Skupštinski odbor podržao prijedlog Vlade o rebalansu budžeta
Glasovima poslanika vladajuće većine Odbor za ekonomiju Skupštine Crne Gore podržao je Vladin Prijedlog zakona o rebalansu budžeta za 2025. godinu. U raspravi koja je obavljena prije usvajanja poslanici opozicije kritikovali su Vladina rješenja, ali su se mnogo više zadržali na ranije donijetoj Fiskalnoj strategiji i Smjernicama makroekonomske politike. Za rebalans su ocjenili da je tehničke prirode i da neće bitnije uticati na strukturu budžeta. Šef poslaničke grupe GP URA Miloš Konatar istakao je da njegove kolege i on najveću pažnju u ovom trenutu treba da posvjete lošoj turističkoj sezoni i deficitu Fonda za penzijsko i invalidskog osiguranje (PIO) za koji je rekao da je “na istorijskom maksimumu”. Za Konatara Fiskalna strategija “ne vrijedi ništa” s obzirom da se za manje od godinu dana pokazalo da je Vlada lose projektovala rast BDP-a. Poslanik DPS-a Nikola Milović složio se sa ocjenom Konatara da Fiskalna strategija nije dobra i dodao da je ona bila politički, a ne ekonomski potez pošto je predstavljala “uvod u rekonstrukciju Vlade”. On je naveo da je “turistička sezona loša, inflacija raste, a na sve to imamo i saobraćajni kolaps”. Predsjednik nadležnog odbora i prvi čovjek poslaničkog kluba SD-a Boris Mugoša naglasio je da ima utisak da se parlament već duže vrijeme ne bavi realnom ekonomijom. “Ni u jednom budžetu nema realne ekonomije. Postojeća rješenja nisu razvojna nego potrošačka. Fiskalna strategija nam je bazirana na pogrešnom modelu. Iako Vlada tvrdi da je predloženi rebalans tehničke prirode, činjenica je da je stopa rasta BDP-a ove godine umanjena sa 4,80% na 3,50%”, stavovi su Mugoše. Ministar finansija Novica Vuković je, odgovarajući na pitanja zainteresovanih poslanika, rekao da su prihodi u prvoj polovini godine veći u odnosu na isti period 2024. za 66 miliona eura i da su izvori njihovog rasta PDV, porez na dobit i akcize. Osvrćući se na opozicione teze da je Fiskalna strategija propala, on je informisao javnost da su prihodi budžeta manji za 3% od planiranih. “Taj pad prihoda uslovljen je kasnim dospjećem sredstava iz evropskog Plana rasta. Ta su sredstva trebalo da nam dođu u maju i junu, ali su zbog tehničkih uslova odstupila od planirane dinamike”, objasnio je Vuković. Skupštinski odbor podržao prijedlog Vlade o rebalansu budžeta Home /
Najavljeno potpisivanje ugovora o izgradnji dionice auto-puta Andrijevica – Mateševo
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore, Uprava za saobraćaj, preduzeće Monteput i EBRD potpisaće sjutra ugovor o izgradnji dionice auto-puta od Andrijevice do Mateševa, najavljeno je Vlade. Saopšteno je, takođe, da će međunarodni kredit čiji je ukupan iznos 200 miliona eura biti odobren nakon višemjesečnih pregovora tokom kojih su utanačeni svi detalji. Ispunjeni su svi ekonomski, tehnički I pravni uslovi za realizaciju kredita. Osim ovog kredita, Vlada je navela da će Crna Gora od EK, kao bespovratni grant, dobiti za isti projekat 150 miliona eura. Dionica koja će spojiti Andrijevicu sa Mateševom radiće se u sklopu auto-puta Bar – Boljare, prvog te vrste koji prolazi kroz Crnu Goru. Najavljeno potpisivanje ugovora o izgradnji dionice auto-puta Andrijevica – Mateševo Home /
Harvard traži povraćaj uskraćenog novca
