Dug Rudnika uglja pretvara se u akcijski kapital EPCG-a
Skupština akcionara Rudnika uglja odlučila je da dug tog preduzeća pretvori u akcijski kapital EPCG-a. Pomenuti dug iznosi oko 14,3 miliona eura, a svi članovi skupštine koji su odlučili da ga pretvore u akcijski kapital crnogorske elektroprivrede dolaze upravo iz EPCG-a. Dug će, prema toj odluci, biti izdijeljen na 3,4 miliona akcija pojedinačne vrijednosti oe 4,24 eura. Dosadašnji akcijski kapital Rudnika uglja iznosti 21,5 miliona eura, a odlukom EPS-a slijedi mu skora dokapitalizacija. Kako saznaju podgorički mediji, odbor je odluku donio još krajem juna, ali je tek prije nekoliko dana ona objavljena na Montenegroberzi. U roku od 30 dana odbor će podnijeti zahtjev za evidenciju emisije Komisiji za tržište kapitala. EPCG je stekao prava da u rudniku dijeli dividende, dobije dio preostale imovine nakon sprovedenog postupka likvidacije, dobije dodatne akcije u slučaju povećanja osnovnog kapitala, pravo preče kupovine ako bi se štampale nove akcije i zamjenjive obveznice itd. Rudnik uglja posluje kontinuirano pozitivno, ali će ove godine zbog rekonstrukcije termoelektrane u Pljevljima prema ekološkim standardima biti u višemilionskom minusu. Dug Rudnika uglja pretvara se u akcijski kapital EPCG-a Home /
Deflacija, problem koji prijeti urušavanjem kineske ekonomije
Najveći izazov kineskoj ekonomiji u ovom trenutku nisu carine SAD nego deflacija, koja bi mogla da zaprijeti njenom urušavanju, ističe se u velikoj analizi „Njujork tajmsa“. Sve manje cijene za kineske potrošače imaju za uzrok nekontrolisane popuste koje uporno forsiraju domaći proizvođači. Ovi popusti su dio poslovnih strategija, a te strategije proističu iz surove borbe na tržištu sa ogromnim brojem učesnika kao i ništa manje ponude. Prema ocjeni uglednog američkog dnevnog lista, kineski proizvođači se nalaze u ekonomskim teoretičarima poznatoj „trci ka dnu“ u kojoj se učesnici nadmeću da nižim cijenama onoga što nude postanu konkurentniji. U toj trci kupci mogu da „trljaju ruke“ pošto im je roba koju bi da kupe sve jeftinija, ali je u suštini riječ o smanjenju snage privrednih subjekata pošto oni proizvode sve više, a ostvaruju sve manje profita. Problem haotične deflacije muči sve grane privrede, od tradicionalnih poput prerade gvožđa i betona, do sektora novih tehnologija. Upravo su savremene tehnologije odličan primjer kako posluju kineske kompanije. Čim se osvoji novo znanje u njima, sa velikim entuzijazmom biznis pokreće više firmi i u nemilosrdnoj konkurenciji same stradaju pošto potrošačima nude nerealno niske cijene svojih proizvoda i usluga. Teoretičari su osmislili termin za ovakva privredna kretanja nazvavši ih „involucijom“ tj. postepenim urušavanjem sistema koji trenutno postoji. Problem nekontrolisanog snižavana cijena na tržištu priznala je i kineska vlast pa je tako predsjednik Kine Si Điping naglasio da će Vlada „pod hitno preduzeti mjeri kako bi se zaustavila haotična konkurencija. Si je ocjenio da nije baš logično da „svaka regija u zemlji ima pogon za proizvodnju iz domena vještačke inteligencije ili električnih automobila“. Vlada Kine je u prijethodnom periodu u fokus stavila sektor industrije električnih automobila smatrajući da se on najviše otrgao kontroli u formiranju cijena. Vlada se obavezala da će riješiti problem, kako je definisala, „nerazumene konkurencije“. „Niko neće biti pobjednik ako cijene kontinuirano