Komentari na Prijedlog zakona o radu: Usklađivanje minimalne plate jednom godišnje, ugovor na neodređeno poslije 18 mjeseci, u penziju sa 65 godina
Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je danas komentare i primjedbe na novi Prijedlog zakona o radu povodom čijeg usvajanja je upravo okončana javna rasprava. Suština prijedloga koje je uputila ASP odnose se na usklađivanje minimalne zarade za crnogorske radnike jednom godišnje, na skraćenje roka za dobijanje ugovora na neodređeno vrijeme na 18 mjeseci i na kriterijum za odlazak u penziju koji bi trebalo da se vrati na 65 godina života. ASP smatra da predloženi rok od dvije godine za usklađivanje minimalnih zarada radnicima nije fer prema njima. “To je nedopustivo dug rok i na štetu je zaposlenih, pogotovu ako se ima u vidu da su u zemlji na djelu razni monopoli u trgovini. Sve to često dovodi do lažne inlfacije i pogoršavanja uslova života za radnike i sve građane generalno”, poručili su u ASP-u. Umjesto 24 mjeseca, koliko je predloženi zakon odredio kao maksimalni rok poslodavcu za transformaciju ugovora o radu sa zaposlenim na neodređeno vrijeme, ASP preporučuje skraćenje na 18. Obrazloženje za ovu izmjenu oni vide u dosadašnjoj praksi prema kojoj se radnik držao predugo u neizvjesnosti rada na određeno vrijeme čime su mu uskraćene brojne ekonomske i uopšte životne mogućnosti. Dosadašnja rješenja u zakonu propisuju da se u Crnoj Gori u penziju ide sa navršenih 66 godina života i 15 radnog staža, a ASP bi starosnu granicu da smanji na 65 podsjećajući na sve tranzicione probleme koje su preživjeli radnici. Komentari na Prijedlog zakona o radu: Usklađivanje minimalne plate jednom godišnje, ugovor na neodređeno poslije 18 mjeseci, u penziju sa 65 godina Home /
MMF: Veći rast globalne privrede u ovoj godini
Skupština Crne Gore usvojila je Prijedlog zakona o Kreditno-garantnom fondu za koji je predviđeno da on bude nezavisna institucija čiji je cilj pospješivanje privrednog razvoja u zemlji. Potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore Nik Đeljošaj je u raspravi pred poslanicima prije usvajanja zakonskog teksta obavjestio javnost da je konsultantski partner u formiranju Kreditno-garantnog fonda bila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Zakonom je definisana nezavisnost fonda, a njegov početni kapital od 10,6 miliona eura obezbjedila je Vlada, na čiji prijedlog se on i osniva. Ciljna grupa fonda biće mikro, mala i srednja preduzeća, a poenta jeste da se ohrabri preduzetništvo. Fond bi trebao da privuče one privredne subjekte koji do sada nisu, kako je ministar napomenuo, „bila obuhvaćena finansijama“. Fond bi trebalo da poveže bankarski sektor i privredu Crne Gore pošto u zakonu piše da će 50% odobrenih sredstava garantovati fond, a 50% komercijalne banke. „Time će se podijeliti rizik i teret sa poslovnim bankama“, rekao je Đeljošaj. Kreditno-garantni fond bi trebalo da bude nezavistan Home /
Kreditno-garantni fond bi trebalo da bude nezavistan
Skupština Crne Gore usvojila je Prijedlog zakona o Kreditno-garantnom fondu za koji je predviđeno da on bude nezavisna institucija čiji je cilj pospješivanje privrednog razvoja u zemlji. Potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore Nik Đeljošaj je u raspravi pred poslanicima prije usvajanja zakonskog teksta obavjestio javnost da je konsultantski partner u formiranju Kreditno-garantnog fonda bila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Zakonom je definisana nezavisnost fonda, a njegov početni kapital od 10,6 miliona eura obezbjedila je Vlada, na čiji prijedlog se on i osniva. Ciljna grupa fonda biće mikro, mala i srednja preduzeća, a poenta jeste da se ohrabri preduzetništvo. Fond bi trebao da privuče one privredne subjekte koji do sada nisu, kako je ministar napomenuo, „bila obuhvaćena finansijama“. Fond bi trebalo da poveže bankarski sektor i privredu Crne Gore pošto u zakonu piše da će 50% odobrenih sredstava garantovati fond, a 50% komercijalne banke. „Time će se podijeliti rizik i teret sa poslovnim bankama“, rekao je Đeljošaj. Kreditno-garantni fond bi trebalo da bude nezavistan Home /
