Američki izvori: Iran se pripremao minirati Hormuški moreuz
Američki izvori: Iran se pripremao minirati Hormuški moreuz Home / Utovar mina tokom rata s Izraelom sugeriše da je Iran možda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta. Iranska vojska je prošlog mjeseca utovarila pomorske mine na brodove u Zalivu, što je pojačalo zabrinutost u Washingtonu da se Teheran priprema za blokadu Hormuškog moreuza nakon izraelskih napada na lokacije širom Irana, prema riječima dva američka zvaničnika. Pripreme koje nisu prethodno bile prijavljene, a koje su otkrile američke obavještajne službe, dešavale su se neko vrijeme nakon što je Izrael 13. juna pokrenuo prvi raketni napad na Iran, rekli su zvaničnici koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim obavještajnim pitanjima, piše Reuters. Utovar mina – koje nisu postavljene u moreuzu – sugeriše da je Teheran možda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta, u potezu koji bi eskalirao već zahuktavajući sukob i ozbiljno ugrozio globalnu trgovinu. Iranski parlament navodno podržao blokadu Oko petine globalnih pošiljki nafte i plina prolazi kroz Hormuški moreuzu, a blokada bi vjerovatno naglo podigla svjetske cijene energije. Nedugo nakon što je SAD 22. juna bombardirao tri ključna iranska nuklearna postrojenja u pokušaju da osakati nuklearni program te zemlje, Iranski parlament navodno je podržao blokadu moreuza. Ta odluka nije bila obavezujuća i na Vrhovnom vijeću nacionalne sigurnosti Irana bilo je da donese konačnu odluku o zatvaranju, javila je tada iranska televizija Press TV. Iran je godinama prijetio zatvaranjem moreuza, ali nikada nije ispunio tu prijetnju. Reuters tvrdi da nije uspio tačno utvrditi kada je Iran tokom rata s Izraelom utovario mine koje bi – da su postavljene – zaustavile kretanje brodova kroz ključnu saobraćajnicu. Takođe nije jasno jesu li mine nakon toga istovarene. Izvori nisu otkrili kako je SAD utvrdio da su mine postavljene na iranske brodove, ali takvi se obavještajni podaci obično prikupljaju putem satelitskih snimaka, tajnih ljudskih izvora ili kombinacijom obje metode. Na upit za komentar, zvaničnik Bijele kuće rekao je: “Zahvaljujući predsjednikovoj briljantnoj izvedbi Operacije Ponoćni čekić, uspješnoj kampanji protiv Husa i kampanji maksimalnog pritiska, Hormuški moreuz ostaje otvoren, sloboda plovidbe je vraćena, a Iran je značajno oslabljen.” Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Iranska misija pri Ujedinjenim narodima takođe nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Dva zvaničnika rekla su da Američka vlada nije isključila mogućnost da je utovar mina bila prevara. Iranci su mogli pripremiti mine kako bi uvjerili Washington da je Teheran ozbiljan u namjeri zatvaranja moreuza, ali bez namjere da to učini, rekli su. Iranskih pet hiljada mina Iranska vojska je, takođe, mogla samo provoditi potrebne pripreme u slučaju da iranski čelnici daju naredbu. Hormuški moreuz nalazi se između Omana i Irana i povezuje Zaliv s Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem iza njega. Na najužem mjestu širok je 34 kilometra, a brodski put širok je samo tri kilometra u oba smjera. Članice OPEC-a Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak izvoze većinu svoje sirove nafte kroz moreuz, uglavnom u Aziju. Katar, među najvećim svjetskim izvoznicima tečnog prirodnog plina, šalje gotovo sav svoj plin kroz moreuz. Iran, takođe, izvozi većinu svoje sirove nafte kroz prolaz, što teoretski ograničava želju Irana za zatvaranjem moreuza. No, Teheran je, ipak, posvetio značajna sredstva kako bi osigurao da to može učiniti ukoliko bude smatrao potrebnim. Od 2019. godine Iran ima više od 5.000 pomorskih mina, koje bi se mogle brzo postaviti pomoću malih, brzih brodova, procijenila je američka odbrambena obavještajna agencija. Američka Peta flota, koja je smještena u Bahreinu, zadužena je za zaštitu trgovine u regiji. Američka mornarica obično je držala četiri broda za djelovanje protiv mina, ili MCM broda, u Bahreinu, iako se ti brodovi zamjenjuju drugom vrstom plovila nazvanom litoralni borbeni brod, ili LCS, koji takođe ima iste sposobnosti. Svi ti brodovi privremeno su uklonjeni iz Bahreina u danima koji su prethodili američkim napadima na Iran, u iščekivanju potencijalnog osvetničkog napada na sjedište Pete flote. Na kraju, iranska neposredna odmazda bila je ograničena na raketni napad na američku vojnu bazu u Kataru. Izvor: Reuters
Ruska ratna ekonomija ide ka recesiji, vjerovatno neće usporiti rat
