Vlada:”Nemamo zakonske mogućnosti da pomažemo Crnogorsku plovidbu; Analitičar:”To je gašenje pomorske države”
„Vlada nema zakonske mogućnosti da pomaže Crnogorsku plovidbu“, izjavio je danas ministar pomorstva Crne Gore Filip Radunović. On je napomenuo da je rješenje da ta kompanija proda svoja dva preostala broda jer im u suprotnom zbog dugovanja prijeti zaplijena u nekoj od svjetskih luka. Brod „Kotor“ je već više od 20 dana „uhapšen“ u Luci Savana i on nije spreman da krene na put zbog niza otkazivanja opreme, kvarova, grešaka menadžmenta, ali i posade. „Svakodnevno se nagomilavaju ogromni troškovi koji u veoma kratkom periodu mogu nadmašiti ukupno vrijednost broda. Crnogorska plovidba nema novca i zbog toga nije u mogućnosti da isplati dugovanja pa je zbog toga jedna advokatska kuća pokrenula postupak koji se naziva „hapšenjem“ plovila. To u praksi znači da će biti spriječeno njegovo isplovljavanje iz luke“, precizirao je Radulović. U slučaju da se to desi, krajnji ishod bio bi prodaja broda na licitaciji i to u bescijenje, najavio je ministar i dodao takva situacija utiče negativno i na jedino preostalo plovilo Crnogorske plovidbe – brod „21.maj“. „I taj se brod trenutno nalazi u veoma teškom stanju“, potvrdio je Radulović. „Odluka o prodaji broda je bolna, ali jedina razumna solucija. Time bi se brod prodao po tržišnoj vrijednosti, a od te sume novca bi se i namirili povjerioci i dio novca vratio u budžet Crne Gore“, naglasio je on i dodao da Crnogorska plovidba već duguje državi oko 37 miliona evra i dalja finansijska pomoć njoj bi ne samo uvećala njena dugovanja nego bi bila i nezakonita. Sa druge strane, ekonomski analitičar Davor Dokić mišljenja je da odluka crnogorske Vlade o prodaju dva jedina proda kotorske kompanije „znači gašenje pomorskog saobraćaja u našoj zemlji“. „Tom odlukom Crna Gora praktično prestaje da bude pomorska država i trajno gubi pozicije na svjetskom tržištu. Onda nam ne treba ni Pomorska škola koja bi izgubila svaku svrhu“, rekao je Dokić u izjavi za „Dan“. Dokić je podsjetio da u Crnogorskoj plovidbi trenutno radi 45 ljudi i da ona generiše godišnje 700.000 evra na njihove plate. „Za te radnike iskreno ne znam šta tamo rade. Naš jedini izlaz je model pravno-privatnog partnerstva. Država bi trebalo da pronađe zainteresovanu privatnu kompaniju i sa njom osnovala preduzeće u kome bi Crna Gora plaćala samo tri zaposlena lica – direktora, pravnika i ekonomistu. U tom slučaju uzimali bismo procenat od zarade“, ponudio je rješenje dobar poznavalac prilika u pomorstvu. On je upozorio da su oba broda Crnogorske plovidbe kupljena na kredit i da se jedan od njih još otplaćuje. „Odluka da se firma ugasi je ishitrena i štetna. U bivšoj Jugoslaviji smo imali 50 brodova, a sada nemamo gotovo ništa. Barska plovidba funkcioniše kao djelimično državno preduzeće, a i ona jedva preživljava“, sumorno zaključuje Dokić. Vlada:”Nemamo zakonske mogućnosti da pomažemo Crnogorsku plovidbu; Analitičar:”To je gašenje pomorske države” Home /
Završen posao Tenderske komisije za koncesiju aerodroma
Tenderska komisija objavila je danas da je završila svoj dio posla oko koncesija za crnogorske aerodrome, saopštio je njen predsjednik Nik Đeljošaj.
Taj posao je okončan usvajanjem Izvještaja o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rang liste i Zapisnika o cijelom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i vrednovanja ponuda.
