Iran i Izrael nastavili sa međusobnim napadima tokom noći, raste broj povrijeđenih
Iran i Izrael nastavili sa međusobnim napadima tokom noći, raste broj povrijeđenih Home / TEL AVIV, TEHERAN – Iran i Izrael nastavili su tokom noći sa međusobnim vazdušnim udarima, a eksplozije su začule u Teheranu i drugim iranskim provincijama, kao i Tel Avivu i Jerusalimu. Nakon novog napada Irana, izraelski zvaničnici pozvali su građane da ostanu na sigurnom. Izraelske odbrambene snage navele su da su identifikovale projektile lansirane iz Irana. Tome je prethodio talas raketnih napada u kojima je pogođena zgrada u Tel Avivu. Na meti iranskih napada bili su Tamat Ganu, Haifa i Tel Aviv, gde je, kako prenosi Ynet, oštećena zgrada, a spasioci su izvukli stanovnike koji su bili zarobljeni u ruševinama. Izrael je u petak ujutru započeo napade na Iran, navodeći da su gađani nuklearni objekti, fabrike balističkih projektila i vojni komandanti na početku operacije, čiji je cilj, kako je rekao, sprečavanje Teherana da razvije nuklearno oružje. Pogođeno je nekoliko objekata sa nuklearnim postrojenjem, a potom je uslijedio odgovor Irana. – Predstavnik Irana u SB UN: U izraelskim napadima poginulo 78 ljudi Stalni predstavnik Irana pri Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani izvijestio je da je 78 ljudi poginulo u petak, a da je više od 320 povrijeđeno u izraelskim udarima na Iran. “Do sada je 78 ljudi, uključujući visoke vojne zvaničnike, poginulo, a više od 320 je povrijeđeno, od kojih je velika većina civila, uključujući žene i decu”, rekao je Iravani u obraćanju na sjednici Savjetu bezbjednosti UN, prenose RIA Novosti. Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule su u petak operaciju “Uspon lava”, u kojoj su mete bili vojni i nuklearni ciljevi u različitim djelovima Irana. U odgovoru na izraelski napad, Iran je noćas u dva talasa, u akciji “Pravi odgovor 3”, lansirao oko 150 balističkih raketa na Izrael, a u napadu je, prema podacima izraelskih medicinskih službi, ranjeno više desetina ljudi. – Iran: Nuklearni pregovori sa SAD “besmisleni” nakon napada Izraela Iran je saopštio da je dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama o teheranskom nuklearnom programu “besmislen” nakon “najvećeg” vojnog napada Izraela. “Druga strana (SAD) je djelovala na način koji čini dijalog besmislenim. Ne možete da tvrdite da pregovarate, a istovremeno da delite posao, dozvoljavajući cionističkom režimu (Izraelu) da cilja iransku teritoriju”, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana, prenijela je novinska agencija Tasnim. On je rekao da je Izrael “uspio da utiče” na diplomatski proces i da se izraelski napad ne bi dogodio bez dozvole Vašingtona. Iran je ranije optužio SAD da su saučesnici u izraelskim napadima, ali je Vašington negirao tu tvrdnju i rekao Teheranu u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da bi bilo “mudro” da pregovara o svom nuklearnom programu. Šesta runda nuklearnih pregovora između SAD i Irana trebalo je da se održi sutra u Muskatu, ali nije poznato da li će se nastaviti nakon izraelskih napada. Iran negira da je njegov program obogaćivanja uranijuma namenjen bilo čemu drugom osim civilnim svrhama, odbacujući izraelske optužbe da tajno razvija nuklearno oružje. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je za Rojters da su on i njegov tim znali da za izraelski napad unaprijed, ali da i dalje vide prostor za sporazum. – Broj žrtava u iranskom raketnom napadu na Izrael porastao na dvije Dvije osobe poginule su nakon što je iranska raketa direktno pogodila stambene zgrade u Rišon lezionu, u centralnom Izraelu, prenijeli su jutros hebrejski mediji, pozivajući se na službu hitne pomoći Magen David Adom. Medicinski centar Šeba saopštio je da su 43 povrijeđena u raketnim napadima koji su se dogodili tokom noći hospitalizovano i da su do sada 23 osobe puštene na kućno liječenje, prenio je Tajms of Izrael. Medicinski