DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom šansom za uspjeh
DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom šansom za uspjehom Home / Iz Japana je 24. maja 2024 stigla tužna vijest, da popularni šiba-inu pas Kabosu više nije među živima. Iako je Kabosu doživjela poznu starost od 18 godina i imala stotine hiljada pratilaca na Instagramu jedna njena fotografija zapravo je imala planetarnog odjeka u vidu čuvenog internet mima poznatog kao „Doge“. Upravo je Doge poslužio i kao nezvanična maskota i kao anagram za DOGE, Department of Government Efficiency (Odjeljenje za efikasnost uprave), koju je u januaru 2025. osnovala administracija američkog predsjednika Donalda Trampa i dala na upravu najbogatijem čovjeku svijeta, Elonu Masku. 29. maja 2025, nakon svega pola godine, Elon Mask je napustio američku administraciju iako DOGE nastavlja da operiše. Ovaj tekst će se pozabaviti time zašto je DOGE nužan za Sjedinjene Američke Države (SAD), sa kakvim se problemima suočava i koje su mu šanse za uspjehom. Zašto DOGE? Javni dug jedan je od ključnih pokazatelja fiskalnog zdravlja zemlje. U trenutku pisanja ovog teksta ukupni javni dug SAD iznosi oko 36.9 biliona dolara (36 920 milijardi), od čega se približno 27 biliona odnosi na domaći i strani dug u vlasništvu javnosti, dok ostatak duguje savezna vlada sama sebi (tzv. „intragovernmental holdings“, poput trust fondova za socijalno osiguranje). Ukupan javni dug SAD trenutno iznosi oko 123–125% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Ovakav nivo zaduženja predstavlja drastičan rast u poređenju sa istorijskim prosjekom, koji se tokom druge polovine XX vijeka uglavnom kretao između 60% i 80% BDP-a. Posljednji put kada je dug u odnosu na BDP bio ovako visok bio je odmah nakon Drugog svjetskog rata, kada je dostigao vrhunac od oko 119% BDP-a 1946. godine, kao posljedica ratne potrošnje. Nakon toga je decenijama opadao zahvaljujući ekonomskom rastu i fiskalnoj disciplini, sve do 1980-ih kada je ponovno počeo da raste. SAD su posljednji put imale budžetski suficit (odnosno trošile iz budžeta manje nego što u njega stavljaju) 2001. godine, pod administracijom predsjednika Bila Klintona. U fiskalnoj 2000. godini suficit je iznosio oko 236 milijardi dolara, što je tada bilo oko 2% BDP-a. Taj višak bio je rezultat kombinacije snažnog ekonomskog rasta, fiskalne konsolidacije (smanjenje javne potrošnje) i povećanja poreskih prihoda. Međutim, nakon 2001. godine došlo je do više negativnih faktora, uključujući ratove u Iraku i Avganistanu, poreske olakšice, finansijsku krizu 2008, pandemiju COVID-19 i povećanje socijalnih rashoda, što je dovelo do stalnih budžetskih deficita. U poređenju sa drugim zemljama, SAD spadaju među najzaduženije razvijene ekonomije kada se posmatra javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Globalni prosjek varira u zavisnosti od grupe zemalja: u državama članicama OECD-a prosječan javni dug iznosi oko 90–100% BDP-a, dok je u Evropskoj uniji taj odnos približno 85–90%, iako evro-zona formalno preporučuje da dug ne prelazi 60% BDP-a prema Maastrichtskim kriterijumima. Zemlje u razvoju često imaju znatno niži nivo javnog duga u odnosu na BDP, ali se suočavaju s nepovoljnijim uslovima zaduživanja. U pojedinačnim slučajevima, Japan prednjači sa oko 260% BDP-a duga, iako se najveći dio odnosi na domaće obveznice. Italija ima oko 140%, Francuska preko 110%, dok se Ujedinjeno Kraljevstvo kreće oko 100%. Njemačka je među fiskalno najdisciplinovanijim članicama G7, sa dugom oko 65% BDP-a. Kina formalno prikazuje dug od oko 80%, ali uz dodatne obaveze lokalnih vlasti i „sjenkastog“ bankarskog sektora, realan nivo može biti znatno viši. S druge strane, Rusija ima relativno nizak dug ispod 20%, iako je pod međunarodnim sankcijama i praktično isključena sa svjetskih finansijskih tržišta. U 2025. Crna Gora ima oko 65% dok Srbija ima oko 50%, iako ovi procenti u crnogorskom slučaju mogu navesti na pogrešan zaključak ako se ne uzme u obzir koliko je nestabilna ekonomija koja se oslanja samo na jednu privrednu granu (turizam) i koliko su javne finansije zavisne od spoljnog duga. Uprkos svemu navedenom, SAD trenutno imaju poseban