Prema riječima Đeljošaja, koji je ujedno i ministar ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore dalje postupanje u vezi sa koncesionim poslovima nad aerodromima u Podgorici i Tivtu biće u nadležnosti Ministarstva saobraćaja.
Đeljošaj je iskoristio priliku da zahvali svim članovima komisija „na iscrpnom radu“ i objasni javnosti da su odluke unutar tog tijela donošene „u skladu sa Poslovnikom o radu“ odnosno „tek kada su se o njima izjasnili svi članovi“.
On je demantovao navode jedne članice Tehničke komisije u podgoričkom dnevniku „Vijesti“ za koje tvrdi da su „jedna opasna i neistinita konstrukcija“.
„Ta članica naše komisije je sve vrijeme kontaminirala njen rad, iznosila javno tajne podatke i vrlo brzo će svima biti jasni razlozi takvog ponašanja“, poručio je Đeljošaj.
Ministar je na kraju zaključio da je jedini njegov grijeh što nije dozvolio „falsifikovanje našeg rada odnosno prikrivanje onoga što zna cijela Crna Gora, a to je da smo bodovali dva puta, a ja sam upravo zbog toga targetiran pošto smatram da je nezakonito svako skrivanje podataka“.
Evropska centralna banka: EU sve više trguje sa diktatorima
Iako evropski zvaničnici neprestano ističu značaj trgovine koja promoviše demokratiju i ljudska prva, u praksi Evropska unija sve više trguje sa diktatorima i autokratskim režimima, otkriva nova studija Evropske centralne banke. U posljednjih 25 godina, evropske demokratije sve rjeđe izbjegavaju da trguju sa autokratskim režimima, pokazuju podaci o indeksu trgovine u odnosu na stepen demokratije. Ovaj indeks predstavlja prosjek indeksa liberalne demokratije trgovinskih partnera, pri čemu je doprinos svake zemlje proporcionalan njenom udjelu u uvozu u 15 zemalja Evropske unije. Računa se na skali od 0 do 1, gde više vrijednosti označavaju veću trgovinsku povezanost sa demokratijama. Poslije talasa demokratizacije u djelovima Latinske Amerike, istočne Evrope i istočne Azije indeks je dostigao svoj maksimum 1999. godine, a od tada je u opadanju, do 2022. pao je na 0,41. Brz rast trgovine sa Kinom u 21. veku značajno je doprinio ovom padu. Kineski proizvodi danas čine oko petinu uvoza Evropske unije, dok se u Kini bilježe represija ljudskih prava i gušenje demokratskih inicijativa. Ipak, čak i kada se trgovina sa Kinom izuzme iz indeksa, i dalje se primjećuje pad trgovine sa demokratijama. U izvještaju se ističe da je Evropska unija od 1999. godine do 2012. godine počela da trguje sa više zemalja koje se rangiraju kao „manje demokratske“. Potom, od 2012. godine do danas, Evropska unija nije značajno menjala trgovinske partnere, ali su oni postali „manje demokratski“, kao što je slučaj sa Turskom. U ovoj državi, koja je data kao primjer u izvještaju, indeks liberalne demokratije pao je sa 0,35 koliko je iznosio 2021. godine, na 0,12 prošle godine. Kada je riječ o Srbiji, indeks liberalne demokratije je 2012. iznosio 0,49, a tokom narednih 12 godina pao je na 0,22. Kako je naglašeno u izvještaju, očekuje se da će sankcije Rusiji ublažiti pad indeksa trgovine u odnosu na stepen demokratije za Evropsku uniju, ali mnogobrojni trgovinski partneri ostaju diktature i autokratije. Evropska centralna banka ističe da trgovina sa autoritarnim režimima donosi tri ključna izazova: dovodi u pitanje njen vrijednosni sistem, stvara profit za strane režime sa militarističkim i ekspanzionističkim agendama i otvara pitanja o sprovođenju zelene tranzicije. Napominje se da se rijetki