Harvard traži povraćaj uskraćenog novcaUniverzitet Harvard pozvao je danas američkog saveznog sudiju da proglasi odluku administracije predsjednika SAD Donalda Trampa nezakonitom i da mu vrati do sada uskraćenih 2,5 milijardi dolara.Eminentni univerzitet, takođe, zahtjeva da sud naloži američkoj izvršnoj vlasti da prekine sa finansijskim pritiskom na njegovu istraživačku školu “Ajvi I”, kojoj se iz Vašingtona prijeti potpunim prekidom subvencionisanja iz državnog budžeta.Advokat tužene strane Majkl Valčik odgovorio je Harvardu pred sudom da je motiv države za uskraćivanje finansijske podrške tom univerzitetu, kako je rekao, „porast antisemitizma na njemu“. Valčik je, takođe, formalno osporio nadležnost saveznog suda tvrdivši da ovaj predmet spada u domet Suda za federalne zahtjeve.Upućeni ocjenjuju da je sam dolazak jedne i druge strane do tačke suđenja ključni momenat u eskalaciji nezapamćenog sukoba u istoriji američkog visokog obrazovanja. Najstariji i finansijski najbogatiji univerzitet u SAD nije do sada nikada bio u direktnom sukobu sa Bijelom kućom.Do otvorenog konflikta došlo je u aprilu kada je menadžment Harvarda odbio zahtjeve vlasti SAD da izmjeni politiku upravljanja, zapošljavanja i, ponajviše, prijema stranih studenata. Ova posljednja instrukcija iz Vašingtona je sasvim u duhu politike ograničavanja imigracije u SAD. Pošto su zahtjevi odbijeni, predsjednik SAD Donald Tramp i njegovi najbliži saradnici obrušili su se na akademsku zajednicu, a u najekstremnijim izjavama saopštavali su da je ona „jezgro antisemitizma“ ilustrujući svoje tvrdnje propalestinskim demonstracijama koje su održane na Harvardu.Osim antisemitizma, Tramp je upozorio da se na Harvardu već dugo zapažaju tendencije koje je on nazvao „radikalno lijevim“. Sudskim vijećem u procesu „Harvard protiv države“ predsjedavala je okružni sudija Alison Barouz, a rasprava pred njim danas je trajala više od dva sata. Harvard traži povraćaj uskraćenog novca Home /
EU evidentirala negativne ekonomske trendove u Bosni i Hercegovini
Ekonomija Bosne i Hercegovine usporava sa rastom, industrijska proizvodnja pada, a u periodu za nama broj nezaposlenih u toj zemlji je veći, ocjene su koje stižu iz sjedišta EU u Briselu. U izvještaju EK o stanju ekonomije u zemljama koje se nalaze u procesu evrointegracija, za Bosnu i Hercegovinu je naglašeno da je industrijska proizvodnja u prvom kvartalu ove godine pala za 2,70% u odnosu na odgovarajući period prošle. Da je to trend koji poprima ozbiljan zamah pokazuju i preliminarni podaci za drugi kvartal. Pad industrijske proizvodnje zabilježen je i u aprilu za 0,30%, pa i u maju za 0,20%. Negativni trend imao je za posljedicu pad zaposlenih u sektoru proizvodnje i to za 2,50% u industriji, 3,30% u poljoprivredi i 3,20% u rudarstvu. Što se tiče ukupne strukture nezaposlenih njih je sa završenom osnovnom školom 16%, sa srednjoškolskom obrazovanjem 70%, a sa fakultetskom diplomom 13%. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBIH) tvrdi, međutim, da će uprkos pojedinim lošim statističkim pokazateljima ta zemlja ove godine imati rast BDP-a u isnosu od 3,50%. U prvom kvartalu ove godine cjelokupna privreda Bosne i Hercegovine porasla je za 0,60% u odnosu na posljednji kvartal prošle. EU je izdala preporuke za pospješivanje rasta pa je tako navedeno da je potrebno usvojiti fiskalni okvir, zagarantovati nezavisnost monetarnih institucija, temeljito procjeniti rast cijena i povećati kapitalna ulaganja države. Kada je u pitanju region, EU konstatuje da je u svim zemljama primjećeno usporavanje rasta BDP-a, a najveća ekonomija, srpska, nalazi se u najvećim problemima. Ona trenutno ima rast od 2% u odnosu na drugi kvartal prijethodne godine, dok je u prva tri mjeseca 2025. naspram istog perioda u 2024. taj rast iznosio 3,30%. Ekonomije Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije su u drugom kvartalu ove godine u komparaciji sa istim periodom prošle imale rast od preko 3%. Kao glavni doprinos tom rastu EK ističu povećanje domaće potrošnje. EU evidentirala negativne ekonomske trendove u Bosni i Hercegovini Home /