centar Šamir prenio je da su četiri povrijeđene osobe stigle u bolnicu tokom posljednjeg napada, sa srednjim i lakšim povredama. Tokom noći, sedam povrijeđenih osoba evakuisano je u Medicinski centar Ičilov. U Medicinskom centru Galileja u Nahariji sinoć su dva muškarca, od 88 i 57 godina, i jedna žena (64), zadobili povrede dok su bili na putu ka skloništima tokom noćnih napada. Žena je puštena na kućno lijećenje, a muškarci su sa srednje-teškim povredama na liječenju u bolnici. Dvije osobe su zarobljene u zgradi, a 14 je zadobilo povrede, nakon što je zgrada pogođena projektilom u centralnom Izraelu. Izraelski “Kanal 12” prenio je da je 14 ljudi povrijeđeno u sudaru, uključujući 60-godišnju ženu u teškom stanju koja je prevezena u medicinski centar Volfson. Komanda lokalnog fronta izraelskih odbrambenih snaga saopštila je da civili mogu da napuste skloništa nakon najnovijih iranskih napada, ali da bi trebalo da ostanu blizu do daljih obaveštenja. – Broj povrijeđenih u iranskim napadima porastao na 63, dve osobe u kritičnom stanju Izraelska Nacionalna služba za hitnu medicinsku pomoć Magen David Adom (MDA) saopštila je da su u iranskom napadu balističkim raketama povrijeđene 63 osobe. Kanal 12 je, pozivajući se na informacije iz MDA, javio da je jedna od povrijeđenih osoba u kritičnom stanju, prenosi Tajms of Izrael. Kako je saopštila MDA, u bolnici Bejlinson se bore za život žene teško povrijeđene u jednom od iranskih napada. U izvještaju MDA se navodi da su povrijeđeni uglavnom u dobrom stanju, prenosi Tajms of Izrael. Na meti iranskih napada bili su Tamat Ganu, Haifa i Tel Aviv, gde je, kako prenosi Ynet, oštećena zgrada, a spasioci su izvukli stanovnike koji su bili zarobljeni u ruševinama. Izvor: Rtv
Izrael izveo raketni napad na Iran – SAD tvrde da nisu učestvovale, Teheran najavljuje odmazdu
Izrael izveo raketni napad na Iran – SAD tvrde da nisu učestvovale, Teheran najavljuje odmazdu Home / Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei upozorio je da se Izrael suočava s ‘gorkom i bolnom’ sudbinom nakon napada. Izrael je napao nekoliko iranskih nuklearnih postrojenja i vojnih lokacija te izvršio atentate na visoke vojne dužnosnike i nuklearne naučnike. Napad je doveo do straha od šireg vojnog sukoba u regiji, a Teheran je obećao “oštar odgovor”. Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei upozorio je da Izrael nakon napada čeka „gorka i bolna“ sudbina. „Božijom voljom, snažna ruka Oružanih snaga Islamske Republike neće dopustiti da Izrael prođe nekažnjeno“, rekao je. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei obećao je da će Iran dati ‘oštar odgovor’ [Kancelarija iranskog vrhovnog vođe/WANA putem Reutersa] Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u unaprijed snimljenoj poruci rekao je da su napadi rano u petak bili usmjereni na oštećenje iranske nuklearne infrastrukture i fabrika balističkih projektila. Šta je Izrael napao u Iranu? Napadi su potvrđeni na sljedećim lokacijama: Glavni grad Teheran i vojni objekti u okolnom području. Grad Natanz, gdje su prijavljene eksplozije u glavnom postrojenju za obogaćivanje uranija. Grad Tabriz, gdje su prijavljene eksplozije u blizini centra za nuklearna istraživanja i dvije vojne baze. Grad Isfahan, južno od Teherana. Grad Arak, jugozapadno od Teherana. Grad Kermanshah, zapadno od Teherana. Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju oštećene strukture, uključujući stambene zgrade, diljem iranske prijestolnice. Koga je Izrael ubio? Prema iranskim medijima, Hossein Salami, vrhovni komandant Korpusa islamske revolucionarne garde i Mohammad Bagheri, načelnik Glavnog štaba Iranske vojske, bili su među ubijenima u izraelskom napadu. Državna novinska kuća Nour News izvijestila je da je Khameneijev savjetnik Ali Shamkhani “teško povrijeđen”. Prema Tasnimu, komandant štaba Khatam al-Anbiya, generalmajor Gholamali Rashid, ubijen je. U napadima je navodno ubijen vrhovni komandant IRGC-a, general-major Hossein Salami [Majid Asgaripour/WANA Reuters] Reporter Al Jazeere Tohid Asadi izvještava iz iranskog glavnog grada Teherana da su, osim vojnih dužnosnika, u ciljanim atentatima ubijena i dva vrhunska nuklearna naučnika Fereydoon Abbasi i Mohammad Tehranchi. Abbasi je bio bivši šef Iranske organizacije za atomsku energiju, dok je Tehranchi bio na čelu Islamskog univerziteta Azad. Kakva je bila reakcija u Iranu? Ljudi u Iranu probudili su se uz zastrašujuće prizore razaranja u svojim susjedstvima. U izjavi je Khamenei rekao da je Izrael “otvorio svoju prljavu i krvavu ruku zločinu” protiv Irana, “otkrivajući svoju zlu prirodu više nego ikad” napadima na stambene centre. “Režim mora očekivati strogu kaznu.” Iranski mediji citirali su Abolfazla Shekarchija, glasnogovornika Iranskih oružanih snaga, koji je rekao da će Izrael platiti “visoku cijenu” za svoje napade. Kakva je bila reakcija u Izraelu? Načelnik Izraelskog vojnog štaba Eyal Zamir rekao je da je Izrael napadom u petak dosegao “tačku bez povratka”. Opisujući jutarnje napade na Iran kao “borbu za očuvanje našeg postojanja”, Zamir je rekao da je Izrael pokrenuo napade jer nije mogao “čekati još jedan trenutak za djelovanje”. Ova fotografija koju je objavio službeni Telegram kanal Sepah News IRGC-a prikazuje dim koji se diže s mjesta koje je Izrael bombardirao u Teheranu rano ujutro 13. juna 2025. [Sepah News/AFP] “Svako ko nas pokuša izazvati platit će visoku cijenu“, dodao je. Izraelski opozicijski političar Yair Lapid objavio je poruku na X-u, ranije poznatom kao Twitter, čestitajući izraelskoj vojsci na napadu. Kakav je bio odgovor SAD-a? Iran i Sjedinjene Američke Države trenutno učestvuju u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, s ciljem postizanja sporazuma koji bi ograničio program u zamjenu za ublažavanje sankcija Iranu. U intervjuu za Fox News američki predsjednik Donald Trump rekao je da Washington nije bio uključen u izraelske napade. „Iran ne može imati nuklearnu bombu i nadamo se da ćemo se vratiti za pregovarački sto. Vidjet ćemo“, rekao je Trump, dodajući da će SAD pomoći u odbrani Izraela ako Iran uzvrati. Očekuje se da će Trump tokom dana sazvati sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti, saopštila je Bijela kuća. Ljudi se okupljaju u blizini oštećenih vozila nakon izraelskih napada u Teheranu rano u petak [Majid Asgaripour/WANA via Reuters] U izjavi, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da SAD nije bio uključen u operaciju. „Naš glavni prioritet je zaštita američkih snaga u regiji“, rekao je Rubio. „Dozvolite mi da budem jasan: Iran ne bi trebao ciljati američke interese ili osoblje.“ Opozicijski demokratski senator Chris Murphy rekao je da su izraelski napadi „jasno namijenjeni uništavanju“ diplomatije Trumpove administracije s Iranom. Koja je opasnost od napada na nuklearna postrojenja? Napad na nuklearna postrojenja može imati nekoliko posljedica nepredvidivog opsega, uključujući radioaktivna curenja, eksplozije i dugotrajnu kontaminaciju. Rafael Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kaže da to tijelo UN-a pomno prati situaciju u Iranu. Ova satelitska fotografija kompanije Planet Labs PBC prikazuje nuklearni objekt Natanz u Iranu 20. maja 2025. [Planet Labs PBC putem AP-a] Rekao je da IAEA može potvrditi da je lokacija u Natanzu bila među ciljevima koje je Izrael pogodio. „Agencija je u kontaktu s iranskim vlastima u vezi sa stepenom zračenja. Također smo u kontaktu s našim inspektorima u zemlji.“ Kakva je globalna reakcija na napad? Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na „maksimalnu suzdržanost“ kako bi se izbjegao „dublji sukob“ nakon izraelskog napada. „Generalni sekretar osuđuje svaku vojnu eskalaciju na Bliskom istoku“, rekao je zamjenik glasnogovornika Farhan Haq. „Posebno je zabrinut zbog izraelskih napada na nuklearne instalacije u Iranu dok su u toku razgovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o statusu iranskog nuklearnog programa.