telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, da Sjedinjene Američke Države “moraju da dobiju odgovor na svoju agresiju”. U saopštenju objavljenom na sajtu iranskog predsjedništva, Masud Pezeškijan je rekao da je Iran “podvrgnut vojnoj agresiji”, i da se “čvrsto branio”, prenosi CNN. “Uvijek smo govorili da smo spremni da se angažujemo i pregovaramo u okviru međunarodnog prava, ali umjesto da prihvati logiku, druga strana je zahtijevala predaju iranske nacije”, kazao je on. Dodao je da se Iran “nikada neće predati maltretiranju i ugnjetavanju” i da je “prirodno da će adekvatno odgovoriti na agresiju”. Sjedinjene Američke Države su tokom protekle noći, u operaciji “Ponoćni čekić”, bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja, Fordo, Netanz i postrojenje u Isfahanu. Izvor: Nin
Iran na korak da zatvori Ormuski moreuz – kakav je to prolaz i kako će to uticati na cijene nafte?
Iran na korak da zatvori Ormuski moreuz – kakav je to prolaz i kako će to uticati na cijene nafte? Home / Iranski parlament izglasao je preporuku da se zatvori Ormuski moreuz, ali konačnu odluku o tom pitanju treba da donese iranski Savjet za nacionalnu bezbjednost. Ormuski moreuz je jedini morski ulaz u Persijski zaliv. Na jednoj strani je Iran, a na drugoj Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati. On povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem u okviru Indijskog okeana, ukazuje Al Džazira.Prema podacima Američke administracije za energetsku informaciju, kroz ovaj moreuz prolazi oko 20 odsto svjetske potrošnje nafte, što ga čini “najvažnijom tačkom za tranzit nafte na svijetu”. Na najužem mjestu širok je 33 kilometra, ali su plovni putevi još uži, što ih čini ranjivim na napade i prijetnje zatvaranjem. Istorijski kontekst i raniji incidenti Tokom iransko-iračkog rata (1980–1988), koji je odnio stotine hiljada života, obje strane su ciljale komercijalne brodove u Zalivu, što je postalo poznato kao “rat tankera”, ali moreuz nikada nije u potpunosti zatvoren.U skorije vreme, 2019. godine, četiri broda su napadnuta blizu moreuza kod obale Fudžaire (UAE) usljed povećanih tenzija između Irana i SAD tokom prve administracije Donalda Trampa. Vašington je za napade okrivio Teheran, ali je Iran negirao optužbe. Napadi na brodske rute su dugo korišćeni kao sredstvo pritiska tokom konflikata. Od izbijanja rata u Gazi, Huti iz Jemena su napadali brodove u blizini moreuza Bab el-Mandeb, ulaza u Crveno more s druge strane Arapskog poluostrva. Dok se brodovi mogu kretati oko Afrike da bi izbjegli Crveno more (iako to produžava put), nema načina da se iz Persijskog zaliva morem izvozi bilo šta bez prolaska kroz Ormus. Čak i zemlje koje ne uvoze naftu iz zemalja Zaliva bile bi pogođene zatvaranjem moreuza, jer bi nagli pad ponude izazvao veliki porast cijena barela na svjetskom tržištu. U aprilu 2024. godine, iranske oružane snage zaplijenile su teretni brod u blizini Ormuskog moreuza usljed rastućih tenzija širom regiona nakon smrtonosnog izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku, Sirija. Ograničeni iranski udar na Izrael kao odgovor, bio je praćen izraelskim napadom na Iran. U tom trenutku, to su bile najozbiljnije direktne vojne razmjene između dvije neprijateljske strane. Zatvaranje Ormuskog moreuza udarilo bi po džepu američkih građana i moglo bi da izazove vojni odgovor Donalda Trampa. Izvor: Radio 021
Ministarstvo spoljnih poslova Kine osudilo napade SAD na iranska nuklearna postrojenja
Ministarstvo spoljnih poslova Kine osudilo napade SAD na iranska nuklearna postrojenja Home / Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je da ta zemlja oštro osuđuje napade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na iranska nuklearna postrojenja, koja su pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenosi Kineska medijska grupa (CMG). Portparol kineskog ministarstva naveo je da ti napadi ozbiljno krše princip povelje Ujedinjenih nacija (UN) i međunarodno pravo, te da dodatno usložnjavaju situaciju na Bliskom istoku. “Kina poziva sve strane, naročito Izrael, da što prije prekinu vatru, zaštite bezbjednost civila i pokrenu dijalog i pregovore”, rekao je on i dodao da Kina, zajedno sa međunarodnom zajednicom, insistira na pravednosti, ulaganjem napora u mir i stabilnost na Bliskom Istoku. Izvor: Beta
Američki rat sa Iranom – šta dolazi poslije napada SAD-a?