položaj koji im omogućava da neometano funkcionišu uprkos najvećem javnom dugu u svijetu, procentu duga spram BDP-a i fiskalnom deficitu. SAD imaju jedinstvenu prednost u globalnom ekonomskom sistemu jer se zadužuju u sopstvenoj valuti, tj američkom dolaru (USD). Za razliku od zemalja poput Crne Gore, koja uprkos tome što trenutno ima odnos duga spram BDP oko 65%, ima puno više razloga za brigu je vezana za zajedničku valutu (euro) i zavisi od eksternih kreditora, SAD ne mogu bankrotirati u klasičnom smislu, jer uvijek imaju mogućnost da emituju dodatni novac kako bi servisirale svoj dug. Naravno, ova sposobnost „štampanja novca“ nosi sa sobom rizike, prije svega inflaciju i potencijalno slabljenje povjerenja u dolar, ali zasad ostaje ključna ekonomska prednost. Pored toga, dolar je i dalje dominantna globalna rezervna valuta, koju centralne banke širom svijeta drže u svojim deviznim rezervama. Ova privilegija omogućava SAD da se zadužuju uz relativno niske kamatne stope i da imaju stalan pristup dubokom i likvidnom tržištu državnih obveznica. Međutim, u poslednjih nekoliko godina, naročito posle pandemije i rasta inflacije, kamatne stope su naglo porasle, što je značajno povećalo troškove servisiranja javnog duga. Već sada godišnji izdaci za kamate na dug prelaze 1 bilion dolara, što je više nego što federalni budžet izdvaja za cijelu nacionalnu odbranu. Kako se postojeće obveznice refinansiraju po višim kamatama, taj iznos će vjerovatno nastaviti da raste, čime se dodatno opterećuje budžet i sužava fiskalni manevarski prostor za druge prioritete, poput infrastrukture, obrazovanja i socijalnih programa. Ovo otvara ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti javnih finansija SAD, uprkos njenom trenutnom privilegovanom položaju u svjetskoj ekonomiji. Dakle, SAD trenutno nemaju hitnih problema zbog pretjeranog javnog duga, ali akcenat je na „trenutno“. Od svega navedenog postoji jedna još veća prednost koja nije direktno vezana za ekonomiju, a to je vojna moć SAD koja je bez premca na planeti. Uzmimo za primjer Grčku, koja je zbog ogromnog javnog duga bila prinuđena da prodaje pojedina ostrva na način na koji se danas vlada Crne Gore nada da će prodati djelove (daleko kraće) crnogorske obale. Da li bi se ovako nešto moglo desiti SAD? Trenutno ne, iz prostog razloga što niko nema mehanizam sile koji bi mogao primorati ovu zemlju da učini nešto slično. Ipak, sve je više ljudi u Vašingtonu svjesno da ovakvo
Ministri NATO dogovorili najveći program naoružanja od Hladnog rata
Ministri NATO dogovorili najveći program naoružanja od Hladnog rata Home / Ministri odbrane NATO dogovorili su se u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane. Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a današnji dogovor biće na dnevnom redu samita NATO, koji će krajem juna biri održan u Hagu, prenosi dpa. Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao, povodom izdvajanja više para za odbranu, da je ovo “istorijski trenutak” za Sjevernoatlantski vojni savez. Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane. Ti zahtjevi se zasnivaju na procjeni obavještajnih službi da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO. Konkretni ciljevi su strogo povjerljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto. Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika. Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze. Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura. Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtjev američkog predsednika Donalda Trampa. Njemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje. U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra. Izvor: Nin
Žestok napad na Kijev, eksplozije širom grada, hiljade ljudi bježi u skloništa