padaju“, piše u kritičkom tonu „Pipls dejli“, list koji redovno prati političke stavove Komunističke partije Kine. U istom članku autori ovog dnevnika napominju da „ovakva deflatorna kretanja potpiruju „loš novac“ koji istiskuje „dobar novac“ sa tržišta“. Deflacija bi dodatno mogla da se ubrza s obzirom da je Kina u kontinuiranom galopirajućem ekonomskom rastu, a eventualne sankcije na uvoz robe iz ove zemlje u SAD vratio bio ogromne količine robe u domaću potrošnju. Deflacija, problem koji prijeti urušavanjem kineske ekonomije Home /
Postignut trgovinski sporazum između SAD i EU – 15% carina na uvoz evropske robe
SAD i EU postigli su, u posljednji čas, trgovinski sporazum prema kojem će za uvoz evropske robe biti uvedena univerzalna stopa carina od 15%. Sporazum su, nakon pregovora u Vašingtonu, objelodanili predsjednik SAD Donald Tramp i šefica EK Ursula Fon Der Lajen, a do njega je došlo samo nekoliko dana prije roka koji je Bijela kuća dala Evropljanima za usaglašavanje. Taj rok je isticao 1. avgusta u ponoć, a u slučaju da nije bilo dogovara evropska roba bi se na ulasku u SAD carinila po tarifi od 30%. „Taj sporazum je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Na izvjestan način ovo je partnerstvo“, naglasio je vidno raspoloženi Tramp po zaključivanju sporazuma. Osim postignutog dogovora o tarifama, Tramp se pohvalio da će u predstojećem periodu EU investirati 600 milijardi dolara u njegovoj zemlji te da će od Amerikanaca kupiti energente u vrijednosti od 750 milijardi „zelenih novčanica“. Fon Der Lajen je ocjenila da će „sporazum vratiti ravnotežu između dva velika ekonomska partnera“ i dodala da je od njega došlo „poslije teških pregovora“. Ona smatra da će efekte dogovora sa Amerikancima najviše u povoljnom smjeru osjetiti „nižerangirane grane evropske privrede“. Poslije postizanja dogovora sa Evropljanima, pred vlastima SAD ostaje još jedan carinski problem, onaj sa Kinom. Pregovori sa predstavnicima zvaničnog Pekinga počinju danas u Stokholmu, a kineski mediji najavljuju novi rok za odlaganje tarifnog paketa Trampove administracije od još tri mjeseca. Analitičari ocjenjuju da su za Amerikance pregovori sa kineskim kolegama daleko složeniji od onih koje su upravo okončali sa predstavnicima EU. Postignut trgovinski sporazum između SAD i EU – 15% carina na uvoz evropske robe Home /
Tramp:”U završnoj smo fazi postizanja trgovinskog sporazuma sa Kinom”
Predsjednik SAD Donald Tramp obavjestio je javnost da se njegova administracija nalazi u završnim pregovorima sa Kinom oko postizanja novog trgovinskog sporazuma. Tramp je, takođe, naveo da se SAD nalaze, kako je rekao, “u ozbiljnim trgovinskim pregovorima” sa EU i najavio da će transatlantskim partnerima uvesti manje carine na uvoz robe u slučaju i oni “otvore evropsko tržište za američke kompanije”. On je, takođe, nagovjestio da će se većina ostalih zemalja naći u novom režimu i da će tarife na uvoz njihove robe u SAD biti drastično uvećane s početkom narednog mjeseca. Tramp:”U završnoj smo fazi postizanja trgovinskog sporazuma sa Kinom” Home /
Očekuje se smanjene njemačkih investicija u SAD