“ Načelnik Glavnog štaba Iranskih oružanih snaga, generalmajor Mohammad Bagheri, navodno je ubijen u napadu [Iranska vojska/WANA putem Reutersa] Oman, koji posreduje u nuklearnim pregovorima između SAD-a i Irana, nazvao je izraelsku akciju „opasnom, nepromišljenom eskalacijom, koja predstavlja flagrantno kršenje“ povelje UN-a. „Takvo agresivno, uporno ponašanje je neprihvatljivo i dodatno destabilizira regionalni mir i sigurnost.” „Sultanat Oman smatra Izrael odgovornim za ovu eskalaciju i njene posljedice te poziva međunarodnu zajednicu da zauzme čvrst i nedvosmislen stav kako bi se zaustavio ovaj opasan tok djelovanja.“ Izvor: Al Jazeera i agencije
Sibiha: Rusija nije postigla nijedan strateški cilj u ratu
Sibiha: Rusija nije postigla nijedan strateški cilj u ratu Home / Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibіha ocijenio je da za više od tri godine rata protiv Ukrajine, Rusija nije ostvarila nijedan strateški cilj, a to je izjavio povodom izvještaja Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine o gubicima ruske vojske. “Danas su gubici Rusije u Ukrajini dostigli milion poginulih i ranjenih u bitkama. Milion izgubljenih uzalud – Rusija nije postigla nijedan strateški cilj svoje invazije punih razmera. I neće”, naveo je šef ukrajinske diplomatije na platformi Iks. Andrij Sibіha je naglasio da Ukrajina nije započela ovaj rat i da više od bilo koga drugog želi da se on završi. Međutim, kako je naveo, Rusija ometa mirovne napore, odbacuje prekid vatre i sastanak lidera i čini sve da produži rat. “Pritisak na agresora mora biti pojačan. Vojno i političko rukovodstvo Rusije mora da snosi odgovornost za ovu varvarsku i nezakonitu agresiju. Svi ruski kriminalci koji su počinili zločine u Ukrajini moraju da budu izvedeni pred lice pravde”, dodao je Sibiha. Prema podacima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, zaključno sa današnjim danom, gubici ruske vojske u ratu u Ukrajini od početka rata punih razmjera u februaru 2022. godine iznosili su 1.000.340 vojnika. U saopštenju se navodi da su ruske snage 2022. godine izgubile 106.720 vojnika (prosječno 340 ljudi dnevno), 2023. godine gubici ruske vojske iznosili su 253.290 ljudi (prosječno 693 vojnika dnevno), 2024. godine – 430.790 vojnika (prosječno 1.177 ljudi dnevno). U 2025. godini, zaključno sa 4. junom, gubici ruske vojske već su premašili 200.000 ljudi, a u prosjeku, ove godine Rusi gube 1.286 vojnika dnevno, navodi se u saopštenju ukrajinske vojske. Izvor: Nin
Njemačka obavještajna agencija: AfD privlači sve veći broj desničarskih ekstremista
Njemačka obavještajna agencija: AfD privlači sve veći broj desničarskih ekstremista Home / Broj ekstremista unutar AfD-a, koji je bio drugi na saveznim izborima u februaru, porastao je za 77 posto prošle godine na 20.000, navodi Njemačka obavještajna agencija. Najveća njemačka opoziciona partija Alternativa za Njemačku (AfD) sve više privlači desničarske ekstremiste, saopštila je Njemačka obavještajna agencija (NOA) u svom godišnjem izvještaju. U objavljenom dokumentu, NOA takođe ukazuje se da je primjetan porast zločina motiviranih desničarskim ekstremizmom, prenosi Tanjug agenciju Reuters. “Broj ekstremista unutar AfD-a, koji je bio drugi na saveznim izborima u februaru, porastao je za 77 posto prošle godine na 20.000, zajedno sa rastom članstva u partiji i njenim pomijeranjem udesno”, navodi se u izvještaju NOA. Pojačani nadzor Na osnovu ekspertske analize napisane na 1.100 stranica, NOA je prošlog mjeseca klasificirala ovu partiju u cjelini kao “ekstremističku”, što nameće i provođenje pojačanog nadzora nad AfD-om iako ta stranka pravno osporava ove ocjene. “Izjave koje stižu iz AfD često uključuju ksenofobične i antimuslimanske stavove, dok se migranti iz pretežno muslimanskih zemalja često optužuju za kulturnu nekompatibilnost i sklonost ka kriminalnom ponašanju”, navodi se u izvještaju NOA i upozorava da su lideri AfD-a često davali izjave koje bi se mogle smatrati napadom na Ustav, a partija ih uglavnom nije spriječavala u tome. Izvor: Tanjug