Žestok napad na Kijev, eksplozije širom grada, hiljade ljudi bježi u skloništa Home / Rusija je rano u petak lansirala talase dronova i balističkih raketa na više meta širom Ukrajine, usmrtivši najmanje četiri osobe u glavnom gradu i ranivši oko 40 širom zemlje. Producent CNN-a u regionu Kijeva izvijestio je da je čuo najmanje dvije eksplozije u pretzornim satima, a slike iz glavnog grada prikazuju plamen koji se diže iznad stambenih zgrada i vatrogasne ekipe na poslu Kako je svitalo, stanovnici su pretraživali ruševine u oštećenim stanovima, a slike prikazuju cijele zidove otkinute i prozore razbijene. Nekoliko automobila parkiranih na ulicama ispod bilo je prekriveno komadićima stakla i zidova. Ukrajinu svake noći pogađaju baražne vazdušne napade ruskih dronova i raketa. Ali zemlja se sprema za veliki odmazdni udar koji je obećao predsjednik Vladimir Putin nakon smjelih napada na aerodrome duboko u Rusiji. Četiri osobe su poginule u Kijevu, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu rano u petak ujutru po lokalnom vremenu, dodajući da su operacije potrage i spasavanja u toku. Ukrajinske službe za vanredne situacije takođe su saopštile da su tri vatrogasca poginula u Kijevu. Nije jasno da li broj žrtava koji je naveo gradonačelnik uključuje i trojicu vatrogasaca. Udari su pogodili i Černigov, blizu granice sa Bjelorusijom, koji je potreslo 14 eksplozija dronova i balističkih raketa, uključujući krstareće rakete i rakete Iskander-M, prema riječima Vjačeslava Čausa, načelnika Černigovske regionalne vojne administracije. U sjeverozapadnom gradu Lucku – oko 60 milja od granice sa Poljskom – ruski napadi su ranili pet ljudi, napisao je gradonačelnik Igor Poljiščuk na Telegramu rano u petak. Snimci koje je geolocirao CNN pokazuju najmanje četiri rakete koje su pale na grad, izazivajući vatrene eksplozije pri udaru. Oko 40 ljudi je ranjeno širom Ukrajine u napadima, rekao je ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko na Telegramu. Kao rani pokazatelj razmjera napada, Rusija je lansirala najmanje 38 krstarećih raketa, šest balističkih raketa i 407 dronova tokom noći, prema preliminarnim podacima koje je dao portparol Ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat. Odvojeno, ukrajinski napad dronom pogodio je industrijsku lokaciju u južnom ruskom gradu Engels, rekao je guverner regiona u petak. Snimci koje je CNN geolocirao na lokaciju Engels – oko 460 kilometara od granice sa Ukrajinom – prikazuju plamen koji gori i stubove dima koji se šire u vazduh. U januaru je ukrajinski napad dronom pogodio naftni depo Kombinata Kristal, koji opslužuje vojni aerodrom u gradu. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je takođe presrelo i uništilo 174 ukrajinska drona od četvrtka uveče do ranog petka ujutru, i da je uništilo tri ukrajinske vođene rakete Neptun-MD iznad Crnog mora. Izvor: Nedeljnik
Eskalirao sukob Muska i Trumpa
Eskalirao sukob Muska i Trumpa Home / U dosad neviđenoj javnoj svađi, koju su sinoć započeli Donald Tramp i njegov dosadašnji saradnik, milijarder Ilon Mask, padaju teške optužbe. Mask je prije nekoliko dana oštro kritikovao Trampov predlog zakona u Kongresu, koji bi dodatno povećao američki javni dug. Prije toga je zvanično napustio Trampovu administraciju, gdje je vodio Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), mada se nije činilo da je razlog odlaska neki ozbiljniji sukob. Tramp je danas u Ovalnom kabinetu izrazio iznenađenje i razočaranje zbog Maskovih kritika, da bi nakon toga uslijedili oštri tvitovi Maska i svađa sa Trampom. Mask je na platformi X napisao: „Bez mene bi Tramp izgubio izbore. Kakva nezahvalnost.“ Tramp mu nije ostao dužan, pa je na svojoj platformi Truth Social poručio da je Mask „poludio“. Mask, šef Tesle i SpaceX-a, donirao je oko 290 miliona dolara za Trampovu kampanju prošle godine, a njihov odnos su vašingtonski krugovi donedavno opisivali kao „bromansu“. Čini se da je s time gotovo. Ilon Mask je večeras na mrežama objavio da više ne planira da ugasi ključni SpaceX-ov program Dragon. Gašenje tog programa moglo je imati razorne posljedice za Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) i NASA-u. Mask je ranije juče najavio gašenje programa, u trenucima dok je njegova javna svađa sa predsjednikom Donaldom Trampom eskalirala. Tehnološki milijarder tada je izjavio da će SpaceX odmah obustaviti rad letjelice Dragon „s obzirom na izjavu predsjednika o otkazivanju mojih državnih ugovora.“
Kim Džong Un obećao bezuslovnu podršku Sjeverne Koreje Rusiji