Ruska ratna ekonomija ide ka recesiji, vjerovatno neće usporiti rat Home / Na godišnjem ruskom događaju posvećenom poslovnim investicijama, proslavi obećanja i prilika koju finansira Kremlj, glavni ministar ekonomije zemlje iznio je “hladni rat na zabavi”. “Prema brojkama, da, sada imamo zahlađenje”, rekao je Maksim Rešetnikov na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. “Na osnovu trenutnog poslovnog raspoloženja, čini mi se da smo na ivici prelaska u recesiju.” Kao da to nije bilo dovoljno poražavajuće, šefica Ruske centralne banke podržala je pesimizam. “Rasli smo dvije godine prilično visokom stopom zbog činjenice da su korišteni besplatni radni resursi”, rekla je Elvira Nabiullina tokom iste panel diskusije 19. juna. “Ali moramo shvatiti da su mnogi od tih resursa zaista iscrpljeni. Moramo razmisliti o novom modelu rasta.” A tu je ono što je rekao German Gref, šef državnog bankarskog giganta Sberbanke, na marginama foruma: “Suočavamo se s velikim brojem problema, koje danas možemo nazvati savršenom olujom.” Već više od 40 mjeseci, od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, ruska ekonomija je u ratnom stanju, raste snažnom – ponekad žestokom – stopom i pokazuje otpornost – neočekivanu za mnoge zapadne stručnjake – suočena s kažnjavajućim sankcijama. Kremlj je preuredio ekonomiju kako bi osigurao snagu za svoj rat, ulažući novac u odbrambenu industriju za proizvodnju oružja, tenkova, dronova i uniformi. Uložio je novac u plate radnika odbrambene industrije i vojnicima isplaćivao visoke plate i beneficije kako bi ih privukao da se bore u Ukrajini. To je transformiralo lokalne ekonomije u mnogim siromašnijim i udaljenijim regijama zemlje, a takođe je kupilo podršku za sukob. Ali visoke plate su podstakle inflaciju, a Nabiulina je u oktobru povećala ključnu kamatnu stopu na 21 posto kako bi pokušala da je obuzda. Uprkos javnim pritužbama industrijskog lobija zemlje, ona je ostala čvrsta, posvećena usporavanju inflacije i smanjenju obima ekonomije. To funkcioniše, i sada se Rusija suočava sa prvim značajnim ekonomskim usporavanjem od početka rata velikih razmjera. “Mislim da mnogi pokazatelji ukazuju na zaustavljanje rasta ili na njegovo približavanje”, rekao je Iikka Korhonen, šef istraživanja u Institutu za zemlje u razvoju pri Banki Finske. “Proizvodnja i dalje raste, ali većina drugih stvari ne.” “Dvije godine ruska ekonomija je bila pregrijana i rasla je tempom daleko iznad svoje normalne stope rasta”, rekao je Aleksander Koljandr, ekonomski stručnjak Centra za analizu evropske politike u Washingtonu. “Dakle, ono što se sada dešava je da se ekonomija vraća tamo gdje bi trebala biti. Za sada se radi o korekciji, povratku na dugoročnu stopu rasta. Glavni izazov za vladu u ovom trenutku je da ovo bude ‘meko slijetanje’, a ne potpuni kolaps”, rekao je. Šta slijedi? Prema vladinim statistikama, bruto domaći proizvod Rusije porastao je za 1,4 posto u prva tri mjeseca godine, u poređenju s istim periodom 2024. godine. Međutim, u posljednjih šest mjeseci 2024. godine ekonomija je bila sa prosječnim rastom od oko 4,4 posto. Zvanične procjene sada predviđaju rast BDP-a od oko 2 posto u 2025. godini. Međunarodni monetarni fond predviđa još niži rast – 1,5 posto. Stopa nezaposlenosti je na istorijski niskom nivou od oko 2,3 posto, što naglašava koliko je tržište rada izmijenjeno jer se muškarci odvlače s civilnih poslova kako bi se borili u Ukrajini. Suočena s inflacijom koja je u prvoj polovini 2025. godine iznosila preko 10 posto, Nabiulina je više puta upozoravala na “pregrijanu ekonomiju”. Početkom juna, ona je inicirala malo smanjenje stope, na 20 posto, što su stručnjaci nazvali uglavnom simboličnim. Ali uticaj visoke kamatne stope se pokazuje u zvaničnoj statistici, prema podacima i prognozama Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje, istraživačke grupe povezane s vladom. Za neke u Kremlju, “meko slijetanje” bi bila dobrodošla korekcija u odnosu na dvije burne prethodne godine. Opasnost je ako se pretvori u “tvrdo slijetanje”. “Održavanjem ključne kamatne stope vrlo visokom, uprkos tome što država kontinuirano ulaže novac u ekonomiju, uspjeli su postići usporavanje ekonomije”, rekla je Marija Snegovaja, viša saradnica u programu za Rusiju u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu. “Nije jasno koliko je situacija održiva za Kremlj ako ekonomija zaista opada. To nije nešto što ni oni žele”, rekla je tokom online diskusije 17. juna. “Generalno, ruski makroekonomski tim izgleda prilično zabrinut.” Teže je predvidjeti šta ovo politički znači. Do sada je predsjednik Vladimir Putin dao Nabiulini i drugim visokim ekonomskim zvaničnicima svoj blagoslov za njihovo vođenje ekonomije. Dan nakon panel diskusije na forumu u Sankt Peterburgu, Putin se oglasio, uz upozorenje u govoru na poslovnom forumu: “Neki stručnjaci ukazuju na rizike stagnacije, pa čak i recesije”, rekao je. “Naravno, to se ni pod kojim okolnostima ne smije dozvoliti.” “Naš najvažniji zadatak ove godine je prelazak ekonomije na uravnoteženi rast”, rekao je Putin. Predsjednik Vladimir Putin aplaudira tokom plenarne sjednice Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu 20. juna. S obzirom na to da su drugi djelovi ekonomije pogođeni sankcijama, kremaljska blagajna je još više zavisna od prihoda od nafte i plina nego što je to bio slučaj u prošlosti. Međutim, cijene nafte su pale od početka godine, a Ministarstvo finansija je snizilo svoju prognozu prihoda povezanih s naftom za 2025. godinu. “Ukoliko ne vidimo pad cijena nafte, [ili] neko značajno povećanje sprovođenja sankcija i ukupni pad civilne proizvodnje, mislim da će doći do ‘blagog slijetanja’”, rekao je Koljandr. Uravnotežen ili sporiji rast će