materijali potrebni za rad tehnologija sa niskom emisijama ugljen-dioksida uglavnom nalaze u zemljama sa autokratskim režimima. „Uzmimo na primjer električne baterije, koje su ključni element naše strategije za rješavanje klimatske krize. Njihova proizvodnja zahtijeva četiri osnovna metala, kobalt, bakar, litijum i nikl, od kojih EU gotovo da nema sopstvene rezerve. Osim bakra, sve te sirovine se na međunarodnom tržištu pretežno prodaju iz zemalja sa nedemokratskim režimima„, ističe se u studiji. Naglašeno je i da „postoji rizik da, pokušavajući da riješimo jedan negativni spoljni efekat (emisije ugljen-dioksida), pogoršavamo drugi (kršenje ljudskih prava).“ Izvor: Nova ekonomija Evropska centralna banka: EU sve više trguje sa diktatorima Home /
Teški pregovori oko NIS-a
Pregovori oko NIS-a teku teško i sporije od očekivanog, a glavni razlog takve dinamike, prema mišljenju ministarke rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravke Đedović Handanović jeste činjenica da su u njih uključene dvije velike sile, SAD i Rusija, i da su njihovi interesi međusobno sučeljeni. Ona je napomenula da je tema tih pregovora izbjegavanje sankcija admisistracije predsjednika SAD Donalda Trampa za srpsku naftnu kompaniju i da su se svi nadali u januaru ili februaru da će mnogo brže doći do raspleta. Za ministarku je najvažnija stvar da se obezbjedi stabilno snabdjevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim derivatima kao i stabilne cijene. Ona je najavila da će se srpska strana boriti do kraja da se iznađe rješenje za ovu nezavidnu situaciju u kojoj se našao NIS. U slučaju nepredviđenih okolnosti Đedović Handanović je nagovjestila da je cilj da se rezerve nafte povećaju na maksimum. Teški pregovori oko NIS-a Home /
IFAC-ovanje u nerazvoju
“Crnogorske vlasti nastavljaju sa uhljebljavanjem politički podobnih i politički propalih, pa je Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Z.L. u ostavci, imenovao početkom juna M.M., bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera *** političke partije *** za člana Revizorskog odbora?!”(https://etv.me/ekonomija/lakusic-uhljebio-marka-milacica-u-revizorski-odbor) Odavno neka vijest iz rada državne administracije i kompanija u državnom vlasništvu nije imala svoje pravo utočište u neznanju, koje je imanentno institutu koji se uhljebljeno bavi esnafima računovodstva i revizije u Crnoj Gori više od dvadeset godina. U ubrzanoj proceduri, iako javne rasprave nisu imale pravi domet na nacrte zakonskih tekstova o računovodstvu i reviziji, premijer je po nalogu resornog ministarstva polovinom juna hitno dostavio predloge zakona o računovodstvu i reviziji na usvajanje. Kako su crnogorski poslanici-ce neupućeni i neznaveni oko ovih tema, unaprijed se znalo još od prošle godine da će se predlozi usvojiti mada su odraz činovništva resornog ministarstva i beskičmenosti prema jednom institutu u odnosu na drugi. Ni jedan ni drugi tekst predloga zakona nisu razvojna štiva koja će postepeno sređivati katastrofalno stanje u profesijama, koje je rezultat sujetnog nadgornjavanja među institutima, gdje je resorno ministarstvo naginjalo prema jednom a sarađivalo sa drugim (posebno kad se trebalo na sudu izračunati suprotno zakonskim osnovama za odštete, ili pak zamandaljati dokumenta kako bi se targetirali nepoželjni). O čemu se radi? Od početka stoljeća, i neprincipijelnog rada kroz ROSC-projekat Svjetske banke, iz više iteracija (2002, 2007/09, 2011, 2016/17) sprovedene su reforme profesionalnih zvanja koja imaju zadatak da unaprjeđuju kvalitet finansijskih izvještaja privrednih društava u zemlji. Od momenta kad su se zbog nekakve stupidne imovine na Malom brdu u Podgorici posvađale kolege-nice, razdvojila su se u dva instituta. Do 2016. godine jedan zakon je uređivao oba esnafa, uz norme oko procjenitelja imovinom. Potom su se zakonski tekstovi razdvojili pa se vode na računovodstvo i na reviziju, dok su procjenitelji ostali u prvom zakonu. Od 2007-09e resorno ministarstvo je Vladi pripremilo da usvoji bez razmatranja uredbu, kojom se jednom od dva insituta daju javna ovlašćenja za edukaciju za profesionalna zvanja (računovođa, ovlašćeni računovođa i sertifikovani računovođa (revizor)). Drugi institut je preko ministarstva prosvjete izborio pravo da organizuje edukaciju (računovođa i ovlašćeni računovođa). Uredbe(i) su trebale da su nevažeći okvir od onog momenta kad je prestao da važi zakonski tekst koji ih je odobravao (2016e. Da je tako, institut koji interesno-šuruje sa ministarstvom finansija iako znaju mnogo manje od činovnika u ministarstvu, trebalo je da izgubi ovlašćenja oko edukacije. No, ispod žita je dobijena IFAC licenca za članstvo. IFAC je međunarodna esnafska asocijacija računovođa, i članstvo bi trebalo da je indikator strukovnosti. U crnogorskoj praksi rada instituta koji ima IFAC licencu to godinama unazad nije tačno. Osim unižavanja strukovnosti, njihova šeme honorara i uhljebljenja po javnim ovlašćenjima su odavno postale tržišni limit za razvoj kvaliteta finansisjkih izvještaja i to je izraz objektivnog a neizmjerenog štetočinstva. Sada će ministarstvo upravo zbog takvog stanja da ih dodatno nagradi. Predlozima zakona, koji su pred poslanicima-cama, profesionalna zvanja treba navodno da odobrava jedan institut. Takva vrsta razvojne i strateške slijeposti resornog ministarstva je posljedica drugovanja po primorskim kongresima noćnih pijanstava, koji ničemu ne služe osim čuvanju akademskih zvanja za štrikove da su se negdje u inostranstvu pisale/ objavile prepisivačine iz standarda. Ovako se neće srediti, već dodatno unerediti stanje nedosljednosti računovodstvenih agencija. Predlog zakona o reviziji je još slabiji u potencijalima sređivanja stanja na crnogorskom tržištu, gdje ima oko 120 licenci revizora. Treba da ih bude ne više od trideset, a svi ostali treba da izgube licence, čak i mnogi koji pored imena dično nose međunarodna slova “acca”/ “cima” i sl. Međunarodni revizori (velika četvorka) su ugasili lokalne kancelarije, i za sve (čak i nabavku toalet papira) moraju pitati regionalne office-a. Od lokalnih licenci osim par imena ozbiljnog znanja, u većini su dokoni reketaši privrednih subjekata koji u galimatijasu računovodstvenih standarda imaju i revizorske, pa se onda pred klijentima uigrano igraju formom pošto im je suština daleka i nedokučiva, a sebe pravno zaštite čak i kad ih dječica iz ministarstva kontrolišu a ne znaju šta kontrolišu. Crna Gora je tako blizu ozbiljnosti u vezi ekonomskog razvoja. Međutim, nekako uvijek izbjegne da se opredijeli za održivost u radu strukovnog dostignuća. “Louis Vuitton”-lagunjave-slatkorječivosti iznađu svoj put do slabašnih ministara i njihovih drugarica, odnosno profesije se unize da se od štiklica/ napučenih odijela ne vide brojke i poslovni procesi. Ovako se ne sređuje stanje među računovodstvenim agencijama. Tako se neće pojačati