Kim Džong Un obećao bezuslovnu podršku Sjeverne Koreje Rusiji Home / Sjevernokorejski lider Kim Džong Un obećao je Moskvi “bezuslovnu podršku” u ratu protiv Ukrajine, javila je danas zvanična sjevernokorejska novinska agencija KCNA. Kim je juče u Pjongjangu primio sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Sergeja Šojgua, bivšeg ministra odbrane, koji je bio u drugoj posjeti tom gradu u manje od tri mjeseca. Kim je obećao da će njegova vlada pružiti “bezuslovnu podršku Rusiji i njenoj spoljnoj politici oko svih ključnih međunarodnih pitanja uključujući i ukrajinsko pitanje”, prema saopštenju koje je objavila sjevernokorejska agencija. Sjevernokorejski lider izrazio je uvjerenje da će “Rusija kao i uvijek pobijediti u svom svetom traganju za pravdom”, dodaje se u saopštenju. Dvije strane su se složile da nastave “postepeno jačanje” svojih odnosa, piše KCNA. Ruska ambasada u Pjongjangu je odvojen saopštila preko svog naloga Telegram da su dvojica lidera “razmijenila mišljenja o situaciji oko ukrajinske krize i na Korejskom poluostrvu”. Šojguova poseta Severnoj Koreji pokazuje ubrzano približavanje između Moskve i Pjongjanga, piše agencija Frans pres. Moskva i Pjongjang posljednjih godina ojačali su vojnu saradnju, Sjeverna Koreja je dala oružje i trupe da podrži ruski rat protiv Ukrajine. Dvije zemlje su potpisale sporazum o uzajamnoj odbrani tokom posjete ruskog predsednika Vladimira Putina Sjevernoj Koreji prošle godine. Jedan kontingent sjevernokorejskih vojnika učestvovao je uz rusku vojsku u borbama protiv ukrajinskih snaga u ruskoj Kurskoj oblasti, čiji mali dio su okupirale ukrajinske trupe posle iznenadne ofanzive u ljeto 2024. godine. Izvor: Beta
Ko je novi poljski predsjednik: Predsjednik, istoričar, bokser
Ko je novi poljski predsjednik: Predsjednik, istoričar, bokser Home / Novi poljski predsjednik se u maju sastao sa Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, nakon čega je tvrdio da mu je američki predsjednik rekao: ‘Pobijedićeš’. Nacionalistički istoričar Karol Nawrocki, koji je u nedjelju tijesno pobijedio na poljskim predsjedničkim izborima, bivši je amaterski bokser sa posebnim interesom za kriminalno podzemlje, piše agencija AFP. Ovog 42-godišnjeg kandidata i novoizabranog čelnika podržala je desničarska stranka Pravo i pravda (PiS) koja je vladala Poljskom od 2015. do 2023. godine. Stranka je blisko povezana sa odlazećim predsjednikom Andrzejem Dudom – koji je javno podržao Nawrockog – i dugogodišnji je rival vladajuće Građanske koalicije. Konačni službeni rezultati, objavljeni rano u ponedjeljak, pokazali su kako je Nawrocki pobijedio na predsjedničkim izborima s 50,89 posto osvojenih glasova, u odnosu na 49,11 posto koliko je dobio njegov rival, liberalni gradonačelnik Varšave Rafala Trzaskowskog, prema podacima nacionalne izborne komisije. Nawrocki je vodio kampanju pod sloganom “Poljska prva, Poljaci prvo”. Iako je obećao da će nastaviti podršku Poljske susjednoj Ukrajini protiv ruske invazije, osudio je beneficije koje se daju ratnim izbjeglicama. U predizbornom videu u aprilu je poručio kako će “socijalne naknade biti u prvom redu za Poljake” i da “u redovima za ljekare i klinike poljski građani moraju imati prioritet”. U maju je tvrdio da Ukrajina “nije pokazala zahvalnost za ono što su Poljaci učinili” i optužio predsjednika Volodimira Zelenskog za “drskost”. Protivi se ukrajinskoj kandidaturi za pridruživanje Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO). Fotografije s Trumpom Nawrocki je pristalica lidera Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i kazao je kako bi se Poljska trebala fokusirati na oblikovanje i vođenje odnosa Evrope sa američkim predsjednikom. Nawrocki se u maju sastao sa Trumpom u Bijeloj kući i tvrdio kako mu je Trump rekao: “Pobijedićeš”, a na fotografijama koje je objavila Bijela kuća prikazani su kako pokazuju palac gore. Neki zastupnici iz vladajuće koalicije optužili su Trumpa za miješanje u izbore. Američka ministrica nacionalne sigurnosti Kristi Noem takođe je podržala Nawrockog kada Nawrocki je pozvao na kontrole na granici sa Njemačkom kako bi se spriječio ulazak migranata i želio bi da Berlin plati ratnu odštetu Poljskoj. Dok se u kampanji borio za naklonost birača, Nawrocki je potpisao