se proširiti ekonomijom, usporavajući rast plata. Takođe će opteretiti kućne budžete u vrijeme kada su Rusi navikli na deblje novčanike, što bi moglo podstaknuti nezadovoljstvo. Sve veći broj kompanija i fabrika takođe zaostaje u isplatama plata i nadnica radnicima, prema novinama Nezavisimaja Gazeta. Sve veći broj regija počeo je smanjivati bonuse za regrutaciju novih dobrovoljnih vojnika – trend koji odražava pogoršanje ekonomskih uslova na lokalnom nivou. Ipak, Putin se čini odlučnim da nastavi rat – čak i suočen sa zapanjujućim stopama žrtava koje se približavaju milionu poginulih ili ranjenih muškaraca. Vlada planira potrošiti oko 13,1 biliona rubalja (144 milijarde dolara) na odbrambene i sigurnosne izdatke u 2025. godini. To je 6,3 posto njenog bruto-društvenog proizvoda, jedan od najviših nivoa od sovjetske ere. “Nažalost, da, ovaj rat se neće zaustaviti iz
SAD odobrio prodaju oružja Izraelu, vrijednog pola milijarde dolara
SAD odobrio prodaju oružja Izraelu, vrijednog pola milijarde dolara Home / SAD podržava sigurnost Izraela i od vitalne je važnosti za američke nacionalne interese da pomogne Izraelu, navodi se u izjavi. SAD je u ponedjeljak objavio da je odobrio prodaju Izraelu kompleta za navođene bombe i srodnih usluga u vrijednosti od 510 miliona dolara, nekoliko dana nakon završetka sukoba Izraela i Irana. “Predložena prodaja pojačaće sposobnost Izraela da se suoči sa sadašnjim i budućim prijetnjama, poboljšavajući njegovu sposobnost odbrane granica, kritične infrastrukture i naselja”, navodi se u saopštenju Američke agencije za odbrambenu bezbjedonosnu saradnju (DSCA). “SAD podržava sigurnost Izraela i od vitalne je važnosti za američke nacionalne interese da pomogne Izraelu da razvije i održi snažnu i spremnu sposobnost samoodbrane”, dodala je agencija, prenijela je Beta, pozivajući se na FP. State Department odobrio je prodaju i proslijedio ju Američkom kongresu, na šta ga obavezuje zakon. Izrael je 13. juna pokrenuo veliku vazdušnu ofanzivu protiv Irana, tvrdeći da želi spriječiti tu zemlju da stvori nuklearno oružje. Mogućnost budućeg sukoba s Iranom Stotine vojnih i nuklearnih ciljeva, kao i naseljenih područja, bile su meta ovih napada, u kojima su ubijeni visoki iranski zvaničnici i nuklearni naučnici, kao i mnogi civili. Iran je uzvratio raketnim i bespilotnim napadima na Izrael, ubivši 28 ljudi, prema podacima izraelskih vlasti. Prekid vatre koji je inicirao američki predsjednik Donald Trump stupio je na snagu 24. juna, dva dana nakon njegove odluke o napadu na iranske nuklearne objekte. Primirje je prošle sedmice zaustavilo rat, ali je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao spriječiti Teheran da obnovi svoje nuklearne objekte, što povećava mogućnost budućeg sukoba. SAD, glavni saveznik Izraela, svake godine osigurava oružje vrijedno nekoliko milijardi dolara toj zemlji. Izvor: AFP, Beta
Da li socijalizam osvaja finansijsko srce Amerike
Da li socijalizam osvaja finansijsko srce Amerike Home / U moru prošlonedjeljnih izvještaja i analiza o „istorijskim“ samitima na kojima je ili glavni učesnik ili glavna tema bio Donald Trump, mnogima je promakla gotovo nevjerovatna vijest iz rodnog grada predsjednika SAD – Njujorka. Na unutarstranačkim izborima u Demokratskoj stranci za stranačkog kandidata na izborima za gradonačelnika svojevrsne finansijske prijestonice SAD, neočekivano je izabran ljevičarsko-progresivni kandidat islamske vjeroispovijesti Zohran Mamdani, pobijedivši političkog „teškaša“ Andrew Cuomoa, koji je deset godina bio guverner savezne države Njujork. Budući da već desetak godina demokrate politički dominiraju u ovom centru američke i svjetske trgovine i finansija, ova pobjeda je snažno odjeknula širom Amerike jer Mamdani ima velike šanse da na izborima u novembru bude izabran za gradonačelnika, a njegova ličnost ujedinjuje tri gotovo sveta tabua u današnjoj američkoj politici: socijalizam, islam i podršku Palestini, prenosi Bloomberg Adria. Mamdani je rođen 1991. godine u Kampali u Ugandi, kao sin uglednog profesora postkolonijalnih studija Mahmooda Mamdanija, ugandsko-indijskog porijekla, i poznate indijske rediteljke Mire Nair, koji su se s njim preselili u Njujork u njegovoj sedmoj godini. Ipak, on je dijete iz porodice dvoje intelektualaca iz više srednje klase, koji su kombinovali nasljeđe šiitskog islama i hinduizma, a čiji sin je pohađao prestižnu Srednju školu za nauku u Bronksu i potom diplomirao afričke studije na koledžu Bowdoin. Svoj politički aktivizam započeo je prije deset godina, radeći na kampanjama progresivnih kandidata u Kvinsu i Bruklinu, ali i podržavajući pokret „Black Lives Matter“ kada je zagovarao da se njujorškoj policiji ukine finansiranje. Kao kandidat Demokratskih socijalista Amerike 2020. godine izabran je u Skupštinu Njujorka, gdje se istakao u borbi za besplatan javni prevoz i protiv izbacivanja iz gradskih stanova porodica s niskim primanjima. I u sadašnjoj kampanji za gradonačelnika Njujorka, on zagovara zamrzavanje kirija i više stanova po povoljnim cijenama, besplatne vrtiće, brži i besplatni prevoz gradskim autobusima, potom sveobuhvatnu