Nove britanske sankcije Rusiji
Vlada Velike Britanije saopštila je danas da je uvela nove sankcije naftnom sektoru Rusije, a na meti tog paketa našla se ruska tzv. „flota u sijenci“ odnosno stari brodovi koji plove po svijetu i trguju naftom i naftnim derivatima pod zastavama trećih država. Na udaru najnovijih sankcija Velike Britanije našle su se dvije firme ( „Interšiping servisis LLC“ i „Litasko Midl Ist DMCC, sa sjedištem u Dubaiju) kao i čak 135 tankera nafte. Britanci tvrde da imaju informacije da su ove dvije firme registrovale brodove pod zastavom Gabona i time uspješno izbjegavale dosadašnje mjere embarga na izvoz ruske nafte. Prema podacima kojima raspolaže zvanični London, ovi tankeri su u 2024. godine prevezli robu u vrijednosti od čak 20,5 milijardi eura. „Tankeri za naftu su ključni za energetski i naftni sektor Rusije“, stoji u obrazloženju ove odluke laburističke Vlade. Njen ministar inostranih poslova Dejvid Lami poručio je da će najnovije mjere „dodatno razgraditi „flotu u sijenci“ Vladimira Putina“ dok je iz Moskve ponovljeno da su i ove sankcije nezakonite i da će „dodatno destabilizovati globalno energetsko tržište“. Nove britanske sankcije Rusiji Home /
Nema produženja roka za sporazum o carinama i SAD i EU
Zvaničnici administracije predsednika SAD Donalda Trampa saopštili su danas da neće biti produženja roka za postizanje sporazuma o carinama između te države i EU. „Ovo je konačni rok“, decidiran je bio ministar trgovine SAD Hauard Latnik u svojoj izjavi za televiziju CBS. To znači da, ukoliko sa Evropljanima u najskorijem roku ne bude postignut nikakav trgovinski dogovor, od 1. avgusta stupaju na snagu carinske stope od 30% na uvoz robe sa druge strane Atlantskog okeana. Ipak, ministar Latnik je naveo da je „otvorena mogućnost za dijalog između trgovinskih partnera i nakon eventualnog stupanja na snagu carina“. „Možemo razgovarati i postignuti sporazum i posle 1. avgusta, ali to će biti u okolnostima kada su carine već primenjene u praksi“, definisao je Latnik. Sa druge strane, portparol EK Olaf Gil rekao je novinarima ranije da se Evropa „priprema za sve moguće scenarije“, ali da veruje „da će nekako doći do trgovinskog sporazuma sa američkom stranom“. Nema produženja roka za sporazum o carinama i SAD i EU Home /
Prihodi od doprinosa u PIO fondu manji za 66%
Deficit u Fondu za penziono i invalidsko osiguranje Crne Gore (PIO) za prvih šest mjeseci ove godine dostigao je 232 miliona evra, a prihodi od doprinosa manji su za 66% u odnosu na isti period prošle, saopštili su zvaničnici ove institucije. Prema podacima koji su objavljeni, PIO fond je u dosadašnjem dijelu godine inkasirao nešto više od 394 miliona evra ili duplo više nego što je to bio slučaj u prvih šest mjeseci 2024. Međutim, fond se i dalje nalazi u deficitu. Diretkor fonda Vladimir Drobnjak kazao je “Danu” da se saopšteni prihodi kreću u okviru planiranih projekcija za ovu godinu. Planom “Evropa sad 2” poslodavcima su smanjeni izdaci za penzije kako bi se zaposlenima povećale zarade. Smanjen je i dio opterećenja za poslodavce. Prema zakonskim odredbama, poslodavac je dio prihoda koji mu je ovim olakšanjem ostajao u rukama mogao da prenese na zaposlenog u vidu povećanja plate, ali to nije obavezujuća odluka. Crna Gora trenutno isplaćuje malo više od 130.000 penzija mjesečno od čega oko 10.000 taj prihod prima van njenih granica. Oko 3.000 lica u državi prima naknade na ime invalidnine, tuđe pomoći i njege, tjelesnog oštećenja ili dodatka na spomenicu iz rata. Za prvih šest mjeseci ove godine broj penzionera je uvećan za manje od 1%. Prihodi od doprinosa u PIO fondu manji za 66% Home /
