Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane
Studenti u blokadi objavili su poziv građanima da od jutros blokiraju grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni policajci koji ih u tome sprečavaju. Studenti u blokadi objavili su na društvenoj mreži Instagram poziv građanima Beograda da danas od sedam sati blokiraju glavni grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni pripadnici policije, koji ih u tome sprečavaju. „Gužva je u gradu, Beograd u barikadu“, napisali su i pozvali građane na barikade od 07:00 do 10:00 ujutru, u ponedjeljak, 7. jula. Blokada Zelenog venca Građani su jutros oko 07:30 blokirali saobraćaj na Zelenom vencu, ali su ih pripadnici policije u opremi za razbijanje demonstracija ubrzo spriječili u tome. Na Zelenom vencu je žandarmerija opkolila građane koji blokiraju raksrnicu i ne da im da odu. Pojavio se narodni poslanik Srđan Milivojevic koji je zahtijevao da ga puste u taj obruč i govori policiji da kao narodni poslanik ima pravo da se neposredno uvjeri u to da li policija postupa po zakonu. Građani su mirni i nema incidenata. Koliko znam blokada nije uspješno uspostavljena ni na drugim mjestima. Saobraćaj funkcionise normalno, gradski prevoz funkcionise, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Vojnović. “Ljudima pišu prekršajne prijave za ometanje saobraćaja pa kad im napišu onda ih puste iz obruča”, javlja Vojnović. (Marko Dragoslavić/FoNet) Građani su se okupili na raskrsnici Brankove i Ulice carice Milice, zaustavivši saobraćaj, ali su ih ubrzo okružili pripadnici policije i žandarmerije i pozvali ih da se sklone, a nakon toga počeli da ih legitimišu, javlja FoNet. Građani su podigli ruke i mirno se uklonili na trotoar, pokazujući ličnu dokumentaciju. Članovi zbora Starog Grada prethodno su pokušali blokirati Trg republike, ali ih je u tom spriječila policija, pa su se pomjerili na Zeleni venac. Blokada puta u Užicu Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je sinoć da je jedinica Žandarmerije brzom i efikasnom akcijom sklonila građane koji su blokirali put u Užicu i da će svi koji su u tome učestvovali biti identifikovani i procesuirani, javlja Beta. U saopštenju piše da je blizu 350 građana probilo kordon policije, izašlo na državni put i blokiralo saobraćaj. Dodaje se da nakon izdatog upozorenja da se sklone, a potom i naređenja, okupljeni to nisu učinili, već su sjeli na cestu i da je nakon toga uslijedila intervencija. “Policijski službenici rade na identifikaciji građana koji su blokirali saobraćaj, radi procesuiranja”, naveo je MUP. Navedeno je da je sinoć i grupa od gotovo 150 građana blokirala Ibarsku magistralu kod Sremčice ka Barajevu, ali da je i ta blokada otklonjena. Izvor: Al Jazeera i agencije Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane Home /
Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi
Razgovori o prekidu vatre se intenziviraju dok Izrael ubija sve više Palestinaca, bacajući sumnju u mogućnost postizanja dogovora. Razgovori o novom prekidu vatre u Gazi posljednjih dana su intenzivirani. Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je izjavio da je Izrael pristao na uslove 60-dnevnog prekida vatre te da bi se pregovarači mogli sastati kako bi pronašli put do konačnog okončanja gotovo 21-mjesečnog izraelskog rata u Gazi. Hamas je, pak, objavio da je dao “pozitivan odgovor” posrednicima, s amandmanima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahtjeve palestinske grupe nazvao “neprihvatljivim”, ali je ipak poslao pregovarače u katarski glavni grad Dohu na razgovore. Netanyahu je u ponedjeljak doputovao u Washington, a izvještaji sugerišu da Trump želi dogovor. “Sljedeće sedmice bi mogao biti dogovor o Gazi”, rekao je Trump novinarima u subotu, uz opasku da još nije obaviješten o Hamasovom kontraprijedlogu, ali da je “dobro” što su odgovorili. Evo šta treba znati: Šta traži Hamas? Prema izvještajima, postoje tri glavna zahtjeva: Kraj Humanitarne fondacije za Gazu (GHF) Najmanje 743 Palestinca ubijena su tražeći pomoć na lokacijama GHF-a u Gazi posljednjih sedmica. Krajem sedmice list Haaretz izvijestio je da je izraelskim vojnicima naređeno da namjerno pucaju na nenaoružane ljude koji čekaju hranu. Humanitarci su više puta navodili da mogu distribuirati pomoć i hranu Palestincima u Gazi te su kritikovali GHF zbog promocije izraelske političke agende. „Uslovljava pomoć političkim i vojnim ciljevima“, rekao je u maju Tom Fletcher, glavni humanitarac Ujedinjenih naroda. „To gladovanje pretvara u pregovarački adut. To je cinična predstava… Smokvin list za dalje nasilje i raseljavanje.“ Povlačenje izraelske vojske Hamas želi da se izraelska vojska povuče na položaje koje je držala prije nego što je prekršila primirje u martu ove godine. Izraelska vojska u maju je počela nove velike kopnene operacije u Gazi, ubivši stotine Palestinaca, kako bi preuzela „operativnu kontrolu“ nad velikim djelovima Pojasa. Izraelska vojska je ubrzo nakon početka rata stvorila koridor Netzarim, koji dijeli Pojas Gaze na sjeverni i južni sektor, a u aprilu je Netanyahu najavio stvaranje koridora Morag u južnom Pojasu Gaze. Međunarodne garancije za prekid rata Izrael je u martu jednostrano prekinuo primirje dogovoreno u januaru, uprkos uslovima prekida vatre koje je palestinska strana podržala. Ovaj put Hamas i druge palestinske grupe žele međunarodne garancije da se to neće ponoviti. Hamas navodno želi američku garanciju da se izraelski vazdušni napadi i kopnene operacije, u kojima su ubijene hiljade Palestinaca, neće nastaviti, čak i ako prekid vatre završi bez trajnog prekida rata. Šta se kaže u izvornom prijedlogu koji zagovara SAD? Navodno je ključni fokus na preostalim izraelskim zarobljenicima u Gazi. Plan je pustiti deset živih izraelskih zarobljenika koje drži Hamas i tijela 18 preminulih, u zamjenu za Palestince koji su u izraelskim zatvorima. Puštanje bi se odvijalo postepeno tokom nekoliko dana. Pedeset zarobljenika još je u Gazi, a oko 20 ih je navodno živo. Kada je riječ o pitanju pomoći, UN i Međunarodni odbor Crvenog krsta doprinijeli bi distribuciji dovoljnih količina Palestincima. Na kraju, poziva se na postepeno povlačenje izraelskih trupa iz dijelova Gaze. Kakav je stav Izraela? Netanyahu se navodno složio s izvornim američkim prijedlogom, ali je Hamasove amandmane nazvao “neprihvatljivim”. Rekao je da neće završiti rat dok se svi zarobljenici ne puste i Hamas ne bude “uništen”. Drugi cilj mnogi analitičari nazvali su nemogućim i vjeruje se da je to otvoreni politički izgovor za Netanyahua da nastavi rat sve dok vjeruje da će to služiti njegovim ličnim interesima. Netanyahuu se sudi zbog korupcije i u izraelskom društvu se i dalje uveliko okrivljuje za sigurnosne propuste koji su doveli do Hamasove operacije Potop Al-Aksa 7. oktobra 2023, tokom koje je u Izraelu ubijeno 1.139 ljudi, a oko 250 je zarobljeno. Analitičari vjeruju da Netanyahu želi nastaviti odmazdu protiv Gaze dok ne stekne dovoljno političke moći da odbaci slučajeve protiv sebe i ne izgradi dovoljnu podršku naroda da ostane vođa Izraela. Netanyahuov rat podržavaju njegovi krajnje desničarski ministri, posebno Itamar Ben-Gvir, ministar nacionalne sigurnosti i Bezalel Smotrich, ministar