reformu javne bezbjednosti i uvođenje minimalne zarade do 2030. godine. Osim toga, on podržava povećanje poreza za korporacije i one koji godišnje zarađuju više od milion dolara. Podrška od Sandersa, a od Trumpa prijetnja Mamdanijeva ljevičarska prošlost i politički program kod mnogih u Americi izazivaju kontroverze, ali njegova harizma i odlične govorničke vještine čine ga vrlo vjerovatnim pobjednikom izbora. Njegova kampanja, fokusirana na socijalnu pravdu i prava radničke klase, izazvala je oštre kritike republikanaca i dijela demokratskog establišmenta, dok je podrška progresivaca, kao što je senator Bernie Sanders, učvrstila njegovu poziciju. „Mamdani je pobijedio. Establišment je u panici. Milijarderi skupljaju novac protiv njega, Trump bjesni, islamofobi su na slobodi. Oni znaju ono što mi znamo: kandidati koji hrabro stoje uz radničku klasu mogu pobijediti ne samo u Njujorku, već bilo gdje. Hajde da stanemo uz Zohrana“, napisao je na društvenoj mreži X senator Sanders. S druge strane, predsjednik SAD i njujorški magnat Trump izjavio je da će Njujork ostati bez novca iz savezne kase ako Mamdani „ne bude pristojan“ ukoliko bude izabran za gradonačelnika. Prema Trumpovoj ocjeni, Mamdani je „čist komunista“ i nezamislivo mu je da on pobijedi na izborima u Njujorku. „Recimo ovako: ako pobijedi, ja ću biti predsjednik, a on će morati da uradi pravu stvar ili neće dobiti novac“, rekao je predsjednik SAD. Mediji podsjećaju da se više od 100 milijardi dolara iz savezne kase daje najvećem američkom gradu kroz različite programe. Mamdani, koji inače sebe opisuje kao demokratskog socijalistu, demantovao je da je komunista, ali je ponovio svoju posvećenost povećanju poreza za najbogatije Njujorčane. „Društvo koje proizvodi milijardere, dok milioni gladuju, nije uspješno – to je pokvareno. Mislim da ne bi trebalo da imamo milijardere. Tačka“, rekao je Mamdani i dodao da se već navikava na činjenicu da će Trump govoriti o tome kako (Mamdani) izgleda, kako zvuči, odakle je i ko je, jer smatra da time želi da odvrati pažnju od onoga za šta se bori. „Potrebna nam je jednakost širom našeg grada, države i zemlje.“ Injekcija za Demokratsku stranku Za mladog, progresivnog političara, koji je bio praktično nepoznat kada je kampanja počela, prema ocjeni koju u autorskom tekstu za britanski dnevni list The Independent iznosi strateg političkih kampanja Pablo O’Hana, ova pobjeda je signal da ide dalje od lokalne politike. Kako ističe, Mamdani ovom pobjedom nije samo isključio titana njujorške politike (bivšeg guvernera Cuomoa), već je dao „Demokratskoj stranci prvi pravi zamah energije otkako je prošle godine izgubila Bijelu kuću“. „Mamdanijeva pobjeda je dokaz da progresivne ideje mogu da pobijede na izborima“, smatra O’Hana, ističući da Njujorčani s pravom žude za predstavnikom koji razumije kako je živjeti u skučenim, preskupim stanovima i putovati dugo metroom koji se bori sa problemima. „Socijalistički milenijalac rođen u Ugandi možda je upravo dao demokratama injekciju u njihovu ruku koja je potrebna nacionalnoj stranci.“ I bloger Iwan Jakwyina, kako prenosi ukrajinski portal New Voice, ističe da Mamdani posjeduje izvanredne političke vještine, te da je njegovo javno prisustvo „izuzetno ubjedljivo, on nepogrešivo iznosi prave poente, zauzima nekonvencionalan pristup i zna kako da pridobije ljude“. „On je u osnovi postao lider Demokratske stranke – njeno novo lice i njena najvažnija zvijezda u usponu. Zbog toga se mnogi ljudi osjećaju neprijatno jer zauzima izrazito ljevičarske stavove o mnogim ključnim pitanjima“, ističe Jakowina. Objašnjavajući kako je Mamdaniju pošlo za rukom da na birališta izvede na desetine hiljada novih birača, The New York Times navodi da je on u kampanji razgovarao sa nezadovoljnim Njujorčanima u Kvinsu i Bronksu, koji su glasali za predsjednika Trumpa, pri čemu je nekoliko puta posjećivao džamije kako bi čuo zabrinutosti muslimana, nadajući se da će pružiti razlog onima koji nisu uključeni da se registruju za glasanje. „Osvojio je progresivce populističkom porukom da grad učini pristupačnijim, djelom tako što je tražio od korporacija i bogatih da plaćaju više, a svoju viziju je širio putem viralnih video-snimaka na društvenim mrežama. Okupio je armiju volontera i malih donatora, pomažući svojoj kampanji da pokuca na više od milion vrata“, navodi njujorški dnevnik, dodajući da su ankete sporo hvatale njegov zamah, dok je on gradio pobjedničku kampanju izgrađenu ni iz čega za nekoliko mjeseci. „Njegova sposobnost da održi zamah biće testirana, posebno zato što poslovni lideri već planiraju kako
Svjetska ekonomija pred potpunim restartom