Gasi se Uprava za željeznicu Vlade Crne Gore
Vlada Crne Gore utvrdila je novi Prijedlog zakona o željeznici čija je glavna promjena vezana za regulaciju željezničkoj saobraćaja u zemlji. Prema najavama iz Vlade, biće ugašena Uprava za željeznicu, koja je taj posao do sada obavljala. Ako taj prijedlog usvoji parlament Crne Gore, primjena novih zakonskih odredbi započeće prvog dana 2026. godine Cilj ovog zakona je harmonizacija nacionalnih sa propisima EU pa će tako biti formirana Agencija za željeznice, koja će biti nezavisno regulatorno tijelo za ovaj vid saobraćaja. Ova će agencija na svom čelu imati direktora i savjet, sačinjen od tri člana, a kao izvori prihoda za njen rad navedeni su izdaja licenci, odobrenja, naknada za rad željezničkih firmi i slično. Sjedište ovog tijela biće u glavnom gradu Crne Gore. Agencija će svoj prvi sastav dobiti najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu zakona. Imaće dvije jedinice od kojih će se prva baviti regulisanjem tržišta željezničkog saobraćaja, a druga bezbjednošću. Kako navodi zakonodavac, ove dvije jedinice biće međusobno nezavisne, imaće odvojeni budžet i, što je posebno značajno, neće biti preklapanja između zaposlenog osoblja. Savjet agencije imaće predsjednika i dva člana, a njima je ostavljena mogućnost da se opredjele da li će svoj posao obavljati profesionalno ili honorarno. Savjet donosi program i statut agencije, plan rada i finansijski izvještaj. Organi agencije biće birani na pet godina. Uslov da bi se postalo član savjeta ili direktor jesu završene studije iz oblasti saobraćaja, prava ili ekonomije, državljanstvo Crne Gore kao i najmanje četiri godine iskustva u radu iz ove oblasti. Javni funkcioneri ne mogu biti birani na ova mjesta i to važi za sve počev od predsjednika države, šefa Vlade, ministara, poslanika pa sve do zvaničnika lokalnih samouprava. Kao jedna od značajnih promjena uvodi se pravilo da će Vlada na pet godina potpisivati ugovore sa kompanijama koje se bave ovim vidom saobraćaja, a pomenuta agencija će izdavati licence za njihov rad. Da bi finansijski “stala na noge” agencija će dobiti finansijsku pomoć od Vlade, ali će ta sredstva kasnije morati da vrati pošto su joj ona data u vidu pozajmice. Kompanije i preduzetnici na koje se odredbe odnose imaće rok od godinu dana da svoje poslovanje usklade sa njima. Podzakonski akt kojim se podrobnije reguliše rad agencije biće donijet najkasnije dvije godine po stupanju zakona na snagu. Važeće licence, donijete prema prijethodnim procedurama, važiće do svog isteka. EK je Crnoj Gori ispostavila uslov za reformu uprave u željezničkom saobraćaju, a ovaj zakon je vezan za zatvaranje poglavlja 14 pregovora o evrointegracijama. Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da je prijedlog zakona dobio pozitivno mišljenje iz Brisela i da je usaglašen sa odgovarajućim evropskim propisima. Gasi se Uprava za željeznicu Vlade Crne Gore Home /
Za i protiv povećanja minimalne zarade u Federaciji Bosne i Hercegovine