Reforma javnih preduzeća u Crnoj Gori: Nezavisni direktori umjesto upravnih odbora
Glasovima poslanika vladajuće većine resorni odbor Skupštine Crne Gore usvojio je Vladin Prijedlog zakona o javnim preduzećima čija je glavna novina uvođenje nezavisnih direktora umjesto upravnih odbora. Pojedini poslanici koalicije koja tvori vlast u Crnoj Gori imali su na sjednici odbora brojne primjedbe na tekst zakona pa su najavili da će djelovati amandmanski kako bi ga, po njihovom mišljenju, popravili. Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin požalio se da zakon ima 600 članova i dodao da nije uspjeo u cjelosti da ga pročita, ali je dodao da je i letimičnim pogledom uočio brojne propuste i neodrživa rješenja. Rekao je da se slaže da je to akt koji slijedi evropsku praksu, ali da postoje izvjesne nelogičnosti i nepraktičnosti u njemu. Prema riječima poslanika Demokrata, pojedine kompanije u Crnoj Gori nisu adekvatne za primjenu ovakvog modela upravljanja. U zakonu stoji da će preduzeća sa ograničenom odgovornošću imati ili izvršnog direktora ili odbore direktora. „Ovo su radikalne promjene u upravljačkim strukturama naših privrednih subjekata i mogu izazvati brojne probleme. One se ne mogu inplementirati tako lako u naš sistem. Teško mi je da zamislim da, za razliku od privatnih, državne kompanije mogu da primjene ovaj zakon. Ne mogu da zamislim da državne kompanije poput CEDIS-a ili Regionalnog vodovoda funkcionišu bez odbora direktora“, naveo je Rovčanin. On smatra da je greška isključivati iz procesa upravljanja jednu od dvije grane menadžmenta – izvršnog direktora ili odbor direktora – kako je to propisano u novom prijedlogu zakona. „Taj izvršni direktor nema kontrolnu funkciju. Iako je sve na njemu, on nema kontrolni organ“, precizirao je poslanik vladajuće koalicije dodavši da „ako se makne odbor direktora, mi Vladu ili opštinske vlasti pretvaramo u organe koji će na svakih 15 dana morati da daju odobrenja za potpisivanje vrijednih ugovora“. Rovčanin je „još dublje probleme“ uočio u budućem poslovanju akcionarskih društava. Za njih je zakon predvidio da na njihovom čelu može biti izvršni ili neizvršni direktor. Ovi drugi se biraju kao nezavisni direktori što znači da pet godina nisu bili ni na kakvim funkcijama u tom akcionarskom društvu i tri godine nisu zaposleni u njemu. Ne mogu biti izabrani dva puta uzastopno. Za ovog poslanika problem je i u tome što će izvršni direktori akcionarskih društava, ujedno, činiti i njihov odbor direktora pa će tako „sami sebi usvajati finansijske izvještaje“. Za njega je „aktivna diskriminacija“ rješenje prema kome na čelu odbora direktora akcionarskih društava, ukoliko to tijelo upravlja njima, mora biti neizvršni direktor. Svoje izlaganje na resornom odboru Rovčanin je zaključio ocjenom da će primjena ovog zakona predstavljati „veliki sistemski potres“ naročito na nivou lokalnih samouprava u kojima će javna preduzeća morati u relativno kratkom periodu da mjenjaju osnivačka akta, statute, politiku naknada, sistematizaciju radnih mjesta i mnogo toga drugog. Predsjednik odbora Boris Mugoša iz redova Socijaldemokrata (SD) odbio je prijedlog poslanika Bošnjačke stranke (BS) Osmana Nurkovića, koji je zahtjevao da to tijelo podnese amandmane na zakonski tekst u cilju razjašnjenja pojedinih odredbi. Mugoša je obrazložio da odbor ne treba kolektivno da se uključi u amandmanske promjene teksta zakona i da je to zadatak za poslanike pojedinačno. Pomoćnica ministra ekonomskog razvoja Renata Milutinović informisala je poslanike na odboru da je Vladin prijedlog zakona