Svjetska ekonomija pred potpunim restartom Home / Svjetska ekonomija funkcioniše poput superkompjutera – neprekidno procesuira trilione podataka o cijenama, proizvodnji, prihodima i bogatstvu, kreirajući okvir za ono što danas nazivamo kapitalizmom. No, baš kao i svaki računar, ovaj sistem zavisi od hardvera (tržišta, institucije, regulative) i softvera – to jest, dominantnih ekonomskih ideja koje definišu svrhu ekonomije u datom vremenu, piše Biznis.ba Upravo sada, taj “računar” se ponovo resetuje. Veliki ekonomski reset Suočeni smo sa krajem američki vođene ere globalizacije, slobodne trgovine i otvorenih društava. Poslije godina carinskih ratova, nepovjerenja na tržištima, pada dolara i sve većeg populizma, svjetska ekonomija ne traži samo novi softver – već i potpuni hardverski remont. Drugim riječima: počinje nova era kapitalizma, ali niko još tačno ne zna kakva će ona biti. Od Novog dogovora do neoliberalizma Posljednji veliki reset dogodio se 1930-ih nakon Velike depresije, kada je “New Deal” Frenklina D. Ruzvelta redizajnirao sistem oko ideje pune zaposlenosti. Ta paradigma trajala je do sredine 1970-ih, kada su rast plata i inflacija počeli da potkopavaju profite. Tada dolazi nova era: neoliberalizam. Pokret predvođen Reganom i Tačerovom transformisao je sistem – cilj više nije bila zaposlenost, već stabilnost cijena, mobilnost kapitala i rast kroz globalizaciju. Centralne banke postale su nezavisne, sindikati oslabljeni, a tržišta deregulirana. Sljedeći krah – i populistički odgovor No, taj sistem je imao bug – uspon profita pratio je pad plata, deindustrijalizacija i rast nejednakosti. Kredit je zamijenio plate. Kada je balon pukao 2008. godine, spas su omogućile centralne banke, ali po cijenu rastućeg javnog duga i mjera štednje koje su najviše pogodile radničku klasu. Već 2016. dolazi politički odgovor: Brexit, pa zatim Donald Trump. Trampova politika – prvo iznutra – nije donijela koherentan novi model, ali je otvorila vrata resetu. Njegov drugi mandat usmjeren je na industrijalizaciju kroz carine, smanjenje imigracije i podsticaj tradicionalnih porodičnih vrijednosti – što analitičari nazivaju „regresivnom modernizacijom“, prenosi Investitor me. To je povratak idejama iz 1940-ih i 1950-ih, bez jasne vizije za 21. vijek. Budućnost kapitalizma: Tri puta ka naprijed Ljevica trenutno nudi tri odgovora: – Status quo – čekati da Trampov populizam sam sebe uništi.– Lijevi populizam – pokret oko Bernieja Sandersa i AOC koji želi ekonomiju za obične ljude.– Agenda obilja – progresivne reforme sa manjim regulacijama i većim rastom. Ali nijedna opcija još nema dominantnu podršku. Vrijeme za odlučne ideje Jedno je jasno: novi svjetski poredak se ne dešava – on se već formira. Nije fiksiran, još se može oblikovati. No, ako se ništa ne ponudi kao alternativa regresivnoj modernizaciji, ona može prevladati. Potrebne su nam nove ideje – ali još više, političari sa hrabrošću da ih sprovedu. Izvor: Bankar.me
Zlato ili sirovine – Šta je bolja zaštita od inflacije?
Zlato ili sirovine – Šta je bolja zaštita od inflacije? Home / Zlato ima dugu reputaciju kao zaštita od inflacije, a entuzijasti ovog plemenitog metala često naglašavaju njegovu sposobnost da očuva vrijednost kroz vrijeme. Jedan od najčešćih narativa među investitorima je da jedna unca zlata uvijek vrijedi koliko i kvalitetno muško odijelo. Ova reputacija jedan je od razloga za nedavni rast cijene zlata. Dodatni faktori uključuju masovne kupovine od strane centralnih banaka koje žele diverzifikovati rezerve van američkog dolara, kao i investitore koji traže sigurnu luku u vreme geopolitičke i ekonomske nestabilnosti. Međutim, postavlja se ključno pitanje – da li je zlato zaista najbolja zaštita od inflacije? Istorijski podaci daju mješovitu sliku. Dok je zlato u određenim periodima inflacije zaista donosilo solidne prinose, sirovine su pokazale konzistentnije performanse. Šta istorija kaže? Sirovine, koje obuhvataju energente (naftu, gas), poljoprivredne proizvode (kukuruz, pšenicu, soju) i metale (zlato, srebro, bakar, platinu), generalno su bolje pratile inflatorne skokove. Tokom svih pet analiziranih inflatornih perioda, sirovine su nadmašile inflaciju. Zlato je to uspjelo u tri slučaja, ali je zaostajalo u druga dva. Najbolje rezultate zlato je imalo tokom inflatornih udara 1970-ih godina, kao i u periodu od septembra 2007. do jula 2008, kada su rast cijena nafte i hrane, zajedno sa potražnjom iz tržišta u razvoju, podigli inflaciju preko 5%. Nasuprot tome, zlato je podbacilo krajem 1980-ih, kada je inflacija u SAD-u porasla za oko 20%. U najnovijem inflatornom periodu (od sredine 2021. do marta 2023), iako je cijena zlata rasla, njegov kumulativni prinos bio je 13 procentnih poena manji u odnosu na indeks sirovina. Zašto su sirovine pouzdanije? Odgovor je jednostavan – mnoge sirovine su direktno uključene u potrošačke indekse cijena. Kada inflacija raste, cijene energije, hrane i osnovnih sirovina rastu zajedno sa njom. Osim toga, sirovine su usko povezane sa ekonomskim rastom – periodi snažnog rasta često podstiču veću potražnju i više cijene. Zlato, s druge strane, više zavisi od faktora poput kamatnih stopa, geopolitičke neizvjesnosti i ponašanja centralnih banaka. Na primjer, u kasnim 1980-im, rast prinosa na obveznice učinio je ulaganje u zlato manje atraktivnim, jer ono ne donosi prihod. Ostali faktori Ako već ulažete u fondove koji prate široke indekse sirovina (kao što je Bloomberg Commodity Index), vjerovatno već imate i određenu izloženost zlatu – ovaj indeks sadrži oko 14% zlata. Međutim, i zlato i sirovine su dugoročno značajno zaostajali za akcijama. Obje klase imovine prolazile su kroz višegodišnje cikluse slabih i jakih performansi, uz često visoku volatilnost i rizik od gubitaka. Jedan od tehničkih izazova za ETF-ove koji ulažu u futures ugovore je “contango” – situacija u kojoj su cijene budućih ugovora više od trenutnih, što negativno utiče na prinos. Zlato i dalje ima svoje mjesto u investicionim portfolijima – ali ne kao vodeći alat za zaštitu od inflacije. Sirovine, zahvaljujući svojoj direktnoj vezi sa potrošačkom korpom i ekonomskom aktivnošću, pružaju pouzdaniju zaštitu. Dugoročni investitori bi trebalo da ograniče udio i zlata i sirovina u portfoliju, ali ako je cilj konkretna zaštita od inflacije – sirovine su pametniji izbor. Izvor: Aljazeera