Američki rat sa Iranom – šta dolazi poslije napada SAD-a? Home / Sjedinjene Države napale su Iran. Tek nekoliko dana nakon što je sugerisao da bi mogao odložiti bilo kakvu američku vojnu akciju na više nedjelja, predsjednik SAD Donald Tramp je 21. juna objavio da su američki avioni pogodili tri iranska nuklearna objekta, uključujući i duboko ukopani objekat u Fordou. Iranski zvaničnici su potvrdili da su napadi izvršeni. Iako je Tramp insistirao da su objekti “izbrisani”, ostaje nejasno kakvu štetu su ti napadi nanijeli. Međutim, jasno je da je ovom američkom intervencijom rat koji je Izrael započeo prije više od nedjelju dana ušao u novu fazu. Događaji bi mogli da se razviju u nekoliko pravaca. Američki napad može zaista dovesti do iranske kapitulacije pod uslovima koji su pogodni za Izrael i Sjedinjene Države. Ali jednako ili čak i više vjerovatno je da će to uvesti SAD dublje u sukob sa duboko negativnim posljedicama. Iran će gotovo sigurno tražiti neku vrstu odmazde, možda napadom na obližnje američke baze i potencijalnim pogibijama američkih vojnika. To bi moglo dovesti do sve većeg zaoštravanja sukoba, sa razornim efektima za region i američkim uključivanjem u rat koji većina Amerikanaca ne želi. ODGOVOR IRANA Više od nedjelju dana nakon početka sukoba, Izrael je izbjegavao da napadne jedan od najvažnijih iranskih nuklearnih objekata u Fordou — objekat koji je, prije nego što je sukob počeo, imao dovoljno obogaćenog uranijuma i centrifuga za brzu proizvodnju materijala za više nuklearnih oružja. To nije bilo zato što Izrael nije želio da uništi Fordou, već zato što nije mogao. Taj objekat je ukopan toliko duboko pod zemljom da bi ga mogle uništiti samo bombe tipa “bunker-busting” (bombe za razbijanje podzemnih skloništa), koje SAD imaju, a Izrael ne. Svaka nada da se onemogući Iranu brzo pravljenje nuklearnog oružja zahtijevala je ili uništavanje Fordou ili postizanje dogovora u kojem bi Iran pristao na raspuštanje većeg dijela tog objekta. Na kraju, Tramp je postao nemiran od diplomatskih opcija i odlučio je da zatvori mogućnost brzog iranskog nuklearnog proboja tako što je ušao u sukob i bombardovao objekte u Fordou, Natanzu i Isfahanu. Vašington je navodno naveo da je Teheranu poručio da će napadi označiti kraj američke uključenosti sve dok Iran ne uzvrati. Tramp vjerovatno želi da SAD prime umanjenu iransku osvetu i da pokušaju da ostanu izvan dubljeg uključivanja u sukob. Takva taktika bi mogla da funkcioniše, ali je izuzetno rizična. U posljedicama ovog napada, najverovatniji odgovor Irana bi bio napad na američke baze na Arapskom poluostrvu ili u Iraku, baš kao što je Iran uzvratio 2020. godine nakon američkog napada koji je ubio iranskog vojnog lidera Kasema Solejmanija. Pod opsadom od strane dva moćna protivnika, iransko rukovodstvo bi moglo odlučiti da pokrene ograničen broj raketnih napada na američke baze, baš kao i 2020. godine. Ovaj odgovor bi svakako nosio rizik od pogibije Amerikanaca. Američke snage bi mogle da prođu uglavnom neokrznute, jer je verovatno već ranije prebačeno mnogo vojnika iz blizine Irana, dok su dodatno pojačane odbrambene mjere za odbranu od iranskog napada. Ako bi američke žrtve bile minimalne, Tramp bi