kvalitet metodologija uvjeravanja, što je ključni temelj revizorskog znanja. Na ovaj način se dobija umrtvljujuće činovništvo, uz koje se netransparentnim zakonskim nedorječenostima daje golemi novac institutu koji je odgovoran za stanje neznanja na tržištu. Sve u svemu, najnesposobnija Vlada Crne Gore je nastavila ponosnu tradiciju slijeđenja profila koji su u konfliktu interesa u vezi razvoja navedenih esnafa, a koja traje od početka stoljeća. Ovaj put su operativci ministarstva pripremili dugačke, u jednoj ravni čak i pristojne, tekstove predloga zakona, s ciljem da se na nivou forme zadovolje zvoncavi EK-evaluatori za poglavlje 6- Kompanijsko pravo. Ali ne vide dalje od svojih ograničenosti… Ne vide (dok možda ni ne znaju) da će tako izazvati haos na tržištu. U institutu-svih-ministrovih-toksičnih-drugovanja ne sjedi profesionalnost, a okovaće tržište marketingom lažne nazočnosti, dok će znanje nanovo izostati. Znanje u ovim esnafima se ne postiže mehaničkim biflanjem rečenica standarda, već krvavim svakodnevnim radom sa uz neumanjene izazove crnogorskog privrednog razvoja. Ako se vratimo na uvod: političar za revizorski odbor je ime i prezime nerada instituta, kojem će resorno ministarstvo dati pravo da nastave da preziru privredu, dok rado uzmu novce koje ne zarade. Kad će ministar finansija naučiti šta je suština riječi: strukovnost?, pošto bez potpisa ministra/ saglasnosti političar nije mogao u revizorski odbor državne kompanije. Ima li kraja spajkijevanju amatera u diletantstvu? Autorka: Mila Kasalica IFAC-ovanje u nerazvoju Home /
Wall Street: Nasdaq zaključio na novom rekordu
Indeks S&P 500 porastao je u srijedu nakon što je Nvidia dostigla važnu prekretnicu, a investitori su pratili najnovija ažuriranja u vezi s tarifama predsjednika Donalda Trampa. Široki tržišni indeks porastao je za 0,61%, završivši trgovačku sesiju na 6.263,26 poena, dok je Nasdak kompozitni indeks porastao za 0,94%, dostigavši novi rekord na zatvaranju od 20.611,34. Industrijski indeks Dau Džons dodao je 217,54 poena, odnosno 0,49%, i završio dan na 44.458,30. Akcije Nvidije porasle su za 1,8%, a ova kompanija je nakratko dostigla tržišnu vrijednost od 4 biliona dolara, postavši prva firma koja je to ostvarila. I drugi veliki tehnološki giganti, uključujući Meta Platforms, Majkrosoft i Alfabet, zabilježili su rast, što ukazuje na ponovno jačanje interesovanja za temu vještačke inteligencije, piše Seebiz. Ovi pomaci su se desili dok su trgovci, po svemu sudeći, umanjili značaj najnovijih vijesti u vezi sa tarifama. U srijedu je Tramp poslao pisma u kojima najavljuje nove američke carinske stope na robu iz najmanje šest zemalja, uključujući Filipine i Irak. To dolazi nakon što je početkom nedjelje objavio slična pisma čelnicima 14 drugih država, među kojima su Južna Koreja i Japan. U utorak je predsjednik na mreži Truth Social saopštio da neće biti izmjena ni odlaganja niza carinskih mjera koje je najavio ove nedjelje. Nove carinske stope kreću se između 20% i 40% i trebalo bi da stupe na snagu 1. avgusta. Tramp je u utorak takođe najavio carinu od 50% na uvoz bakra i nagovijestio da će uskoro objaviti dodatne sektorske carine. Istog popodneva zaprijetio je uvođenjem carina do 200% na farmaceutske proizvode koji se uvoze u SAD, ali je dodao da će „ljudima dati oko godinu, godinu i po“ prije nego što te mjere stupe na snagu. „Tržište jednostavno odbacuje ove carinske prijetnje i pretpostavlja da postoji prostor za dogovor i pregovore“, rekao je Ros Mejfild, investicioni strateg u firmi Baird, u izjavi za CNBC. „Mislim da je odlaganje do 1. avgusta – i povremeni komentari da bi taj rok mogao biti dodatno produžen – znak da postoji volja za dogovorom, i tržište će to prihvatiti dok se ne dokaže suprotno.“ Wall Street: Nasdaq zaključio na novom rekordu Home /