odobren od strane EK i da je uspješno prošao javnu raspravu. Osim uvođenja kategorije nezavisnog direktora, ona je najavila da će ovim zakonom biti uvedena i forma elektronskog osnivanja. „Ovim zakonom se vraća pravna sigurnost. Ako imamo retoriku da prihvatamo standarde EU, onda bi trebalo da prihvatimo i direktive koje nam odatle dolaze, koje su obavezujuće i oko njih ne možemo da pregovaramo. Suština je da se neko nezavistan i stručan uvede u upravljanje strukturom (privrednog) društva“, zaključila je Milutinović. Reforma javnih preduzeća u Crnoj Gori: Nezavisni direktori umjesto upravnih odbora Home /
Novi zakon daje povlastice sjevernim opštinama
Novim prijedloglom Zakona o legalizaciji bespravnih objekata država će se odreći prihoda u tu svrhu u korist opština na sjeveru Crne Gore, izjavio je tokom jučerašnje skupštinske rasprave ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. On je precizirao da se lično zalagao da se iz ovih povlastica isključi opština Žabljak zbog velikog broja nelegalno izgrađenih objekata na njenoj teritoriji, ali je dodao da će se naknadno odlučiti da li će i ona podijeliti sudbinu 13 lokalnih samouprava na sjeveru zemlje. Ključna odrednica novog zakona, o kome su juče diskutovali poslanici i na nadležnom odboru i u plenarnom zasjedanju, ticala se preraspodjele prihoda od legalizacije. Dosadašnja zakonska rješenja utvrđivala su da cijelokupan prihod po tom osnovu pripada opštinama na čijoj se teritoriji određeni objekat legalizuje. Sada će međutim, izuzev u sjevernom regionu, 20% prihoda ići u državni budžet, a ostatak ostaje u opštinama. Ministar Radunović je istakao da se očekuje da će u procesu legalizacije bespravno sagrađenih objekata državni budžet prihodovati oko 300 miliona eura. On je obavjestio poslanike da je u Crnoj Gori sagrađeno više od 100.000 nelegalnih objekata, da je do sada podnijeto preko 60.000 zahtjeva za legalizaciju i da su državni organi već izdali oko 3.000 rješenja. Opozicija je kritikovala predložene zakonske izmjene predočavajući da je ovo kapitulacija države pred nelegalnom gradnjom kao i da su crnogorskim opštinama potrebni mnogo veći kapaciteti nego što ih imaju kako bi proces legalizacije uopšte bio ostvariv. Novi zakon daje povlastice sjevernim opštinama Home /
Država nema odgovor na zaustavljanje bespravne sječe šuma
Državna revizorska institucija (DRI) ustanovila je da nadležni organi vlasti nisu pronašli adekvatan institucionalni odgovor na bespravnu sječu šuma koja se kontinuirano odvija u Crnoj Gori. Isto regularno tijelo iznijelo je niz primjedbi na dosadašnji rad državnih organa pa je tako ocjenjeno da ne postoje jasni mehanizmi kontrole, koordinacije i izvještavanja. Ne postoji ni precizan i nezavistan nadzor pa se tako podaci o posječenoj šumi, prema mišljenju stručnih revizora, ne mogu uzeti bez rezervi. „Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nema odgovarajući monitoring ni digitalne alate za praćenje pa je stoga teško utvrditi stepen iskorišćavanja niti da li je on održiv“, naveo je u izvještaju član Senata DRI Branislav Radulović. Ipak, prema dostupnoj analizi ove institucije, koja je obuhvatila period od 2021. do 2024. godine, u crnogorskim šumama je zabilježeno da je trenutni nivo iskorišćavanja šumskih resursa održiv pošto je zapreminski prirast drveća i dalje veći od ukupnih sječa iako na drugoj strani stabilno se održava trend povećanja eksploatacije. Zvanična dokumentacija državne uprave pokazuje da je za tri godine u Crnoj Gori posječeno po šumama 2.117.310 metara kubnih drva, ali stručna procjena DRI kaže da je taj iznos čak 9.393.600. Čak i kada se procjena odbaci kao nepotpuna i nedovoljno precizna, slika sa terena govori da je ono što je šumska uprava ponudila kao zvanični podatak nepouzdano odnosno drastično umanjeno, smatraju u regulatornoj agenciji. Glavni problem koji uočava DRI jeste postojanje pravnog i operativnog vakuuma s obzirom da su trenutno svi koncesioni ugovori istekli, a Vlada nije osnovala privredno društvo za gazdovanje i upravljanje šumama iako je zakonska regulativa na to obavezuje. Takođe, DRI podsjeća da nacionalna politika u vezi sa šumama nije mjenjana od 2008, a da do izrade i prezentiranja ovog izvještaja Vlada nije usvojila predviđenu Strategiju razvoja šuma i šumarstva za period od 2024. do 2028. godine. Država nema odgovor na zaustavljanje bespravne sječe šuma Home /