obećanje od osam tačaka koje je pripremio vođa krajnje desnice Slawomir Mentzen. Niz skandala Tokom izborne kampanje, Nawrocki je bio upleten i u niz skandala. Dok se borio protiv poreza na imovinu, tvrdio je da posjeduje samo jedan stan, da bi se kasnije otkrilo kako je drugi stekao komplikovanim dogovorom sa starijim muškarcem, navodi AFP. Takođe se tvrdilo da je dogovarao prostitutke za goste dok je radio kao zaštitar hotela. Nawrocki je ove optužbe nazvao “hrpom laži” i rekao kako će tužiti novinsku stranicu koja ih je objavila. Rođen u baltičkom lučkom gradu Gdanjsku, Nawrocki je u mladosti bio bokser i igrao fudbal prije nego što je diplomirao istoriju i stekao magistrat u poslovnoj administraciji (MBA). Od 2017. do 2021. bio je direktor muzeja Drugog svjetskog rata u Gdanjsku i od tada vodi Institut nacionalnog sjećanja koji istražuje zločine iz nacističke i komunističke ere. Njegovo istraživanje usmjereno je na poljsku antikomunističku opoziciju, organizovani kriminal tokom komunističke ere i sportsku istoriju. Prošle godine Rusija je dodala Nawrockog na listu traženih osoba zbog njegovih navodnih napora za uklanjanje spomenika iz sovjetske ere u Poljskoj. Nawrocki je rekao kako je dobio dozvolu za oružje i vatreno oružje nakon što se našao na meti Rusije. Dvojni identitet Nawrocki je napisao nekoliko knjiga, uključujući jednu pod pseudonimom koja ga je dovela u neobičnu kontroverzu. Tajno je 2018. objavio knjigu o gangsteru iz komunističke ere Nikodemu Skotarczaku koristeći pseudonim Tadeusz Batyr. Iste godine, na državnoj televiziji pojavio se zamućeni i promijenjeni “Batyr” tvrdeći da je Nawrocki bio inspiracija za knjigu. Nawrocki je kasnije na društvenim mrežama napisao da je Batyr tražio njegov savjet i “zahvalio mi se zanimljivom knjigom koju preporučujem”. No, lokalni mediji su nedavno otkrili da su Batyr i Nawrocki ista osoba, a politički protivnici iskoristili su to otkriće. Nawrocki se takođe suočio s optužbama za veze s gangsterima i neonacistima, što je odbacio kao “duboku manipulaciju”, tvrdeći kako su njegovi kontakti bili u profesionalne svrhe. “Niko nikada nije čuo ni dobru riječ od mene o nacizmu”, rekao je. Nawrocki govori engleski i još uvijek boksuje u slobodno vrijeme. Kaže kako Poljskoj treba “jak predsjednik za teška vremena”. Živi sa suprugom Martom i ima dvoje djece i odraslog posinka. Izvor: AFP
Kako je Ukrajina izvela napad dronovima na ruske baze: Detalji operacije koja je uništila 40 odsto ruske avijacije
Kako je Ukrajina izvela napad dronovima na ruske baze: Detalji operacije koja je uništila 40 odsto ruske avijacije Home / Ukrajinske tajne službe su u nedjelju uspjele da napadnu strateške bombarderske avione u ruskim vazduhoplovnim bazama sakrivajući dronove natovarene eksplozivom unutar krovova drvenih šupa, prema riječima ukrajinskog bezbjednosnog zvaničnika i slikama objavljenim na internetu. Ukrajinska agencija za unutrašnju bezbjednost, SBU, saopštila je da je izvela operaciju, pod kodnim nazivom „Paukova mreža“, i dodala da je prouzrokovala značajnu štetu, prenosi Rojters. Šupe su bile utovarene u kamione koji su dovezeni do oboda vazduhoplovnih baza. Krovne ploče šupa su podignute daljinski aktiviranim mehanizmom, što je omogućilo dronovima da izlete i započnu napad, rekao je zvaničnik. Bezbjednosni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da su u nedjelju izvedeni napadi na četiri vazduhoplovne baze i da je pogođeno 41 ruskih ratnih aviona. U saopštenju SBU objavljenom na aplikaciji Telegram procijenjena šteta je sedam milijardi dolara. „Pogođeno je trideset četiri odsto nosača strateških krstarećih raketa na glavnim aerodromima Ruske Federacije“, saopštila je SBU na Telegramu. Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je oduševljenje „apsolutno briljantnim ishodom“. „I ishodom koji je Ukrajina proizvela samostalno“, napisao je, napominjući da je priprema operacije trajala više od godinu i po dana. „Ovo je naša operacija najdužeg dometa.