Tramp: Carina od 50 odsto na bakar stupa na snagu 1. avgusta
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će carina od 50 odsto na uvoz bakra, koju je najavio prethodnog dana, stupiti na snagu 1. avgusta. Odluka je donijeta nakon što je primio procjenu o nacionalnoj bezbjednosti, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social. „Objavljujem carinu od 50% na bakar, koja stupa na snagu 1. avgusta 2025. godine, nakon što sam primio snažnu procjenu NACIONALNE BEZBJEDNOSTI“, napisao je Tramp. „Bakar je neophodan za proizvodnju poluprovodnika, aviona, brodova, municije, data centara, litijum-jonskih baterija, radarskih sistema, sistema protivraketne odbrane, pa čak i hipersoničnog oružja, koje intenzivno proizvodimo. Bakar je drugi najkorišćeniji materijal u Ministarstvu odbrane“, naveo je on, prenosi Seebiz. Cijene bakra porasle su za 2,62 odsto nakon Trampove najnovije objave, nastavljajući rast iz prethodne trgovačke sesije kada su skočile za 13,12 odsto – što je bio najveći jednodnevni rast od 1989. godine. (c) 2000-2025 Gemius SA version 2.0: /bankar.me / mobile / 351×88, MNE Erste Nagradna igra za mlade. U međuvremenu, tromjesečni referentni fjučersi za bakar na Londonskoj berzi metala pali su za 1,63 odsto i iznosili su 9.630,50 američkih dolara po toni u 9:20 po singapurskom vremenu, što odražava neuobičajeno veliku razliku u cijeni između američkog i svjetskog tržišta. Prema podacima londonske agencije Benchmark Mineral Intelligence, američki potrošači bi do avgusta mogli plaćati oko 15.000 dolara po metričkoj toni bakra, dok se ostatak svijeta i dalje snabdijeva po cijeni od oko 10.000 dolara. Bakar je treći najkorišćeniji metal na svijetu, nakon gvožđa i aluminijuma. Sjedinjene Američke Države uvoze gotovo polovinu potrebnog bakra, a najveći dio dolazi iz Čilea, prema podacima Američkog geološkog zavoda. Ranije u utorak, američki ministar trgovine Hauard Lutnik rekao je za emisiju “Power Lunch” na CNBC-ju da administracija predsjednika Trampa želi „vratiti proizvodnju bakra u zemlju“. Istakao je da će ovaj potez uskladiti carine na bakar sa postojećim američkim carinama na čelik i aluminijum, koje su početkom juna udvostručene na 50 odsto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme – možda i decenije – da bi se domaća proizvodnja povećala i zadovoljila potražnja. Zavisnost SAD-a od uvoza bakra je „slaba tačka, ali zemlja trenutno nema kapacitete da nadoknadi uvoz“, rekao je Karlos Migel Gutijerez, bivši ministar trgovine u administraciji predsjednika Džordža Buša, u emisiji „The China Connection“ za CNBC. „Možda će kapaciteti biti spremni 2027. ili 2028. godine, pod uslovom da postoji garancija da će carine ostati na snazi.“ U međuvremenu, SAD bi se mogao suočiti s nestašicama, a cijene će dodatno rasti kako kompanije počnu da investiraju u domaće proizvodne kapacitete, dodao je Gutijerez. Sektorske carine – poput onih na bakar, čelik, aluminijum i farmaceutske proizvode – mogu se koristiti kao sredstvo pritiska u pregovorima sa drugim državama, istakao je, dodajući da je i Kanada jedan od značajnih izvoznika bakra u SAD. Tramp: Carina od 50 odsto na bakar stupa na snagu 1. avgusta Home /