finansija. Žele intenzivnije izraelske vojne operacije kako bi se ubilo još više Palestinaca i da se prestane pružati bilo kakva pomoć opkoljenim i izgladnjelim ljudima u Gazi. Kako, u međuvremenu, žive Palestinci? Izrael i dalje pokreće smrtonosne napade na Gazu, s najmanje 138 ubijenih u posljednja 24 sata, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi. Na okupiranoj Zapadnoj obali buldožeri ruše kuće, a Izrael je od 7. oktobra 2023. ubio više od hiljadu ljudi. Ljudi na Zapadnoj obali, takođe, trpe stalne napade izraelskih vojnika i naoružanih doseljenika iz ilegalnih naselja, dok su na snazi i ozbiljna ograničenja kretanja i pristupa sredstvima za život. Kolike su šanse da se postigne dogovor? Trump se čini zainteresiranim za postizanje dogovora, a Palestinci u Gazi očajnički žele da izraelski napadi prestanu. Međutim, ostaje jedna velika prepreka. „Izrael i Netanyahu nisu zainteresirani za postizanje primirja“, rekao je za Al Jazeeru Adnan Hayajneh, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Katar, dodajući da postoji „vrlo mala šansa“ za primirje. „Ono što Izrael želi je jasno… zemlja bez naroda“, rekao je Hayajneh. „Dakle, Palestincima se daju tri izbora… umrijeti od gladi… biti ubijeni… [ili] napustiti zemlju, ali su oni do sada dokazali da neće napustiti zemlju, bez obzira na sve.“ Izvor: Al Jazeera Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi Home /
Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja
Kineski premijer, Li Ćijang, rekao je u obraćanju na samitu BRIKS-a, da zemlje BRIKS-a treba da teže da postanu avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja, prenosi danas Kineska medijska grupa (CMG). Li je to poručio u jučerašnjem obraćanju na plenarnoj sjednici “Mir i bezbjednost i reforma globalnog upravljanja” 17. samita BRIKS-a, pozivajući blok da čuva svjetski mir i spokoj, te promoviše mirno rješavanje sporova. Lideri zemalja BRIKS-a prisustvovali su sastanku, kojim je predsjedavao brazilski predsjednik Luis Injasio Lula da Silva. Li je naveo da se trenutno promjene kakve se nisu vidjele u posljednjem vijeku odvijaju ubrzanim tempom, međunarodna pravila i poredak su ozbiljno dovedeni u pitanje, a autoritet i efikasnost multilateralnih institucija nastavljaju da opadaju. “Vizija globalnog upravljanja koju je iznio kineski predsjednik Si Đinping, koju karakterišu opsežne konsultacije, zajednički doprinos i zajedničke koristi, dodatno pokazuje svoju savremenu vrijednost i praktični značaj”, rekao je Li. “Suočeni sa rastućim sukobima i razlikama, potrebno je poboljšati opsežne konsultacije zasnovane na jednakosti i međusobnom poštovanju. Suočeni sa duboko isprepletenim zajedničkim interesima, potrebno je težiti zajedničkom doprinosu kroz solidarnost. Suočeni sa obostrano korisnim razvojnim mogućnostima, potrebno je biti otvorenog uma za težnju ka obostranom uspjehu i zajedničkoj koristi”, poručio je Li. On je dodao da kao vodeća snaga Globalnog Juga, zemlje BRIKS-a treba da podržavaju nezavisnost i samostalnost, da pokažu osjećaj odgovornosti i da igraju veću ulogu u izgradnji konsenzusa i sinergije. Kineski premijer je pozvao grupu da se čvrsto drži morala i pravde, ali i da traži fundamentalna rješenja zasnovana na zaslugama svakog pitanja. “Zemlje BRIKS-a takođe treba da se fokusiraju na razvoj i jačanje pokretača ekonomskog rasta”, rekao je Li, dodajući da treba aktivno da predvode razvojnu saradnju i iskoriste potencijal rasta sektora u razvoju. Napominjući da će Kina ove godine osnovati istraživački centar Kina-BRIKS o novim kvalitetnim proizvodnim snagama, Li je takođe