Radnici iz Bosne i Hercegovine izborili su se ove godine za minimalac u visini od 1.000 konvertibilnih maraka, ali sa najnovijim porastom cijena i ostalih plata malo ko će od onih koji primaju najmanje zarade u zemlji biti obradovan. Prema računici Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBIH) međugodišnja stopa inflacije iznosi 4,18%. Radnici se žale da je najnoviji rast cijena u toj državi „pojeo minimalac za doručak“ dok poslodavci smatraju da je obaveza da podignu najniže zarade svojim zaposlenima postao neizdrživ teret u nezavidnoj ekonomskoj situaciji. Na najnoviju odluku izvršne vlasti žale se i ekonomski stručnjaci pa je tako u svježoj analizi eksperata centralne banke navedeno da su cijene u sektoru usluga porasle za 4,66%, a kao glavni faktori tog povećanja navedeni su poskupljenje električne energije i – uvećani minimalci. Ekonomista Igor Gavran smatra da je „inflacija već uveliko pojela sav obećani porast plata“. „Već sada bismo mogli da konstatujemo da, ako sljedeće godine minimalna zarada bude 1.200 evra, do tog datuma će cijene porast toliko da će primaoci takvih plata ostati bez ikakve koristi“, sumorna su predviđanja ovog ekonomiste. U izjavi za sarajevsko „Oslobođenje“ Gavran je napomenuo da se u Bosni i Hercegovini „uvjek dešava isti ciklus pošto mi imamo sve veće i veće plate, a te plate ne mogu da prate troškove života koji još više rastu i tako u krug“. Recept za prekidanje ovog vrzinog kola Gavran vidi u „strožijoj kontroli cijena i onemogućavanju sticanja ekstraprofita“. „Nije dovoljno, kao što je rađeno do sada, da izvršna vlast smanji opterećenje poslovanja trgovcima. Potrebna je kombinacija različitih mjera. Ako trgovci dobiju olakšano poslovanje, onda bi i cijene morale biti relaksirane kupcima. Kod nas se uvjek dešava da država rastereti poslodave, a od toga nemaju koristi ni radnici u njihovim trgovinama ni kupci“, istakao je Gavran. Njegov kolega Admir Čavalić kao posebno zanimljiv posmatra sektor usluga. Kaže da su mnoga javna preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava, pogotovu u nerazvijenim sredinama, imala praksu da najveći dio zaposlenih drže na minimalcu. Kada je Vlada donjela uredbu o povećanju najmanjih zarada, ta su javna preduzeća povisila cijene svojih usluga pa je tako teret najnovije mjere izvršne vlasti prebačen na njihove korisnike. „Niste ništa uradili na poboljšavanju životnog standarda u takvoj sredini ako oni sa nezavidnim primanjima, poput većine radnika i penzionera, sada skuplje plaćaju komunalne stvari“, navodi Čavalić Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić mišljenja je da će se životni standard najširih slojeva stanovništva poboljšati „ako svi urade svoj dio posla“. „Država, kao zakonodavac i garant stabilnosti, poslodavci kao nosioci rasta i radnici, kao temelj svakog društva su na istom zadatku“, zaključio je Nikšić. Hrvatska vraća vojni rok Home /
Milanović: Drska uvreda za Crnu Goru je držanje EU prema Ukrajini
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao da je držanje EU prema Ukrajini “drska uvreda prema Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji”. “Drska je uvreda, takođe, ako kažete da je Ukrajina najbliža članstvu u EU”, precizirao je prvi čovjek Hrvatske i dodao da je njemu lično “to veliki cinizam i bezobrazluk koji je postao nezaustavljiv. „Ti ljudi kao da su opsjednuti Ukrajinom i kao da im od toga zavisi opstanak na vlasti. Sa druge strane, Ukrajina je trenutno zemlja bez definisane teritorije i bez sposobnosti da se sama finansira“, naveo je Milanović. On je tokom sastanka sa svojim bugarskim kolegom Rumenom Radevim rekao da „postoji život i van granica EU, a najbolji primjer su naše dvije države koje egzistiraju iako Sofija još nije uvela euro kao valutu“. Na pitanje zbog čega misli da je Sjeverna Makedonija bliža završetku svojih evrointegracija od Ukrajine ako se ima u vidu njen spor sa Bugarskom, Milanović je odgovorio da je to „stvar odnosa između dvije države“ i da je „na njima da to međusobno riješe“. Milanović: Drska uvreda za Crnu Goru je držanje EU prema Ukrajini Home /