Zelenski: Počela prva faza razmjene zarobljenika sa Rusijom
Zelenski: Počela prva faza razmjene zarobljenika sa Rusijom Home / Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je počela prva faza razmjene zarobljenika sa Rusijom, dogovorene u Istanbulu na pregovorima delegacije dvije zemlje. “Uslijediće još faza – barem je tako razgovarano sa ruskom stranom. Zahvaljujem svima koji su to omogućili. Takođe sam održao sastanak o međunarodnoj agendi za jun – nijedan sastanak ne smije biti prazan. Ako nas ne približi okončanju rata diplomatskim putem, mora pomoći u jačanju naše odbrane, naših aktivnih operacija ili povećanju pritiska na Rusiju”, rekao je Volodimir Zelenski u objavi na platformi X. On je dodao da se “najintenzivnije borbe nastavljaju u Pokrovskom pravcu, u oblastima Kurske operacije i duž granice u Sumskoj oblasti”. “Ruska taktika ostaje svuda ista: ignorišite gubitke i pokušajte da napredujete. Ali ovaj potencijal nije beskonačan. Određeni nivo žrtava, i naše akcije, trebalo bi da ometaju i i okončaju njihovo napredovanje”, kazao je Zelenski. Na pregovorima koji su u Istanbulu održani 2. juna delegacije dvije zemlje su se složile, između ostalog, da izvrše razmjenu teško bolesnih ili ranjenih ratnih zarobljenika po principu “svi za sve”, kao i da će biti razmijenjeni ratni zarobljenici u obimu koji neće biti manji od 1.000 ljudi. Izvor: Nin
Trump šalje bataljon marinaca na Los Angeles
Trump šalje bataljon marinaca na Los Angeles Home / Korištenje marinaca za policijske poslove sigurno će izazvati dalje prigovore demokrata, koji su optužili Trumpa za nepotrebnu eskalaciju napetosti u Los Angelesu. Američka vojska privremeno će rasporediti oko 700 marinaca u Los Angeles dok ne stigne još vojnika Nacionalne garde, što označava još jednu eskalaciju u odgovoru predsjednika Donalda Trumpa na ulične proteste. Američki zvaničnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će bataljon marinaca biti poslan na privremenu dužnost dok na mjesto događaja ne stigne još vojnika Nacionalne garde. Zasad, Trumpova administracija ne poziva se na Zakon o pobuni, koji bi vojnicima omogućio direktno učestvovanje u civilnoj primjeni zakona, prenosi Hina. Američki marinci raspoređeni su u zemlji za velike katastrofe poput uragana Katrina i napada 11. septembra 2001. Poznati su po tome što su “prvi unutra, zadnji van” u američkim vojnim intervencijama u inostranstvu, ali izuzetno je rijetko da se američke vojne trupe koriste za domaće policijske poslove. Njihovo korištenje za policijske poslove sigurno će izazvati daljnje prigovore demokrata, koji su optužili Trumpa za nepotrebnu eskalaciju napetosti u Los Angelesu. Trump prijeti hapšenjem guvernera Kalifornije Ranije u ponedjeljak, Trump je rekao da će podržati hapšenje Gavina Newsoma, guvernera Kalifornije, nakon što je Newsom obećao tužiti saveznu vladu zbog raspoređivanja trupa Nacionalne garde u Južnu Kaliforniju, nazivajući to nezakonitim činom. Dok se Los Angeles suočavao s mogućim četvrtim danom protesta zbog imigracijskih racija u gradu, demokrate i republikanci sukobili su se oko onoga što je postalo najveća tačka žarišta u agresivnim naporima Trumpove administracije da deportuje migrante koji ilegalno žive u zemlji. Trump je rasporedio Nacionalnu gardu nakon uličnih protesta u petak koji su tokom vikenda postali nasilni. U ponedjeljak je rekao da osjeća da nema drugog izbora nego da naredi raspoređivanje kako bi spriječio da nasilje izmakne kontroli. Izvor: Hina
U centru Los Anđelesa sukobi demonstranata sa policijom