najavio stipendije za zemlje BRIKS-a kako bi se olakšao razvoj talenata u sektorima, uključujući industriju i telekomunikacije. Li je rekao da je za zemlje BRIKS-a neophodno da neguju inkluzivnost i unapređuju razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama, pozivajući zemlje da deluju kao zagovornici harmonične koegzistencije civilizacija, težeći da osiguraju da različite civilizacije zajedno napreduju kroz međusobno jačanje. “Kina je spremna da se udruži sa drugim zemljama BRIKS-a kako bi promovisala globalno upravljanje u pravednijem, ravnopravnijem, efikasnijem i uređenijem pravcu, radeći zajedno na izgradnji boljeg svijeta”, zaključio je kineski premijer. Na sastanku je usvojena Deklaracija iz Rio de Žaneira sa 17. samita BRIKS-a. Izvor: Beta Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja Home /
Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om
Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Donald Trump odredio 2. aprila, a za EU to iznosi 20 posto. Pregovarači Evropske unije nisu za sada uspjeli postići napredak u pregovorima o trgovini s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogli bi tražiti produženje statusa quo kako bi izbjegli povećanja carina, rekli su u petak evropske diplomate upoznati s pregovorima. EU je već izgubio nade da će postići sveobuhvatni trgovinski sporazum do isteka Trumpovog roka 9. jula, ali nakon razgovora u Washingtonu nije sigurno da će uspjeti načelno dogovoriti niti blažu verziju sporazuma. Evropska komisija rekla je izaslanicima država članica u petak kako vjeruje da je SAD spreman “pauzirati” sadašnje carine za partnere s kojima je postigao inicijalne dogovore, s mogućim blažim carinskim režimom ili izuzećima kasnije. Trgovinski rat Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Trump odredio 2. aprila. Za EU to iznosi 20 posto. Dvoje evropskih diplomata reklo je za Reuters da izgleda da je Komisija više sklona prvoj opciji, produženju statusa quo, i zatim nastavku pregovora. Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je u četvrtak da će pregovarati i tokom vikenda. Trump je uveo carine od 50 posto za uvoz čelika i aluminija iz EU-a, 20 posto za uvoz automobila i automobilskih dijelova i 10 posto za većinu drugih proizvoda. EU je dogovorio paket kontramjera vrijedan 21 milijardu eura, ali ga nije proveo. Razmatra i drugi paket, koji je prvobitno trebao iznositi 95 milijardi eura. To je sada smanjeno na 72 milijardi nakon lobiranja nekih država članica, rekli su diplomate. Izvor: Hina Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om Home /
Nezaposlenost u Rusiji na istorijskom minimumu
Stopa nezaposlenosti u Rusiji za maj iznosi 2,2 odsto, što predstavlja istorijski minimum za period praćenja ove statistike od 1991. godine, objavio je ruska Federalna služba za ekonomsku statistiku (Rosstat). Prethodna minimalna vrijednost od 2,3 odsto je dostignuta u oktobru 2024. godine, a ova cifra sa nije promijenila u novembru i decembru. U januaru i februaru 2025. godine, vrednost indikatora je nakratko porasla na 2,4 odsto, da bi se u martu i aprilu vratio na 2,3 odsto, prenosi Interfaks. Ukupan broj nezaposlenih u Rusiji u maju 2025. godine iznosio je 1.653.000 ljudi, što je za 56.000 manje nego u aprilu. Prema ranijoj izjavi zamenika premijera Ruske Federacije Aleksandra Novaka, ruskoj ekonomiji nedostaje 1,5 miliona visokokvalifikovanih stručnjaka. Ministarstvo rada Rusije predviđa da će do 2030. godine deficit kadrova u zemlji iznositi 3,1 milion radnika. Ministarstvo takođe izvještava da je u narednih pet godina potrebno zamijeniti oko 11 miliona radnih mjesta u Rusiji kako bi se pronašla zamjena za radnike koji odlaze u penziju – od toga 1,6 miliona u industriji, a 1,7 miliona u obrazovanju i zdravstvu. Nezaposlenost u Rusiji na istorijskom minimumu Home /