Naučnici prognoziraju: Samo Japan može da organizuje ZOI
Do kraja ovog vijeka samo Japan odnosno grad Saporo u toj zemlji sigurno će imati sve neophodne klimatske uslove za organizaciju Zimskih olimpijskih igara (ZOI), pokazuje veliko istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerzitetu u Insbruku. Rezultati tog istraživanja kažu da nigdje osim u tom gradu nije sigurno da će do 2100. biti dovoljno snijega ni leda čak ni u najhladnijim danima, ni u godinama sa više padavina nego u prosjeku. Ove klimatske promjene neće čekati kraj vijeka u kome živimo već su započele pa će tako, kako predočavaju naučnici pomenutog tirolskog univerziteta, broj potencijalnih domaćina najveće manifestacije zimskih sportova već 2050. godine biti drastično ograničen u odnosno na današnje stanje. Studija je rađena na osnovu praćenja rasta emisije štetnih gasova kao i globalnog zagrijavanja, kao posljedice ljudskog faktora na Zemlji. Kao najotpornija mjesta na klimatske promjene sa „efektom staklene“ bašte spominju se norveški gradovi Oslo i Lilehamer, Lejk Plesid u SAD i, naravno, Saporo. Prosjek snježnih padavina u čuvenom japanskom zimskom centru na godišnjem nivou danas iznosi oko 4,75 metara. Naučnici prognoziraju: Samo Japan može da organizuje ZOI Home /
Sumorna privredna razglednica iz Andrijevice
Opština Andrijevica jedna je od najnerazvijenijih čak i za standarde osiromašenog sjevera Crne Gore. Danas na području te lokalne zajednice u sektoru proizvodnje radi svega nekoliko desetina radnika, od kojih su neki zaposleni „na crno“. Iako su lokalni čelnici više puta donosili strateške dokumente o revitalizaciji industrije i otvaranju novih radnih mjesta, sve je u Andrijevici ostalo samo na obećanjima, piše u opširnom tekstu podgoričkog dnevnika „Dan“ na temu privredne situacije pod Čakorom. Tragediju Andrijevice uvećava činjenica da su ovdje već postojale fabrike, ali su zatvorene pa stanovnici ovog malog mjesta svakodnevno mogu da vide sumornu industrijsku zonu bez zaposlenih u njoj i bez ikakve proizvodnje. Kao ključni izvor propasti andrijevičke privrede upućeni vide proces privatizacije. U njemu je radnicima i uopšte svima u opštini obećavan procvat, a zabilježena je ekonomska propast većine. Doduše, neki su došli do lake i brze zarade kupovinom imovine koja je do tada bila u državnom vlasništvu. Sadašnji predsjednik opštine Andrijevica Željko Ćulafić naglasio je da oni u lokalnoj vlasti čine sve da pokrenu investicije, ali da su to nedovoljne mjere i da od njih neće biti ništa ako se uskoro aktivno ne uključe i nadležni u državnim organima. „U tranzicionim vremenima svi proizvodni pogoni u našoj opštini su ugašeni dok je imovina prešla u državnom vlasništvo. U većini slučajeva je ta imovina danas podložna propadanju što je očigledno. Sa druge strane, rijetko ko od bivših radnika je našao novo zaposlenje u procesu proizvodnje“, objasnio je Ćulafić u pomenutom tekstu za „Dan“. Tokom tranzicije zatvorena je firma „Termovent“, koja je prije privatizacije zapošljavana oko 140 Andrijevičana da bi se poslije preuzimanja od strane beogradske „Montaže“ ova firma ubrzo ugasila. Na području bivših pogona ugašene fabrike otvoren je 2014. godine pogon za proizvodnju peleta „Biotel“, a građanima Andrijevice je objašnjeno da je ovaj projekat, prije