U centru Los Anđelesa sukobi demonstranata sa policijom Home / U centru Los Anđelesa se nastavljaju sukobi demonstranata sa policijom, a policija je upozorila da će odgovoriti odgovarajućom silom ukoliko demonstranti upotrebe “zapaljiva sredstva”. Broj demonstranata na ulicama Los Anđelesa se smanjio, ali neke grupe se i dalje sukobljavaju sa policijom, dok je saobraćaj prekinut, a dim se diže sa auto-puta 101. Južne trake na autoputu 101 zatvorene su do daljnjeg zbog protesta, saopštila je policijska uprava Los Anđelesa na platformi X. Policija je saopštila da su demonstranti bacali predmete na prilaze auto-putu i oštetili više policijskih vozila, prenio je CNN. Guverner Kalifornije Gavin Njusom rekao je da će ta savezna američka država danas podnijeti tužbu protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa zbog, kako je rekao, “nezakonitog, nemoralnog i neustavnog angažovanja Nacionalne garde u Los Anđelesu radi gušenja protesta”. Američki milijarder Ilon Mask, čiji je odnos sa Trampom narušen prošle sedmice, podržao je sinoć na platformi Iks reakciju Trampove administracije na proteste u Los Anđelesu. Tramp je naredio raspoređivanje 2.000 vojnika Nacionalne garde da bi ugušili imigracione proteste u Los Anđelesu. Policija u Los Anđelesu ispalila je u nedjelju projektile sa biber sprejom ispred gradskog pritvorskog centra, u pokušaju da rastjera demonstrante od kojih su neki bacali flaše sa vodom na zvaničnike i nosili transparente s porukama kojima osuđuju policijske snage. Demonstranti su se ispred pritvorskog centra u Los Anđelesu sukobili sa agentima Nacionalne garde Kalifornije, Imigracionog odeljenja i Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, u posljednjoj seriji protesta protiv imigracionih racija koje su zahvatile Kaliforniju tokom vikenda. Nacionalna garda je u nedjelju najmanje u jednom slučaju koristila biber kugle, biber sprej i suzavac, kako bi otvorila put za ulazak oklopnih vozila u pritvorski centar, nakon čega je gomila demonstranata izašla na ulicu i blokirala saobraćaj. Izvor: Rtv
Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu
Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu Home / Potpredsednik kineske vlade He Lifeng sastaće se sa delegacijom SAD u Velikoj Britaniji sledeće nedelje na trgovinskim pregovorima, saopštilo je večeras kinesko Ministarstvo spoljnih poslova. He će biti u Velikoj Britaniji od 8. do 13. juna na poziv britanske vlade, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva. Potpredsjednik kineske vlade će, sa američkim predstavnicima, kopredsjedavati prvom sastanku Mehanizma za ekonomske i trgovinske konsultacije između Kine i SAD. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u petak da će kinesko-američki trgovinski pregovori biti održani u Londonu u ponedjeljak, u pokušaju da se postigne dogovor dvije sile u carinskom sporu. Tramp je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će američku delegaciju činiti ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) i predstavnik trgovine Bijele kuće Džejmison Grir (Jamieson Greer). To će biti drugi sastanak između kineskih i američkih predstavnika, nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću. Prvi, održan sredinom maja u Ženevi privremeno je smirio trgovinski spor između dvije vodeće svjetske ekonomije zbog novih carinskih mera SAD. Međutim Tramp je potom optužio Peking da ne poštuje uslove tog sporazuma o smirivanju tenzija. Tramp je u aprilu povećao carine na kinesku robu na 145 odsto, na šta je Kina reagovala povećanjem carina na uvoz američke robe na 125 odsto. Izvor: Nin
Anketa: Rusi sada vide Njemačku, a ne SAD, kao najvećeg neprijatelja