100 najskupljih kompanija vrijede više od 47 biliona dolara
Sjedinjene Američke Države su i ove godine potvrdile dominaciju na listi 100 najvrjednijih svjetskih koncerna, na kojoj se nalazi 60 preduzeća sa sjedištem u SAD-u, pokazuje analiza međunarodne revizorske i konsalting kompanije EY (Ernst & Young). Uprkos globalnom porastu geopolitičkih tenzija, sukoba i ratova, najskuplja preduzeća su i u prvoj polovini ove godine uspjela da povećaju svoju vrijednost na berzama, pa je kumulativna vrijednost 100 najskupljih koncerna porasla za 6,1 odsto, na 47,4 biliona dolara, što predstavlja novi rekord, navodi se u analizi. Međutim, za razliku od prethodnih godina, američka preduzeća nijesu bila šampioni rasta. Rast njihove berzanske vrijednosti iznosio je 5,8 odsto, dok je 19 azijskih koncerna među prvih sto zabilježilo rast od 6,5 odsto, a isto toliko evropskih povećalo je svoju vrijednost za 8,8 odsto, prenosi Bizlife. Na listi sto najvrjednijih, među prvih deset nalazi se devet američkih i jedno saudijsko preduzeće – naftni gigant Saudi Aramco koji se probio na sedmo mjesto. Broj evropskih firmi porastao je u prvom polugodištu ove godine sa 18 na 19, a broj azijskih takođe sa 17 na 19. Vodeći među prvih deset su Nvidia, Majkrosoft (Microsoft) i Epl (Apple). Bum u sektoru vještačke inteligencije još od pretprošle godine snažno je pogurao vrijednost tehnoloških preduzeća na berzama, iako su investitori u međuvremenu postali nešto obazriviji. Među prvih 100 najvrjednijih firmi nalazi se 25 tehnoloških koncerna, čija je vrijednost i ove godine rasla iznad prosjeka, za oko 8 odsto. Upravo u toj oblasti ubjedljivo dominiraju preduzeća iz SAD-a. Od 25 firmi među prvih 100, čak 17 ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama. Najvrjednije evropsko preduzeće je njemački multinacionalni softverski koncern SAP, na 27. mjestu, ispred holandskog proizvođača čipova ASML na 30. mjestu i danskog farmaceutskog koncerna Novo Nordisk na 31. mjestu. Njemački proizvođač oružja Rajnmetal (Rheinmetall) je nakon snažne dokapitalizacije postao peto najvrjednije evropsko preduzeće među 100 najskupljih. Najveći pad pretrpjela je godinama oslabljena evropska automobilska industrija, čiji veliki koncerni više nijesu ni među prvih 300. Dok se američki proizvođač električnih automobila Tesla nalazi na desetom mjestu, veliki njemački koncerni Mercedes-Benz, Folksvagen (Volkswagen), BMW i Porše zajedno vrijede oko 208 milijardi dolara i nalaze se na 381, 402, 405. i 484. mjestu. Francusko-američki Stelantis (Stellantis) je na 738. mjestu, a Reno (Renault) tek na 1.718. Daleko ispred svih njih, na 121. mjesto uspio je da se probije kineski BYD. 100 najskupljih kompanija vrijede više od 47 biliona dolara Home /
Poziv mladima: Prijavite se za V Međunarodni EYC Educo Camp
Tokom dva dana, 35 mladih ljudi iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana imaće priliku daučestvuju u brojnim edukativnim aktivnostima, steknu nove vještine i povežu se sa vršnjacima.Od danas je zvanično otvoren javni poziv za prijavu učesnika/ca na V izdanje međunarodnog EYCEduco Camp-a, koji će okupiti 35 mladih ljudi iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine,Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u periodu od 12-14. avgusta u Mojkovcu (Hotel & ResortGacka). Događaj je namijenjen mladima uzrasta od 18 do 25 godina koji žele da, kroz niz radionica,panel diskusiju, debatu, predavanja iskusnih profesionalaca i brojne aktivnosti na otvorenom,unaprijede svoja znanja i vještine i provedu 2 dana u druženju i povezivanju sa vršnjacima.Program kampa biće otvoren panel diskusijom pod nazivom „Na putu ka Evropi: Gdje su mladi uprocesima odlučivanja?