svega, ekološke prirode. Međutim, ta kompanija je ubrzo zapala u dugove, računi su joj dugo bili u blokadi, a od prije dvije godine je i zvanično zatvorena ne ispunjavajući ciljeve zbog kojih je otvorena. Blizu 200 ljudi u Andrijevici nekada je radilo u fabrici kože „Polimka“, a isto toliko i u „Komovima“, koje je kasnije kupio „Soko Štark“ iz Beograda. Još prije početka privatizacije ugašeno je i preduzeće „Mermer“, koje se bavilo eksploatacijom i prodajom tog građevinskog materijala. Danas nijedan od tih pogona ne radi. Andrijevici su ostala samo obećanja nadležnih. Vlada Njemačke bi da produži radni vijek – Copy Home /
Vlada Njemačke bi da produži radni vijek
Ministarka ekonomije u Vladi Njemačke Katerine Rajhe poručila je da će stanovnici te zemlje „morati da rade duže i napornije“ zbog demografskih promjena. Rajhe je istakla da je produženje radnog vijeka u najmoćnijoj članici EU neminovno zato što se svake godine rađa sve manje djece, a prosječan život Nijemaca se produžava. Ona je u intervjuu za „Frankfurter algemajne cajtung“ ocjenila da neće biti moguće da se na duži rok dvije trećine života provede na radnom mjestu, a da se poslije toga prima penzija. „Previše ljudi je dugo poricalo demografsku stvarnost. Ima mnogo onih koji bi danas da rade i poslije odlaska u penziju“, navela je Rajhe. Ona je rekla da nije zadovoljna trendovima koji pokazuju da u Njemačkoj zaposleni godišnje rade 1.340 časova, a u SAD čak 1.800. Iako je novi kabinet konzervativca Fridriha Merca tek formiran, ministarka u njemu Rajhe tvrdi da ono što su čelnici tzv. „velike koalicije“ (CDU/CSU – SPD) dogovorili u ekonomskom dijelu programa Vlade „dugoročno nije dovoljno“ u reformskom smislu. „Socijalni sistemi su preopterećeni. Faktor rada u Njemačkoj je nekonkurentan na duži rok zahvaljujući kombinaciji troškova koji nisu dio plata, poreza i drugih odbitaka“, zaključila je Rajhe. U Turskoj teško do posla sa diplomom – Copy Home /
U Turskoj teško do posla sa diplomom
Turska je jedina zemlja u Evropi čiji statistički parametri pokazuju da je teže doći do zaposlednja sa fakultetskom diplomom nego bez nje. Eurostat je objavio podatke prema kojima je ubjedljivo najviše bez posla sa završenim fakultetom u ovoj zemlji – čak 9,20%. Svršeni akademci na „starom kontinentu“ najbolje se kotiraju na tržištu radne snage u Poljskoj i Češkoj, gdje je stopa nezaposlenosti među njima samo 1,40%. Ukupan prosjek u Evropi iznosi oko 3,80%. Podaci kažu i da je Turska jedina evropska država u kojoj ljudi sa fakultetom imaju manje šanse da dođu do posla nego oni koji je nemaju. Da ovo nije incidentna situacija, pokazuje i činjenica da je se u posljednjih 20 godina 12 puta ponovio ovaj odnos odnosno da Turci sa završenom srednjom ili osnovnom školom lakše stižu do posla. Kao jedan od razloga lošeg statusa diplomaca pri zapošljavanju, stručnjaci navode devalvaciju visokog obrazovanja u Turskoj. Tako je, na primjer, za samo 15 godina (u periodu od 2003. do 2018. godine) broj javnih univerziteta porastao sa 53 na 129. Na to treba dodati i 75 privatnih ustanova visokog školstva. Turci su i rekorderi po broju studenata u odnosu na broj stanovnika – 95 na 1.000. S druge strane, Turska je država sa najmanjim brojem diplomaca iz oblasti nauke, tehnologije, matematike i inženjerskih oblasti. OECD upozorava da ekspanzija fakulteta i diploma dobijenih na njima u Turskoj teče toliko ekspanzivno da tržište rada u toj zemlji ne može da ih prati. Iz ove međunarodne institucije preporučuju Turcima da u narednom periodu poboljšaju kvalitet studija i primjenu znanja u praksi. No, da fakultetski nivo obrazovanja nije više tolika prednost kao ranije pokazuje i trend u EU gde se smanjuje tradicionalna razlika u stepenu nezaposlenosti potencijalnih radnika sa i bez diplome visokoškolskih ustanova. U Turskoj teško do posla sa diplomom Home /