Za odbranu 2035. preko 460 miliona eura? Kako će nova odluka NATO-a o izdvajanju za vojni budžet uticati na Crnu Goru
Za odbranu 2035. preko 460 miliona eura? Kako će nova odluka NATO-a o izdvajanju za vojni budžet uticati na Crnu Goru Home / Ako Crna Gora 2035. godine bude izdvajala pet odsto bruto domaćeg proizovoda (BDP) za odbranu, kako nalaže nova odluka NATO-a, ta suma bi te godine mogla premašiti 460 miliona eura. Prema podacima iz ovogodišnjeg budžeta Crne Gore, BDP je projektovan na 7,96 milijardi eura, dok se, po informacijama iz Prostornog plana do 2040. godine, očekuje da BDP 2040. iznosi 10 milijardi eura. Koristeći model eksponencijalnog rasta, to bi značilo da bi BDP 2035. mogao biti 9,23 milijarde eura, a pet odsto izdvajanja za odbranu iznosilo bi 461,5 miliona eura. Iz Ministarstva odbrane “Vijestima” su početkom juna saopštili da je planirani vojni budžet za ovu godinu 161,42 miliona eura, što bi značilo da bi on 2035. mogao biti uvećan za skoro tri puta, odnosno za preko 300 miliona eura. Na ovonedjeljnom samitu NATO-a u Hagu, postignut je dogovor da će članice tog vojno-političkog saveza do 2035. povećati izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a, dva i po puta više od dosadašnje “kvote” od dva odsto. Predviđeno je da se 3,5 odsto usmjeri na direktne vojne troškove, a 1,5 odsto na “šire izdatke za bezbjednost”.Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, koji je godinama od članica Alijanse tražio povećanje odbrambenih izdvajanja, novu odluku je nazvao “velikom pobjedom za Evropu i zapadnu civilizaciju”, a šef države Jakov Milatović rekao je da je u Hagu donesena “istorijska odluka… od presudne važnosti za jačanje odbrambenih kapaciteta svih saveznika”. Dodao je da je na taj način poslata “snažna poruka jedinstva i zajedništva”, te da je Crna Gora kredibilna članica Sjevernoatlantskog saveza. Ozbiljan izazov Geopolitički i bezbjednosni konsultant Nikola Lunić kazao je “Vijestima” da će novi NATO standard zahtijevati fiskalne reforme u Crnoj Gori “koje će imati za osnovu povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim sektorima”. Naveo je da će se politička elita u Podgorici u narednom periodu suočiti sa “neophodnošću pažljive analize troškova, dugoročnog planiranja i visokog nivoa finansijske odgovornosti”, jer u protivnom, upozorava on, lako može doći do preopterećenja budžeta i smanjenja kvaliteta života građana. “Na NATO samitu u Hagu donesena je odluka o povećanju izdvajanja za odbranu sa preciznom podjelom: 3,5 odsto za osnovne vojne potrebe i 1,5 odsto za ‘šire bezbjednosne izdatke’. U kontekstu Crne Gore, ovo predstavlja ozbiljan izazov s obzirom na trenutne ekonomske kapacitete i postojeću infrastrukturu”, rekao je Lunić. Jačati PVO i pomorske sposobnosti Upitan na šta bi se moglo trošiti 3,5 odsto BDP-a predviđenih za vojna izdvajanja, Lunić je odgovorio da bi to podrazumijevalo nabavku konvencionalnog naoružanja i vojne opreme (tenkovi, artiljerija, patrolni brodovi), održavanje i modernizaciju vojnih baza, obuku vojnog osoblja i njihove plate, kao i za učešće u multinacionalnim operacijama. Ukazuje da Crna Gora mora imati prioritet kada su u pitanju sposobnosti protivvazdušne odbrane (PVO) nabavkom sistema PVO i bespilotnih letjelica, te jačanje pomorske sposobnosti i kopnene snage nabavkom modularnih platformi i modernih komunikacionih sistema. “Nedavna nabavka francuskih patrolnih brodova klase OPV 60 iako korisna za osnovne bezbjednosne zadatke u mirnodopskim uslovima, ne odgovara u potpunosti savremenoj NATO percepciji novih bezbjednosnih izazova. Brodovi predstavljaju neborbene platforme niskog dometa i male autonomije koji neće doprinijeti sposobnostima kolektivne odbrane, ni interoperabilnosti sa većim NATO flotama”, ocjenuje sagovornik. Lunić konstatuje da su Alijansi potrebne pomorske snage za odvraćanje koje su sposobne za “protivpodmorničku borbu i elektronsko ratovanje”, a uz visoki nivo interoperabilnosti. Poručuje da bi se Crna Gora u narednom periodu mogla fokusirati na sisteme za elektronsko izviđanje i sajber odbranu koji bi, tvrdi on, bili ključni za odbranu od savremenih hibridnih prijetnji. Modernizacija, sajber odbrana, obuke civila… Iz NATO-a je saopšteno da će države članice godišnje izdvajati do 1,5 odsto BDP-a kako bi, između ostalog, zaštitili kritičnu infrastrukturu, odbranili