Anketa: Rusi sada vide Njemačku, a ne SAD, kao najvećeg neprijatelja Home / Do promjene javnog mnjenja došlo je zbog oživljavanja rusko-američkih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Njemačka se sada smatra najneprijateljskijom zemljom prema Rusiji, prema anketi koju je sprovela Levada, nezavisni institut za ispitivanje javnog mnjenja u Moskvi. Prema anketi, 55 posto ispitanika navelo je Njemačku kao najneprijateljskiju zemlju, što je povećanje od 40 posto od maja 2020. godine. Suprotno tome, Sjedinjene Američke Države, koje su bile na prvom mjestu dvije decenije, navelo je samo 40 posto ispitanika, dok je taj postotak prošle godine iznosio 76 posto. Do promjene javnog mnjenja došlo je zbog oživljavanja rusko-američkih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, smatra institut. Njemačka pomaže Ukrajini Njemačku, s druge strane, rusko vođstvo uveliko kritikuje zbog dostave oružja Ukrajini. Ton se posebno zaoštrio otkad je kancelar Friedrich Merz preuzeo mandat prošli mjesec. Velika Britanija rangirana je kao drugi najveći neprijatelj prema Rusiji, što je navelo 49 posto ispitanika, a na trećem je mjestu Ukrajina s 43 posto. U istraživanju se od Rusa takođe tražilo da imenuju pet zemalja za koje smatraju da imaju najbliže odnose s Rusijom. Osamdeset posto ispitanika odgovorilo je da je to Bjelorusija, a dvije trećine su se izjasnile za Kinu. Kazahstan je rangiran treći, nakon toga Indija s 32 posto i Sjeverna Koreja s 30 posto. Izvor: Aljazeera
Desničarski populisti iz Centralne Evrope kreću u ofanzivu
Desničarski populisti iz Centralne Evrope kreću u ofanzivu Home / Podstaknuti reizborom Donalda Trampa i nedavnim izbornim uspjesima, evropski desničarski populisti udružuju snage kako bi širili svoje narative širom Evrope i gradili međunarodni savez. Lideri i oni koji to žele da budu na političkoj desnici iz cijele Evrope, okupili su se prošle nedjelje u mađarskoj prijestonici na konferenciji CPACMađarska 2025 – četvrtom budimpeštanskom izdanju američke Konzervativne političke akcione konferencije (CPAC). Tamo su iznijeli svoje zamjerke na račun onoga što vide kao prijetnju nacionalnom suverenitetu od strane EU, kao i zbog „rodne i woke ludosti“, najavljujući rađanje „doba patriota“. Mađarski premijer Viktor Orban bio je glavna zvijezda događaja, obraćajući se publici među kojom je bilo i onih koji su doputovali iz svih krajeva svijeta. Orban je slavio haos koji je, po njegovim riječima, izazvao „Trampov tornado“ i pozvao „konzervativce“ da iskoriste šansu koju im to pruža: „Moramo da se vratimo kućama i svi da pobijedimo na svojim izborima. Poslije Amerike, mi Evropljani ćemo povratiti svoje snove i zauzeti Brisel!“ ‘Svetionik“ za istomišljenike To je ambiciozno, jer, iako su lideri njemačke AfD, španske Voks i austrijske Slobodarske partije (FPÖ) ostvarili znatan napredak na nedavnim izborima, desničarski i krajnje desničarski populisti upravljaju tek ponekim evropskim državama — osim na istoku. U fokusu CPAC-a bila je i istaknuta trojka iz centralne Evrope: slovački premijer Robert Fico, bivši i potencijalno budući češki premijer Andrej Babiš i bivši poljski premijer Mateuš Moravjecki. Orban već duže vrijeme nastoji da ovu regiju pretvori u središte desničarskog populizma, izgrađujući mrežu kojom promoviše svoj uspjeh kao svetionik za istomišljenike i političke saveznike širom svijeta. „Danas imamo transnacionalno učenje koje se kreće s istoka ka zapadu Evrope, što je prilično rijetka pojava“, rekao je za DW Danijel Hegeduš iz njemačkog ogranka Maršalovog fonda (GMFUS). I Orban i CPAC dali su značajan doprinos u tom pogledu, ali isto tako i mreže koje finansiraju i organizuju kako državne institucije, tako i političke i vjerske grupe sa lokalnog nivoa, koje su se proširile po regionu i izvan njega. Sve one doprinose povezivanju i objedinjavanju desničarskih populističkih snaga i guraju njihove narative u širu javnost. Mađarska i Poljska – ključna osovina U središtu tih mreža uticaja nalaze se institucije koje finansira mađarska vlada. Među njima su Dunavski institut, Koledž Matijas Korvinus (MCC) i Centar za fundamentalna prava, koji je i organizovao CPAC Mađarska 2025. Sa ograncima koji se šire po regionu i još dalje, ove institucije okupljaju istomišljenike među akademskim građanima i aktivistima na događajima koje organizuju i vode medije ne samo u