Klimatske promjene gotovo utrostručile smrti od vrućine u evropskim gradovima
Nedavni toplotni talas posebno je pogodio ranjive grupe, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba. Klimatske promjene gotovo su utrostručile broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u većim evropskim gradovima tokom ekstremnog toplotnog vala od kraja juna do početka jula, prema novoj studiji objavljenoj u srijedu. Naučnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Holandije i Švajcarske analizirali su uslove u 12 velikih evropskih gradova između 23. juna i 2. jula, prenosi Hina. Studija Koledža Imperial u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine obuhvatila je, među ostalim, Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači rekli da su klimatske promjene povećale temperature toplotnih talasa do četiri stepena Celzijusovih. Procjenjuju da je gotovo 2.300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom tokom razdoblja od deset dana, a oko dvije trećine smrtnih slučajeva – otprilike 1.500 – pripisuje se klimatskim promjenama. Ekstremne temperature Temperature u mnogim gradovima porasle su na ekstremne nivoe tokom tog razdoblja, često prelazeći 40 stepeni Celzijusa. Bez globalnog zagrijavanja, za koje studija kaže da je povisilo dnevne temperature u gradovima za dodatnih jedan do četiri stepena Celzijusa, gotovo 800 ljudi bi umrlo od vrućine, prema izračunima naučnika. Za analizu, tim je uporedio stvarne temperature zabilježene u gradovima tokom tog razdoblja s modeliranim vrijednostima koje bi se dogodile bez klimatskih promjena. Zatim je izračunao očekivani broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom za oba scenarija. Nedavni toplotni talas posebno je pogodio ranjive grupe, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba. Prema izvještaju tima, 88 posto procijenjenih smrtnih slučajeva dogodilo se među osobama u dobi od 65 i više godina. Izvor: Hina Klimatske promjene gotovo utrostručile smrti od vrućine u evropskim gradovima Home /
Azijska tržišta: Katastrofa australijskih rudarskih dionica
Azijsko-pacifička tržišta trgovala su mješovito u srijedu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp isključio produženje roka za carine koje bi trebalo da stupe na snagu 1. avgusta.Tramp je u utorak u SAD-u takođe najavio 50% poreza na uvoz bakra i nagovijestio da će uskoro uslijediti dodatne sektorske carine. Takođe je zaprijetio uvođenjem carina do 200% na farmaceutski izvoz u SAD, ali je rekao da će “ljudima dati oko godinu, godinu i po” prije nego što carine stupe na snagu. Australijske akcije rudnika zlata zabilježile su značajan pad u srijedu, jer su se cijene zlata kretale oko statične linije zbog neizvjesnosti oko carinskih planova američkog predsjednika Donalda Trampa. Spot cijena zlata ostala je nepromijenjena u odnosu na dolar i iznosila je 3.300,88 dolara po unci, zaključno s 10:01 časova po singapurskom vremenu. Gubitke među australijskim rudarima predvodio je Evolution Mining, koji je pao za 8,80%. Pad su zabilježili i Kingsgate Consolidated, koji je opao za 6,35%, Bellevue Gold, koji se povukao za 5,70%, i Newmont Corporation, koji je pao za 5,14%. Izvor: Bankar.me Azijska tržišta: Katastrofa australijskih rudarskih dionica Home /
Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos?