“ U svom večernjem video obraćanju, predsjednik je napomenuo da je 117 dronova korišćeno za napad na ruske baze i da su ruske snage pretrpjele „veoma opipljive gubitke, i to opravdano“. Zelenski je rekao da je SBU postavila centar za operaciju odmah pored regionalne kancelarije ruske obavještajne službe FSB. Svi operativci koji su učestvovali su dovedeni iz Rusije „uoči operacije“, rekao je. Neprovjereni video i slike objavljene na ruskim društvenim mrežama prikazuju ruske strateške bombardere u plamenu u vazduhoplovnoj bazi Belaja u Irkutskoj oblasti u Sibiru. Igor Kobzev, regionalni guverner, rekao je da je došlo do napada dronova na vojnu jedinicu u blizini sela Srednji, koje se nalazi u blizini baze Belaja, iako nije precizirao šta je bila meta. Rekao je da su dronovi lansirani iz kamiona. Dronovi duboko u teritoriji Rusije Napad u regionu Irkutska bio je prvi put da je Ukrajina izvršila napad dronovima tako duboko iza linija fronta, koje su udaljene više od 4.300 km. To je van dometa dronova dugog dometa ili balističkih raketa koje Ukrajina ima u svom arsenalu, pa je bila potrebna posebna šema kako bi se dronovi dovoljno približili svojim ciljevima. Fotografije koje je Rojtersu podijelio ukrajinski bezbjednosni zvaničnik prikazuju desetine kvadrokopter dronova kratkog dometa nagomilanih u industrijskom objektu. Zvaničnik je rekao da su to isti uređaji koji su korišćeni u napadu. Druge slike koje je zvaničnik podijelio prikazuju drvene šupe sa uklonjenim metalnim krovnim panelima i dronove kako se nalaze u šupljinama između krovnih greda. Poseban video objavljen na ruskim Telegram kanalima, koji Rojters nije verifikovao, izgleda da prikazuje iste šupe na zadnjem delu kamiona. Krovne ploče se mogu vidjeti kako leže na zemlji pored kamiona, a video snimak prikazuje najmanje dva drona kako se dižu sa vrha šupa i lete. Ruski onlajn medij koji je objavio video, Baza, naveo je u natpisu da je snimljen u oblasti blizu vazduhoplovne baze Belaja. Vazduhoplovna baza u Irkutskoj oblasti je domaćin nadzvučnim strateškim bombarderima dugog dometa Tupoljev Tu-22M, tipu aviona koji se koristi za lansiranje raketa na ciljeve u Ukrajini. Operaciju su, prema riječima ukrajinskog bezbjednosnog zvaničnika, lično nadgledali Zelenski i Vasil Maljuk, šef obaveštajne agencije SBU. Ako se to potvrdi, napadi bi bili najštetniji ukrajinski napad dronova u ratu i predstavljali bi značajan udarac za Moskvu. Izvor je podijelio video snimak snimljen dronom, rekavši da prikazuje jedan od napada. Slike prikazuju nekoliko velikih aviona, od kojih su neki izgledali kao strateški bombarderi Tu-95, u plamenu. Izvor: Nova Ekonomija
Njemački mediji: poraz Ukrajine može dovesti do raspada zemlje i građanskog rata
Njemački mediji: poraz Ukrajine može dovesti do raspada zemlje i građanskog rata Home / Neuspjeh pregovora o prekidu vatre u Ukrajini i poraz Kijeva mogli bi dovesti do podijele zemlje na nekoliko djelova i građanskog rata, pišu njemački mediji. „Zemlja bi mogla da se raspadne na nekoliko djelova. Vlada bi mogla da se sruši zbog pregovora o kapitulaciji“, ističe se u članku. Kako se navodi, ukrajinska vojska bi mogla da se podijeli na grupe, od kojih će jedne nastaviti da se bore protiv Rusije, druge će se predati, a treće će tražiti spas u saradnji sa Rusima i boriti se protiv prvih. „Zemljom neće moći da se upravlja. Iz jednog fronta izniklo bi mnogo frontova, rat između dvije države prerastao bi u građanski rat – najstrašniju vrstu rata“, smatra autor članka. U tekstu se napominje da ruske snage svakog dana sve više napreduju. „Ukrajinska vojska je primorana da se povlači sa svojih položaja liniju po liniju, stalno kopajući nove rovove, betonirajući nove bunkere, stvarajući nove zemunice i nove rute snabdijevanja. Ukrajina nestaje – kvadratni kilometar po kvadratni kilometar, svakog dana malo više“, zaključuje se u članku. Druga runda pregovora između Rusije i Ukrajine održaće se u ponedjeljak 2. juna u Istanbulu. Moskva će predati ukrajinskoj strani memorandum o budućem mirovnom sporazumu. On uključuje sve aspekte za rješavanje osnovnih uzroka sukoba. Prva runda pregovora Rusije i Ukrajine održana je u Istanbulu 16. maja. Moskva i Kijev su se tada dogovorili da razmijene zarobljenike po formuli „1.000 za 1.000“, kao i da predstave svoje detaljno viđenje mogućeg budućeg prekida vatre i nastave pregovarački proces, prenosi Tanjug.