“, u okviru koje će učešće uzeti predstavnici Ministarstva sporta i mladih,regionalnih i međunarodnih organizacija, kao i omladinski aktivisti. Tokom dva dana, kroz bogat iinteraktivan program, mladi će imati priliku da stiču znanja i razvijaju praktične vještine iz oblastimekih vještina, finansijske pismenosti, timskog rada, mentalnog zdravlja, obrazovne mobilnosti, rodneravnopravnosti, medijske pismenosti i participacije u procesu donošenja odluka. Biće organizovane iaktivnosti na otvorenom poput escape room-a, izviđačkih izazova, sportskih i društvenih igara, kao ivečernjih druženja, a kamp će se završiti svečanom dodjelom sertifikata.Ko može da se prijavi?Pozivaju se mladi uzrasta 18-25 godina, koji:● dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana (Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova,Sjeverne Makedonije i Srbije)● mogu da se sporazumiju na engleskom jeziku (radni jezik kampa);● žele da grade vještine, znanja i poznanstva i aktivno učestvuju u svojim zajednicama iprocesu donošenja odluka;● pripadaju različitim društvenim i geografskim sredinama (posebno se ohrabruje učešćemladih iz ruralnih, marginalizovanih i manje zastupljenih sredina).Online formular za prijavu učesnika se nalazi na linku, a agenda događaja se nalazi ovdje. Prijave semogu podnijeti do nedelje, 27. jula do 23.59.Sve logističke troškove događaja (prevoz, ishrana i smještaj) snose organizatori, a detaljnijeinformacije se nalaze u okviru pomenutog online formulara.Ovaj događaj organizuje projektni tim NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz finansijsku podrškuSavjeta za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC).Projekat Evropske omladinske kartice (European Youth Card – EYC) u Crnoj Gori sprovodi NVOCentar za omladinsku edukaciju, uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva sporta i mladih u imeVlade Crne Gore. Poziv mladima: Prijavite se za V Međunarodni EYC Educo Camp Home /
Ko sve ima koristi od rasta cijene zlata?
Većina nas zna da vrijednost zlata u kriznim vremenima raste, ali manje je poznato kojim zemljama to ide u prilog. Ekonomisti su saglasni da će 2025. godina biti veoma neizvjesna po svjetsku privredu, ponajviše zahvaljujući ratovima i američkim carinama. Nepisano je pravilo da se u takvim turbulentnim vremenima investitori okreću sigurnim ulaganjima, među kojima je i ono u zlato. Iz tog razloga njegova vrijednost u posljednjih godinu dana stabilno raste. Ali odakle dolazi zlato? Dobar dio ponude ovog plemenitog metala na globalno tržište stiže iz regiona Zapadne Afrike, odnosno konkretno iz Burkine Faso, Malija i Nigera, zemalja koje se suočavaju sa brojnim problemima budući da su okružene džihadistima, da su izolovane, siromašne, i da trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena. Njima mahom upravljaju vojne hunte kojima skok cijene zlata veoma odgovara. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ove tri zemlje proizvode 230 tona zlata godišnje, količinu koja trenutno vrijedi 15 milijardi dolara. Međutim, dodaju iz Savjeta, ovo su samo zvanični podaci, postoje indicije da u njima i obično stanovništvo i sitni privrednici kopaju zlato a da to ne prijavljuju. Širenje ruskog uticaja Zbog svega navedenog ove tri države privlače veliku pažnju svjetske javnosti. Osim o kršenju ljudskih prava i totalitarizmu vlasti u njima, zapadni mediji sve češće pišu i o uplivu stranih investicija u tamošnje rudarske sektore, što vjerovatno ne bi predstavljalo toliki problem da investitori ne dolaze iz Rusije. Naime, prema pisanju BBC-a, ruske kompanije uporno povećavaju svoj udio u industriji kopanja zlata na račun zapadnih firmi. Primjera radi, u Maliju se gradi zlatna rafinerija u kojoj će ruski konglomerat Jadrat Grupa imati manjinski udio. I Burkina Faso gradi svoju prvu rafineriju ove vrste koja će biti u većinskom vlasništvu državnog rudarskog preduzeća ali će prihvatati pomoć stranih investitora. Međutim, izgleda da se saradnja sa Rusijom ne završava samo na kopanju zlata, već ta zemlja pomaže vojnim huntama da finansiraju borbu protiv pobuna ili napada džihadističkih grupa kao što su Al Kaida i Islamska država. Mali u toj borbi čak i zapošljava ruske plaćenike, uključujući tu i pripadnike grupe Vagner. Da bi sve ovo finansirao, potrebna mu je ogromna količina novca. Poznato je da je 2020. godine 22% nacionalnog budžeta Malija bilo namijenjeno odbrambenom sektoru. Međutim, ova zemlja, kao i Burkina Faso, stranim plaćenicima se odužuje i na druge načine. Postoje dokazi da pripadnike Vagner grupe plaća i zlatom ili dozvolama za rudarenje. UNODC sumnja da najveći dio ovako pribavljenog zlata završava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su epicentar svjetske trgovine zlatom, i upozorava da bi dalji rast cijene plemenitog metala mogao produbiti konflikte u Zapadnoj Africi. Ko sve ima koristi od rasta cijene zlata? Home /
Nezaposlenost u eurozoni blago uvećana
Na nivou EU-a iznosila je 5,9 posto, kao i u aprilu, pokazuje izvještaj Eurostata. Nezaposlenost u eurozoni blago je uvećana u maju ove godine, dok je u Hrvatskoj blago smanjena, odmaknuvši se još više od evropskog prosjeka, pokazao je u srijedu izvještaj evropske statističke kancelarije (Eurostat), javila je Hina. U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u maju 6,3 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u mjesecu ranije, izračunali su statističari. Na nivou EU-a iznosila je 5,9 posto, kao i u aprilu, pokazuje izvještaj Eurostata. U poređenju sa istim mjesecom prošle godine, niža je na oba područja za tek 0,1 postotni bod. Eurostat procjenjuje da je u EU u maju bez posla bilo oko 13,05 miliona građana, od čega njih 10,83 miliona u eurozoni. Mjesečno poređenje pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u maju povećan za 54 hiljade, a u EU za 48 hiljada. U odnosu na isti mjesec lani bio je pak manji za 168 hiljada u eurozoni i za 23 hiljade na nivou Unije. Dvocifrena Španija Španija je i u maju jedina bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 10,8 posto. Slijedi Finska gdje je iznosila devet posto, a blizu je i Švedska sa 8,7 posto. U Hrvatskoj je u maju stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost u aprilu. Prva procjena za april je pokazivala stopu nezaposlenosti od 4,5 posto. Bez posla je u Hrvatskoj u maju bilo 80 hiljada građana, kao i u prethodnom mjesecu. U odnosu na maj 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 11 hiljada, prema Eurostatovim tablicama. Najbliža je Hrvatskoj i u maju bila Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,3 posto. Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovo su zabilježile Malta i Češka, od 2,7 odnosno 2,8 posto. Blizu su Poljska i Bugarska, gdje je iznosila 3,3 odnosno 3,5 posto. Više nezaposlenih mladih U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u maju 14,4 posto, a u EU 14,8 posto. To znači da je bila viša za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u aprilu. Nezaposlenost mladih tako je ponovo porasla u maju, nakon kratkotrajnog oporavka u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci. U poređenju s istim mjesecom prošle godine stopa nezaposlenosti mladih u eurozoni smanjena je za 0,2 postotna boda dok je u EU bila nepromijenjena. Statističari procjenjuju da je u EU u maju bez posla bilo približno 2,86 miliona mladih, od čega njih gotovo 2,3 miliona u eurozoni. Na mjesečnom nivou njihov broj je uvećan za 13 hiljada u eurozoni, a za devet hiljada u EU. U poređenju sa istim mjesecom 2024. godine broj nezaposlenih mladih smanjio se u eurozoni za 36 hiljada dok je u EU uvećan za tri hiljade. Jednocifrena četvorka Daleko najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u maju Španija, od 25,4 posto. Slijedi Švedska gdje je iznosila 23,3 posto, a blizu su i Luksemburg i Italija s 21,9 odnosno 21,6 posto nezaposlenih mladih. U skupini sa stopama od najmanje 20 posto još je samo Estonija, gdje je iznosila 20,7 posto. Na samoj je granici Grčka s 19,9 posto, pokazuje izvještaj. Samo četiri zemlje bilježile su, prema Eurostatu dostupnim podacima, jednocifrene stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila na Malti, gdje je iznosila 5,9 posto. Slijede Njemačka sa 6,6 posto, Holandija s 8,8 posto i Češka s 9,7 posto. Hrvatska, Belgija, Kipar, Rumunija i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,1 posto, nižu za 0,1 postotni bod nego u prethodna tri mjeseca. Bez posla je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo 19 hiljada mladih, kao i u razdoblju od oktobra do decembra, potvrdio je Eurostat važeću procjenu. Izvor: Hina Nezaposlenost u eurozoni blago uvećana Home /
SAD djelimično obustavio isporuku protivvazdušnog oružja Ukrajini
Do obustave isporuke dijela projektila za protivvazdušnu odbranu i druge municije došlo je zbog zabrinutosti da su američke zalihe preniske. Sjedinjene Američke Države su obustavile isporuku dijela projektila za protivvazdušnu odbranu i druge municije Ukrajini, zbog zabrinutosti da su američke zalihe preniske, izjavile su dvije osobe upoznate s odlukom, piše Reuters, prenosi Hina. Do usporavanja dijela isporuke oružja koje je Ukrajini obećala administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena došlo je proteklih dana, naveli su izvori, dodajući da su među odloženim pošiljkama i presretači za protivvazdušnu odbranu namijenjeni rušenju ruskih dronova i projektila. Pentagon je naveo da predsjedniku Donaldu Trumpu daje mogućnosti za nastavak vojne pomoći Ukrajini u skladu s ciljem okončanja rata u toj zemlji. Rusija napreduje na frontu “Istovremeno, Ministarstvo temeljno preispituje i prilagođava svoj pristup postizanju tog cilja, uz očuvanje spremnosti američkih snaga u skladu s odbrambenim prioritetima administracije”, izjavio je Elbridge Colby, podsekretar za politiku u Ministarstvu odbrane. Rusija, koja već kontroliše otprilike petinu Ukrajine, nastavlja postupno napredovati, osvajajući nova područja posljednjih sedmica u jugoistočnim regijama Donjeck i Dnjipropetrovsk te pojačavajući vazdušne napade širom zemlje. Sva isporuka oružja Ukrajini bila je kratko pauzirana u februaru, a zatim ponovo na duže razdoblje tokom marta. Trumpova administracija je zatim nastavila s isporukom posljednjih paketa pomoći koji su bili odobreni u vrijeme Bidena. Nova politika zasad nije službeno objavljena. Portal Politico je u utorak prvi izvijestio o ovoj obustavi. Izvor: Reuters SAD djelimično obustavio isporuku protivvazdušnog oružja Ukrajini Home /