mreže, osigurali civilnu spremnost i otpornost, oslobodili inovacije i ojačali odbrambenu industrijsku bazu. Lunić ističe da je izdvajanje 1,5 odsto BDP-a za aktivnosti koje nisu “direktno borbena obuka ili naoružanje” od ključnog značaja za operativnu spremnost i otpornost. “To podrazumijeva modernizaciju infrastrukture (npr., puteva za tešku vojnu tehniku ili luka za brzo snabdijevanje), podizanje sposobnosti sajber odbrane i zaštite mreža, jačanje civilne otpornosti i sistema hitne reakcije u vanrednim situacijama, kao i podršku odbrambenoj industriji i inovacijama”, rekao je on. Navodi da bi Crna Gora, u skladu sa njenim interesima, tih 1,5 odsto BDP-a mogla potrošiti na više različitih načina. “U okviru infrastrukturne zaštite, mogla bi se unaprijediti zaštita luka i aerodroma od sabotaža ili elektroenergetski sistem. Jačanje sajber odbrane bi, na primjer, podrazumijevalo intenzivniju obuku eksperata za zaštitu podataka ili izgradnju nacionalnog CIRT centra”, dodaje Lunić. Kazao je da bi se kroz razvoj sistema ranog upozorenja, edukaciju građana i čestih vježbi moglo osnažiti civilno društvo za reakciju u vanrednim situacijama. “Na kraju, ne treba potcijeniti ni doprinos inovacijama i razvoju odbrambene industrije kroz stimulisanje istraživanja u oblasti bezbjednosti ili subvencionisanje domaće privrede za razvoj odbrambenih tehnologija”, napominje sagovornik. Krapović: Pare za odbranu ostaju u Crnoj Gori Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je sinoć za TV Vijesti da će se odluka da članice NATO-a izdvajanja za odbranu podignu na pet posto BDP-a ostvariti za deset godina, i da će tada iznositi oko 400 miliona eura. Crna Gora će do 2035. morati da dostigne izdvajanje od 400 miliona eura godišnje za odbranu i bezbjednost“Taj novac ne ide za Brisel, ne ide za Vašington. On ostaje u Crnoj Gori i ulaže se u kapacitete Crne Gore. To bi bilo oko nekih 400 miliona eura godišnje”, rekao je Krapović. Ističe da će se do toga doći postepeno, povećavanjem budžeta za odbranu, iz godine u godinu. “Što opet izlazi nekih oko 20 miliona (povećanja), možda više, po godini. Ne bih rekao da je to sad nešto baš nedokučivo u budžetu, koji je toliki koliki jeste. Mi jesmo mala država i to jesu ogromna izdvajanja. Ja u potpunosti shvatam da je na umu običnog građanina i u fokusu njegovog interesovanja prije svega socijala, školstvo, zdravstvo i to je potpuno opravdano. Ali ukoliko ne budemo imali elementarnu bezbjednost i stabilnost, sve
Iran i Izrael između rata i mira – šta region Bliskog istoka čeka posle najnovijeg sukoba
Iran i Izrael između rata i mira – šta region Bliskog istoka čeka posle najnovijeg sukoba Home / Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da će se predstavnici Vašingtona i Teherana sastati naredne nedjelje u cilju sklapanja nuklearnog sporazuma, naglašavajući to kao gest dobre volje, a ne potrebe, smatrajući da je iranski nuklearni program uništen. Stručnjak za bezbjednost Danijel Šunter ističe da je bilo kakav mir u regionu Bliskog istoka privremenog karaktera i da će primirje zavisiti od toga u kojoj mjeri su objekti za obogaćivanje uranijuma uništeni. Potpredsjednica nevladine organizacije „Monitor“ u Izraelu Olga Izrael Dojč smatra da u Izraelu vlada skepticizam u pogledu toga koliko će prekid vatre između dvije zemlje biti na snazi, piše RTS. Potpredsjednica nevladine organizacije „Monitor“ u Izraelu kaže da je situacija u toj zemlji trenutno specifična. „Preko noći smo napravili tranziciju iz rata. Prethodnog dana su još uvijek padale rakete, a onda smo probudili jutros kao da se ništa nije desilo, deca su se vratila u škole, a odrasli na radna mjesta“, pojašnjava Olga Izrael Dojč. Navodi da se lokalno stanovništvo pita koliko dugo će primirje između Izraela i Irana u praksi trajati. „Ujedno, mi smo praktično u ratu od 7. oktobra 2023. godine u sukobima sa Hamasom, koga podržava Iran. Pa smo bili u direktnom konfliktu sa Iranom i 2024, ovo je sada treća epizoda. Vlada skepticizam prema ovom pitanju“, ističe sagovornica Jutarnjeg programa. Stručnjak za bezbjednost Danijel Šunter naglašava da je konflikt između Izraela i Irana u toku od kraja sedamdesetih godina 20. vijeka. „Iran je svoj nuklearni program započeo još sedamdesetih godina, ali u jednom potpuno drugom kontekstu. To je bio civilni nuklearni program koji su podržavale Sjedinjene Američke Države i Zapadna Evropa. Tako je bilo sve do 1979. godine i Islamske revolucije, onda su nastupile promjene u spoljnoj i unutrašnjoj politici. Ujedno, nastavili su da rade na razvoju nuklearnog sporazuma, ali su tada prepoznali njegov potencijal kao sredstvo spoljnopolitičkog djelovanja“, ukazuje Šunter. Objašnjava da je uporedo sa tim zvanična politika vlasti u Iranu mogla da se objasni i potrebom da „Izrael treba da nestane sa lica zemlje“. „Sve to je izazvalo veliku zabrinutost. Otprilike, to je kao da imate komšiju na desetom spratu koji vam svako malo sa terase dovikuje ja ću da vas ubijem. Vi živite u takvoj atmosferi i onda saznate da u garaži jednog dana sklapa nešto što može da bude upotrijebljeno kao oružje protiv vas. Šta biste radili u