Predsjednički izbori u Poljskoj: Biti ili ne biti za poljsku „MAGA“-u
Predsjednički izbori u Poljskoj: Biti ili ne biti za poljsku „MAGA“-u Home / U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih na birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države već i o smjeru u spoljnoj politici birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog, prenosi agencija Beta. POLJSKA DANAS BIRA NOVOG PREDSjEDNIKA DRŽAVE Birališta su otvorena do 21 sat, dok je glasanje u nekim zemljama u dijaspori, među kojima i u SAD, za koje vlada izuzetno interesovanje, završeno juče. U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je oko 200.000 više nego u prvom krugu 18. maja. U prvom krugu predsjedničkih izbora je tijesnom većinom od manje od 1,5 odsto glasova pobijedila liberalna, demokratska proevropska opcija i Tšaskovski. Političari jutros pozivaju Poljake da masovno izadju na birališta a u kampanji su današnji izbor pretvorili u biti ili ne biti izmedju proevropskog smera i vladavine prava ili jačanje populista i MAGA pokreta i medju pristalicama u Poljskoj. REZULTATI IZBORA ĆE DRAMATIČNO UTICATI NA SPOLJNU POLITIKU ZEMLJE U NAREDNOM PERIODU Pobjeda Tšaskovskog otvorila bi put koji je do sada blokirao predsjednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i Pravda da vlada demontira autoritarne elemente koje su opozicioni konzervativni nacionalisti dok su bili na vlasti unijeli u pravosudje, koje je i posle poraza na izborima 2023. godine ostalo pod njihovom kontrolom, posebno Ustavni sud i dio Vrhovnog suda. Pobjeda Navrockog koga su energično podržali ljudi američkog predsjednika Donalda Trampa i madjarski premijer Viktor Orban, ali je odbio da ga eksplicitno podrži lider ojačane radikalne nacionalističke desnice Slavomir Mencen, dovodi Poljsku u pat poziciju, kada vlada neće biti u stanju da sprovede nijednu od važnijih zamisli i nužnih reformi jer nema dovoljno poslanika da nadglasa veto šefa države. LIBERALNI KANDIDAT FAVORIT PRED POČETAK IZBORA, SUGERIŠU ANKETE Sve ankete pred drugi krug izbora daju toliko tijesnu prednost Tšaskovskom u okviru statističke greške, da je nemoguće predvidjeti ishod, pa čak odgovor neće dati ni prvi odmah nakon zatvaranja birališta u 21 sat, možda ni drugi noćni egzit pul, prognoza na osnovu anketa na biralištima koja je u Poljskoj obično tačna. Rezultate izbora saopštiće u ponedjeljak Državna izborna komisija ali ni to ne mora da bude kraj neizvjesnosti pošto je predsjednik Duda još pred prvi krug na jednom mitingu Navrockog otškrinuo vrata da poput američkog predsjednika Trampa poraženi kandidat, ako to bude Navrocki jednostavno ne prizna rezultate jer su ako on ne pobijedi navodno flasifikovani. Vijeće Vrhovnog suda koje po zakonu potvrđuje da su izbori važeći pod kontrolom je opozicionih konzervativaca, dok sudovi Evropske unije ni vlada premijera Donalda Tuska to vijeće ne priznaje, jer prema njima nije nezavisno. Izvor: Nedeljnk
BBC: Kako Zapad pomaže Rusiji u finansiranju rata protiv Ukrajine
BBC: Kako Zapad pomaže Rusiji u finansiranju rata protiv Ukrajine Home / Od početka invazije 2022. godine, Rusija je zaradila više od tri puta više novca izvozom fosilnih goriva nego što je Ukrajina primila kao pomoć od saveznika. Rusija je nastavila zarađivati milijarde od izvoza fosilnih goriva na Zapad, pokazuju podaci na koje se poziva britanski BBC, što Moskvi pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu koja je sada u četvrtoj godini. Od početka te invazije februara 2022. godine, Rusija je zaradila više od tri puta više novca izvozom ugljikovodika nego što je Ukrajina primila kao pomoć koju su joj dodijelili