mogao da ponovi strategiju iz 2020. i da SAD odlože dalje akcije. Druga mogućnost je da Iran pokrene mnogo širi napad na američke snage u regionu, što bi moglo dovesti do velikih žrtava i uvlačenja SAD u dugotrajan sukob. Iransko rukovodstvo je, možda, naučilo lekciju iz Trampovih akcija u Jemenu ove godine, kada je eskalirao sukob protiv Huta, a zatim odustao nakon neuspjeha američkih napada. Upornost i agresivnost, razmišljali bi u Teheranu, jesu najbolji načini da se Tramp primora na povlačenje. Iako je Izrael značajno smanjio iranske kapacitete za dugotrajno lansiranje projektila, ostaje nejasno kakva je šteta nanijeta iranskom skladištu projektila kratkog dometa koji bi mogli da dosegnu američke baze u Bahreinu, Iraku, Kuvajtu, Katara, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugde. Iran će tražiti neku vrstu odmazde. Neplanirane situacije i greške u računu mogle bi znatno pogoršati situaciju. Iran bi mogao pokušati da odgovori ograničenim brojem projektila, ali bi pri tome mogao slučajno ili namjerno upasti u „katastrofalni uspjeh“ — kada jedan projektil prođe kroz američku odbranu i izazove mnogo veću štetu nego što su iranske procjene, čime bi se SAD uvukle dublje u sukob. Još jedna značajna iranska osveta je flota malih brodova, koja je teška za uništenje i koja bi mogla početi da postavlja mine u Hormuškom tjesnacu ili da pokušava samoubilačke napade na američke brodove. Takvi potezi mogli bi blokirati otprilike trećinu svjetske trgovine naftom, izazvati skok cijena i pokrenuti globalnu recesiju. Ako bi Iran krenuo tim putem, samo američka mornarica bi mogla ponovo otvoriti Hormuški tjesnac, što bi izazvalo veliki pomorski sukob, sa američkim brodovima i avionima u sukobu sa iranskim brodovima i obalnom odbranom. Sigurno je da bi Iran razmišljao dvaput prije zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Najveći gubici u takvoj situaciji bili bi za Kinu — najvećeg kupca gulf nafte — i same države Zaliva. Cio Iranov strateški pravac posljednjih godina bio je usmjeren na uspostavljanje boljih odnosa s Kinom i državama Zaliva, s ciljem da se izađe iz diplomatske izolacije. Napad na naftne transportne linije odveo bi Iran u potpuno izolaciju, zbog čega tržišta nafte i dalje procjenjuju da je vjerovatnoća takvog scenarija niska — povećanje cijena od 10 odsto od početka sukoba 13. juna već se smatra relativno niskim rizikom. Potpuno je moguće da situacija nakon američkih udara ne eskalira. Iran bi mogao lansirati ograničen broj projektila, izazvavši možda minimalne ili nikakve žrtve. Tramp bi mogao odlučiti da prihvati iranske napade i time zaustavi lanac eskalacije, dok bi Izrael, zadovoljan ishodom, takođe zadržao uzdržanost. Međutim, mnogo zavisi od mudrosti i uzdržanosti Trampa, izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, iranskog vrhovnog vođe Ajatollaha Alija Khameneija i njihovih okruženja. A to, nažalost, ne daje naznake dobre budućnosti ni na kratki ni na duži rok. PROBLEMI KOJI NAS ČEKAJU Na duži rok, ishod odluke da se napadne Iran je vrlo neizvjestan. Vrlo je malo vjerovatno da će, kao što neki u Izraelu i SAD očekuju, ti napadi izazvati pad iranskog režima. Režim i dalje posjeduje oružje, a nema ni