Američki milijarder i inovator Ilon Mask najavio je osnivanje stranke “Amerika” nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom oko poreznog zakona koji povećava američki deficit za 3,5–4 biliona dolara. Tramp je kritikovao Maskov potez kao “olupinu voza”, dok Mask cilja na fiskalno konzervativne birače i libertarijance, planirajući učešće na međuizborima 2026. godine. Dragoslav Rašeta iz “Novog trećeg puta” za Euronews Srbija analizirao je Maskove šanse za razbijanje dvostranačkog sistema i izglede za mir na Bliskom istoku. Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekt ili politički haos? Dragoslav Rašeta ocjenjuje Maskovu inicijativu za osnivanje stranke “Amerika” kao ambicioznu, ali izuzetno izazovnu. Prema njegovom mišljenju, ozbiljnost projekta zavisi od Maskovih ciljeva – ako želi ravnopravnu konkurenciju s Republikanskom i Demokratskom strankom, suočava se s gotovo nepremostivim preprekama zbog američkog dvostranačkog sistema, koji već 160 godina dominira politikom. Pravne i proceduralne barijere, poput registracije stranke u svih 50 saveznih država, dodatno otežavaju uspjeh, posebno za međuizbore 2026. “U zavisnosti od toga što bi potencijalni cilj Ilona Maska bio, može se shvatiti kao ozbiljan ili neozbiljan projekt. U smislu da ta partija može da se ravnomjerno takmiči s dvije tradicionalne partije, to je zaista težak poduhvat, naročito s obzirom na to da Mask planira da partija učestvuje i na međuizborima 2026. godine”, kaže on i nastavlja: “Veoma je teško vidjeti kako će partija u sistemu koji nije naklonjen trećim partijama, gdje postoje brojne i legalne i procesne prepreke, uspjeti za tako kratak vremenski period da se spremi i izađe na međuizbore”, rekao je Rašeta. Rašeta ističe da treće stranke u SAD istorijski nisu bile uspješne, ali mogu igrati ulogu “spojlera”, oduzimajući glasove jednoj od glavnih stranaka. On sugeriše da Mask cilja na fiskalno konzervativne republikance i libertarijance, razočarane Trampovim zakonom koji povećava deficit za 3,5–4 biliona dolara. “Mask smatra da je dio republikanske koalicije, čiji je on predstavnik tehnološke desnice, izigran, s obzirom da će novi zakon još produbiti američki deficit između 3,5 i 4 biliona dolara u narednih 10 godina, te on smatra da će na svoju stranu privući kako pripadnike republikanaca koji su bili fiskalni konzervativci, tako i s druge strane pripadnike trećih partija poput libertarijanaca”, rekao je Rašeta. Maskova strategija i Trampova reakcija Rašeta objašnjava da Mask planira fokus na nekoliko ključnih trka – jedno do tri senatorska mjesta i osam do deset mjesta u Predstavničkom domu – kako bi stranka “Amerika” postala odlučujući faktor u tijesnim glasanjem. Ova strategija podsjeća na evropske proporcionalne sisteme, gdje male stranke mogu imati značajan uticaj. Međutim, pravne prepreke, uključujući ograničenja Federalne izborne komisije (FEC), koja dozvoljava donacije od samo 44.300 dolara godišnje nacionalnim partijama, ograničavaju Maskovu finansijsku prednost – za razliku od njegovog super PAC-a koji je 2024. potrošio 250 miliona dolara na Trampovu kampanju. “S obzirom da vjerujem da je Maskova strategija da se fokusira veoma precizno samo na par senatorskih i kongresmenskih trka, u nadi da će njegova partija imati kontrolu nad jednim do tri senatorska mjesta i možda sedam–osam kongresmenskih mjesta, kako bi mogao, slično kao što male partije u Evropi rade, u sistemima koji su proporcionalni i višestranački, s malom podrškom da igraju ulogu ‘kraljotvorca’”, rekao je Rašeta. Trampova reakcija, prema Rašeti, odražava strah da bi Maskova stranka mogla oduzeti glasove republikancima, omogućavajući demokratama povratak kontrole nad Kongresom 2026. Tramp je nazvao Maskovu inicijativu “smiješnom” i upozorio na “ozbiljne posljedice” po Maskove kompanije, poput Tesle i SpaceX-a, koje zavise od državnih subvencija. “Mnogo je teško osnovati treću partiju, i mnogo je bilo lakše, ironično, Ilonu Masku da podržava republikance putem superPAC-a, gdje može da koristi gotovo neograničena vlastita sredstva. Vidjeli smo da je sada gotovo 300 miliona dolara podržao predsjedničku kampanju Donalda Trampa”, rekao je Rašeta i dodao: “Ako ova partija bude odobrena od strane FEC-a, on će moći, kao i sve druge zakonski prijavljene partije, da godišnje donira samo 44.000 dolara toj partiji”, zaključuje on. Izvor: Euronews/RTCG Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos? Home /