saveznici. Podaci koje je analizirao BBC pokazuju da su zapadni saveznici Ukrajine platili Rusiji više za njene proizvode nego što su Ukrajini dali kao pomoć. Aktivisti kažu da vlade u Evropi i Sjevernoj Americi moraju učiniti više kako bi spriječile rusku naftu i plin da potiču rat s Ukrajinom. Prihodi od prodaje nafte i plina ključni su za održavanje ruske ratne mašinerije i čine gotovo trećinu ruskih državnih prihoda i više od 60 posto njenog izvoza. Nakon početka invazije, ukrajinski saveznici nametnuli su sankcije ruskim ugljikovodicima, navodi BBC. Stotine milijardi eura za gorivo Tako su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zabranili rusku naftu i plin, dok je Evropska unija zabranila uvoz ruske sirove nafte morskim putem, ali ne i plina. Uprkos tome, do 29. maja Rusija je od početka invazije velikih razmjera ostvarila više od 883 milijarde eura prihoda od izvoza fosilnih goriva, uključujući 228 milijardi eura od država koje su uvele sankcije, pokazuju podaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA). Lavovski dio tog iznosa, 209 milijardi eura, došao je iz država članica EU. Države Unije nastavile su uvoziti plin iz naftovoda direktno iz Rusije sve dok Ukrajina nije prekinula tranzit u januaru 2025. godine, a ruska sirova nafta i dalje se cjevovodima transportira u Mađarsku i Slovačku. Ruski plin se i dalje transportuje u Evropu u sve većim količinama preko Turske: podaci CREA-e pokazuju kako je njegov volumen porastao za 26,77 posto u januaru i februaru 2025. u odnosu na isti period 2024. godine. Mađarska i Slovačka takođe i dalje primaju ruski plin iz naftovoda preko Turske. Uprkos naporima Zapada, ruski prihodi od fosilnih goriva pali su 2024. za samo pet posto u poređenju sa 2023. godine, uz sličan pad od šest posto u obimu izvoza, navode iz CREA-i. Prošle godine takođe je zabilježen porast ruskih prihoda od izvoza sirove nafte od šest posto i porast prihoda od plinovoda od devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Rupe u zakonima Ruske procjene kažu da je izvoz plina u Evropu porastao do 20 posto u 2024, a izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) dosegao je rekordne količine. Trenutno polovina ruskog izvoza LNG-a ide u EU, navodi CREA. Uvoz LNG-a nije uključen u najnoviji, 17. paket sankcija Rusiji koji je odobrila EU, ali je usvojila plan za prekid uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine. Podaci pokazuju da je novac koji Rusija zaradi prodajom fosilnih goriva dosljedno premašivao količinu pomoći koju Ukrajina prima od svojih saveznika. Osim direktne prodaje, dio nafte koju Rusija izvozi završava na Zapadu nakon što se preradi u gorivne proizvode u trećim državama putem onoga što je poznato kao “rupa u zakonu o rafiniranju”. Ponekad se razrjeđuje i sirovom naftom iz drugih država. Hirovi ‘neprijateljskih diktatora’ Iz CREA-e navode kako su identifikovali tri “praonice” u Turskoj i tri u Indiji koje prerađuju rusku sirovu naftu i prodaju dobijeno gorivo državama koje su uvele sankcije. Navodi se da su koristile rusku sirovu naftu u vrijednosti od 6,1 milijarde eura za proizvodnju proizvoda za zemlje koje su uvele sankcije. Mai Rosner, viša aktivistica iz interesne grupe Global Witness, kaže za BBC kako postoje i moralni i praktični problemi Zapada koji kupuje ruska goriva dok podržava Ukrajinu. „Sada imamo situaciju u kojoj finansiramo agresora u ratu koji osuđujemo, a ujedno finansiramo i otpor ratu“, rekla je ona. „Ova zavisnost od fosilnih goriva znači da smo doista prepušteni hirovima energetskih tržišta, globalnih proizvođača energije i neprijateljskih diktatora.“ Izvor: Aljazeera