Njemačke kompanije sa velikom pažnjom posmatraju ishod pregovora između SAD i EU oko novih carina koje bi da uvede administracija šefa Bijele kuće Donalda Trampa i zbog toga odlažu ulaganja u toj zemlji, rezultat je ankete koja je sprovedena. Ovo istraživanje je obuhvatilo veliki broj značajnih njemačkih kompanija koje ili već ulažu u SAD ili imaju planove da se time bave. Istraživenje je sproveo Institut za ekonomska istraživanja (IFO) iz Minhena. Zanimljivo je da se više od 60% tih kompanija žali da moguće povećanje carina na uvoz robe u SAD, ali i da je približno isti procenat onih koji se pribojavaju ojačane kineske konkurentnosti na tržištu. Mediji podsjećaju da su veliki njemački privredni subjekti sa velikom dozom opreza dočekali drugi mandat Trampa na čelu američke administracije i ponavljaju da za njih nije izvjesno u kom će smjeru ići ekonomska politika zvaničnog Vašingtona. Čak trećina anketiranih korporacija smatra da će do kraja Trampovog predsjedničkog mandata SAD biti manje bitna destinacija za njihova ulaganja nego što je to slučaj danas. Očekuje se smanjene njemačkih investicija u SAD Home /
Manje automobila kupljeno u Evropi u junu
Udruženje evropskih proizvođača automobile (ACEA) objavilo je da je evropsko tržište automobila u krizi s obzirom da je u junu ove godine prodato čak 7,30% novih vozila manje nego u istom mjesecu prošle godine. Istraživanje ove asocijacije nije se odnosilo samo na članice EU nego i na još neke zemlje koje sa njima, u trgovinskom smislu, čine cjelinu poput Velike Brtianije, Norveške, Švajcarske i Lihtenštajna. Kao glavni uzročnici drastičnog pada prodaje automobila navode se smanjenje potražnje, sve restriktivnija ekološka pravila za motore sa unutrašnjim sagorjevanjem kao i rastuća konkurencija koju oličavaju kineski proizvođači. Ubjedljivo najveći pad kada je riječ o kompanijama koje se bave proizvodnjom automobilskih vozila doživio je Stelantis – 12,30%. Slijede Hjundais a 8,70% i Folksvagen sa 6,10%. Daleko najveći pad prodaje, međutim, vezan je za prodaju električnih automobile pa je tako američka kompanije “Tesla” doživjela pravi brodolom pošto joj se pad mjeri sa 22,90%. Sa druge strane, veliki kineski proizvođači automobil bilježe dupli rast prodaje svojih vozila na evropskom tržištu. Takođe, značajan je rast i prodaje hibrid-električnih automobila, a među zemljama koje su zabilježile rast prodaje vode Njemačka, Francuska i Španija. Veliko nalazište nafte otkriveno u Baltičkom moru Home /
Španija najveći korisnik GMO sorti u EU
Španija je vodeća na listi korisnika GMO proizvoda u poljoprivredi od svih zemalja EU, prenjeli su evropski mediji. U zemlji na Pirinejskom poluostrvu posebno je zastupljen kukuruz E810, koji se upotrebljava za tov životinja. Inače, na svjetskom tržištu generalno sve je više GMO hrane, pa je prošle godine pod kulturama koje su dobijene na genetski modifikovan način širom svijeta bilo zasijano oko 210 miliona hektara. Gotovo polovina tog iznosa rezervisana je za soju, koja gotovo da nije zadržala izvorni oblik. Osim ove žitarice, sorte GMO rasprostranjene su u svijetu u izuzetnom procentu i kada je riječ o kukuruzu i pamuku. Španija najveći korisnik GMO sorti u EU Home /
Očekuje se da ECB zadrži postojeću referentnu kamatnu stopu