centralnoj i istočnoj Evropi, već i u Briselu i Velikoj Britaniji. Među tim medijima su The European Conservative, Brussels Signal i Remix. MCC, koji vodi koledže u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji, sarađuje i sa izrazito konzervativnim grupama povezanim sa Katoličkom crkvom, poput poljske organizacije Ordo Iuris. „Mađarska i Poljska čine ključnu osovinu ove mreže“, rekla je za DW Žužana Seleni, bivša poslanica Orbanove stranke Fides i sadašnja direktorka Instituta za demokratiju Centralnoevropskog univerziteta. “Pokretanje lančane reakcije” Analitičari iz trusta mozgova Political Capital sa sedištem u Budimpešti navode da je cilj tih mreža da „pokrenu lančanu reakciju i izazovu promjene na evropskom nivou“, kako bi se zaustavili napori EU da obuzda Orbanov napad na demokratiju u Mađarskoj i osigura opstanak režima. „Evropsko izdanje CPAC-a poruka je o onome čemu krajnja desnica širom svijeta teži: moći kakvu ima Viktor Orban“, kaže Klara Dobrev, poslanica Evropskog parlamenta iz ljevičarske mađarske opozicione stranke Demokratska koalicija. A svakako je tačno da mađarski premijer sa autoritarnim tendencijama prednjači sopstvenim primjerom. Njegova dominacija političkom scenom u Mađarskoj izaziva divljenje onih koji žele da preuzmu njegov model. Orban sada želi da dodatno učvrsti svoju vlast novim „zakonom o transparentnosti“, koji bi njegovoj vladi omogućio da stavi na crnu listu organizacije za koje procijeni da „ugrožavaju suverenitet Mađarske koristeći strana sredstva za uticanje na javni život“. Kritičari upozoravaju da će taj zakon, inspirisan represivnim ruskim zakonodavstvom, ugušiti svaku kritiku. Takođe strahuju da bi i druge vlade mogle da krenu istim putem. „Saradjujemo sa partnerima u mnogim drugim državama EU“, rekla je Marta Pardavi iz mađarske nevladine organizacije Helsinški odbor na onlajn panel diskusiji o predloženom zakonu o transparentnosti, koju je 28. maja organizovao GMFUS. „Veoma su svesni da se takvi zakoni mogu preslikati. EU nije više samo jedinstveno tržište – ona postaje i neliberalno tržište“, rekla je ona. Zastrašivanje nevladinog sektora u Slovačkoj Otkako je 2023. ponovo došao na vlast, Robert Fico je u Slovačkoj progurao sličan zakon, doduše blažeg karaktera, koji se posebno obrušava na tzv. „političke nevladine organizacije“, poput pravnog nadzornog tela Via Iuris. Katarina Batkova, izvršna direktorka Via Iuris, izjavila je na panelu da je efekat tog zakona bio „zastrašujući“ – strah se širi među organizacijama koje ne znaju kako da se prilagode novim pravilima, koja su namjerno neodređena kako bi vlastima ostavila prostor za obračun. Hoće li se populista Babiš vratiti na vlast u Pragu? Nakon što su proslavili tijesnu pobjedu Karola Navrockog na predsjedničkim izborima u Poljskoj u nedjelju, neliberalne snage u regionu sada svoj sljedeći podsticaj traže u Češkoj. Ta zemlja bi u oktobru trebalo da održi parlamentarne izbore, a čini se da su Andrej Babiš i njegova stranka ANO favoriti. Češki milijarder je postao radikalniji u nastojanju da se vrati na vlast, a prošle godine se pridružio Orbanu, Marin Lepen iz Francuske i još jedanaest evropskih partija u osnivanju grupe „Patriote za Evropu“ u Evropskom parlamentu. „Pobjeda Babiša omogućila bi Orbanu da kaže kako neliberalne snage imaju većinu u Višegradskoj grupi, s tim da je Poljska izuzetak“, napominje Danijel Hegeduš. Da li je ovo trenutak desnih-populista? Iako su Orbanove mreže uspješno pogurale narative krajnje desnice ka evropskom mejnstrimu, on se godinama muči da izgradi funkcionalni međunarodni savez. Ostaje da se vidi da li će „Patriote za Evropu“ doneti uticaj na politiku EU kojem Orban teži – i koliko će taj savez biti stabilan. Lideri francuske krajnje desnice, na primjer, nisu prisustvovali konferenciji CPAC Mađarska 2025. A pošto je Babiševo poslovno carstvo rašireno po Evropskoj uniji, on u Briselu obično nastupa oprezno. Donald Tramp je