takvoj situaciji, ako policija neće da reaguje“, zaključuje Šunter. Šunter smatra da trenutni razvoj situacije predstavlja nastavak Trampove politike koju je zagovarao i tokom prvog mandata u Bijeloj kući. „Sada imamo i konkretne rezultate i američko bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Vodi se debata o efektima tog bombardovanja – inicijalna procjena koja je procurjela u američke medije kaže da su rezultati bili negdje između umjerenih i snažnih, što Tramp poriče i ističe da je sve uništeno. Na kraju krajeva, nuklearni program ne zavisi od jednog ili nekoliko postrojenja“, tvrdi Šunter. Podvlači da je istorija do sada pokazala da bilo kakav mirovni sporazum na Bliskom istoku ne može da bude permanentan. „Mir na Bliskom istoku uvijek ima privremeni karakter. Glavno pitanje je do koje je mjere nuklearni program zaustavljen. Izraelci već pričaju da će napasti ponovo ukoliko se ispostavi da nuklearni program Irana i dalje postoji“, ukazuje sagovornik Jutarnjeg programa. Sa druge strane, Olga Izrael Dojč potvrđuje da i u Izraelu postoji debata oko toga do koje mjere je nuklearni program iranski uništen. „Da li je program uništen djelimično ili potpuno, da li je vraćen nekoliko mjeseci unazad ili nekoliko godina. Egzistencijalna prijetnja Izraelu od Irana nije dolazila samo u vidu nuklearnih postrojenja, već i preko 4.000 balističkih raketa i na hiljade nosača i lansera projektila postavljenih svuda po teritoriji Irana, kao i putem svoje mreže proksija oličenih u Hamasu, Hezbolahu i drugim paravojnim formacijama“, kaže Olga Izrael Dojč. Pojašnjava da joj se čini da su te pretnje po Izrael sada svedene na niži nivo i da Iranu predstoji borba na unutrašnjem planu, odnosno, na očuvanju režima. „Iran je u vojnom smislu ponižen na međunarodnoj sceni i sada je satjeran u čošak. Postoji lajtmotiv koji je Iranu bitniji od uništenja Izraela, a to je samoodržavanje režima. Vjerujem da će težiti tome da uspostave disciplinu i autoritet svog režima. Sa druge strane, mislim da se iranski narod budi i da pobuna bukti svake godine sve više“, zaključuje Olga Izrael Dojč. Izvor: Danas
Tramp najavio potpisivanje trgovinskog sporazuma između SAD i Kine
Tramp najavio potpisivanje trgovinskog sporazuma između SAD i Kine Home / Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD i Kina potpisale trgovinski sporazum, ali nisu objavljeni detalji o uslovima i specifičnostima dogovora. Tramp je rekao da očekuje i da će uskoro biti postignut sporazum i sa Indijom, prenio je AP. Ministar trgovine SAD-a, Hauard Latnik, potvrdio je da je sporazum sa Kinom potpisan ranije ove nedjelje, dodajući da je dogovor “potpisan i zapečaćen”. Latnik je rekao za Blumberg TV da je sporazum sklopljen dva dana prije Trampove izjave. Ovaj sporazum dolazi nakon početnih pregovora u Ženevi početkom maja, kada su obje strane postigle dogovor o odlaganju značajnih povećanja carina koja su mogla dovesti do zamrzavanja trgovinskih veza između dvije zemlje. “Predsjednik voli lično da sklapa ovakve sporazume. On je taj koji potpisuje dogovore. Imaćemo još sporazuma”, rekao je Latnik. Iako Kina nije objavila nikakve nove sporazume, kinesko Ministarstvo trgovine juče je saopštilo da ubrzava odobravanje izvoza retkih zemljanih elemenata, ključnih za proizvodnju visokotehnoloških uređaja, poput električnih vozila. Izvor: Politika
Prodaja Tesle nastavlja da pada u EU-u
Prodaja Tesle nastavlja da pada u EU-u Home / Prodaja električnih automobila porasla je za 27 posto u Evropskoj uniji tokom maja, dok je Teslina pala za 40,5 u odnosu na prethodnu godinu. Prodaja Tesle u Evropi pala je za 40,5 posto u maju na godišnjem nivou, pokazali su podaci koje je u srijedu objavilo Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA). Američka kompanija za električna vozila milijardera Elona Muska prodala je 8.729 jedinica u maju u zemljama Evropske unije, pokazao je izvještaj ACEA-e, dok je u maju 2024. godine ta brojka iznosila 14.682. U Evropi, uključujući EU, Evropsko udruženje slobodne trgovine i Veliku Britaniju, prodaja Tesle je pala za 27,9 posto, na 13.863 jedinice u maju, u odnosu na isti mjesec prošle godine. U međuvremenu, prodaja električnih automobila porasla je za 27,2 posto u maju, na 193.493 jedinica u Evropi. S druge strane, kineski proizvođači automobila povećali su prodaju za 111 posto u odnosu na prethodnu godinu u maju, na 65.808 jedinica, prema podacima JATO Dynamics. Snažan rast kineskih električnih vozila Njihov tržišni udio se takođe udvostručio na 5,9 posto. “Uprkos uvođenju carina EU-a na kineska električna vozila, njihovi automobilski brendovi nastavljaju bilježiti snažan rast širom Evrope”, rekao je Felipe Munoz, globalni analitičar u JATO Dynamicsu, prenijela je Anadolija. Dodao je da je “njihov zamah dijelom posljedica odluke da u regiju plasiraju alternativne pogonske sklopove, poput plug-in hibrida i potpunih hibrida”. Prodaja Tesle u Evropi posljednjih mjeseci brzo opada zbog Muskovih kontroverznih političkih stavova, njegove intervencije u evropskoj politici i brze konkurencije kineskih brendova. Izvor: Aljazeera Izvor: Al Jazeera, Anadolija