Evropska centralna banka (ECB) ne bi u predstojećem periodu trebalo da mijenja važeću referentnu kamatnu stopu, koja sada iznosi 2%, slažu se ekonomisti. Najveći izazov za monetarnu politiku evrozone i uopšte EU je eventualno stupanje na snagu američkih sankcija na uvoz robe. Ukoliko se između transatlantskih partnera do 1. avgusta ne postigne nikakav trgovinski dogovor, nove stope u SAD će stupiti na snagu. Međutim, prema podacima koje stižu iz ECB, očigledno je da ta institucija neće žuriti sa odlukama u vezi sa povećanjem referentne kamatne stope kao i sa kursom evropske valute prema dolaru. Akteri na tržištu, kao i stručnjaci za monetarna pitanja, slažu se sa ocjenama da se na osnovu vokabulara onih koji odlučuju u ECB ništa nije promjenilo u odnosu na poslednje odluke, donijete u junu. Olakšavajuća okolnost u vezi sa inflatornim pritiscima je stabilizovano tržište energenata i procjene da se na njemu ništa neće bitnije mijenjati do decembra. Umjesto povećanja, na ECB se vrši pritisak da se referentna kamatna stopa smanji. Taj pritisak najviše dolazi iz Njemačke čija je privreda upala u recesiju pa se traži promjena zajedničke monetarne politike u smislu olabavljenja. Kada je riječ o statusu zajedničke evropske valute, ona je od početka godine prema dolaru zabilježila rast od 12%, ali u ECB smatraju da je kritična vrijednost 1,20 dolara dok u anketi tržišni akteri sve više govore o 1,25. Problem sa rastom eura u odnosu na dolar sastoji se u tome što on ne odgovara realnom sektoru evropske privrede. Očekuje se da ECB zadrži postojeću referentnu kamatnu stopu Home /
Srbija i dalje sa nezavidnom minimalnom zaradom
Iako je Vlada Srbije najavila povećanje minimalnih zarada na 58.630 dinara, a prema njenim prognozama najniže plate bi dostigle nivo od oko 650 eura 2028. godine, to je i dalje slabije od onoga što imaju radnici u regionu odnosno u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, ako se izuzme Sjeverna Makedonija. Po visini minalnih primanja zaposlenih prednjači Slovenija, čiji radnici primaju oko 930 eura, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu u iznosu od 1,90%. U Hrvatskoj zaposleni sa najnižim primanjima od 1. januara imaju oko 730 eura, što je 15,48% više nego prošle godine. Premijer Andrej Plenković pohvalio se u Saboru, prilikom posljednjeg povećanja ovih plata, da je sporazum između socijalno-ekonomskih partnera postignut glatko i bez ikakve intervencije njegovog kabineta. U Bosni i Hercegovini, shodno državnom uređenju, odluke o visini primanja najugroženijih radnika donose entitetske izvršne vlasti pa je tako u Federaciji „minimalac“ 511, a u Republici Srpskoj 460 eura. Otprilike slične minimalne zarade imali su do ove godine crnogorski i srpski radnici. Sa povećanjima od 1. januara u Srbiji bi one skočile sa 450 na oko 500 eura dok u Crnoj Gori još nije postignut dogovor partnera pa ne znamo koliko će se one povisiti sljedeće godine. Na začelju ove „jugoslovenske lige minimalnih plata“ nalazi se Sjeverna Makedonija. U njoj radnik sa najmanjim primanjima mjesečno zarađuje približno 370 eura. Srbija i dalje sa nezavidnom minimalnom zaradom Home /
Saudijska Arabija osniva novu avio-kompaniju
Vlasti u Saudijskoj Arabiji najavile su da će uskoro osnovati novu državnu avio-kompaniju. U odluci Vlade u Džedi ističe se da će novo preduzeće koje će poslovati u vazdušnom saobraćaju imati na početku bogatu flout od 45 aviona i da će proraditi najkasnije do 2030. godine. Menadžment nove kompanije biće u rukama neke od već postojećih, a državno Ministarstvo saobraćaja je objasnilo da, za sada, najveće šanse da se bavi poslovima rukovođenja ima “Er-Arabija” iz UAE. Kao zadatke nove avio-kompanije na Arabijskom poluostrvu Vlada je zacrtala letove na 24 domaće i 57 međunarodnih destinacija. Godišnji promet putnika trebalo bi da bude oko 10 miliona. Saudijska Arabija osniva novu avio-kompaniju Home /