Pronađeno veliko nalazište nafte u brazilskim vodama
Britanska kompanija BP objavila je da je pronašla veliko nalazište nafte u vodama koje teritorijalno pripadaju Brazilu, prenosi BBC. Kako javljaju novinari britanskog javnog servisa, ovo nalazište nalazi se u dubini od 400 kilometara, u basenu Santos, a izvršni direktor BP-a Gordon Bajrel oduševljeno je rekao da je u pitanju „najveće otkriće nafte u ovom vijeku“. On je, takođe, najavio da bi u regionu Južne Amerike ova kompanija u budućnosti mogla da izgradi „novo proizvodno čvorište“. „Ovo je još jedan veliki uspjeh naše kompanije u 2025. godini“, poručio je Bajrel, uz podsjećanje da je BP već ranije otkrila još dva naftna nalazišta, u Meksičkom zalivu i u vodama Ekvadora. Na vijest iz Brazila reagovala je odmah i berza u Londonu pošto su akcije firme BP na njoj naglo porasle za 1%. BP je najavila zaokret u eksploataciji energenata s obzirom da je na samo početku godine smanjila svoja investiranja u obnovljive izvore. S druge strane, britanska firma je najavila povećana ulaganja u oblasti nafte i gasa. Na taj način BP je priznala da su joj konkurenti odmakli u procesu povratka na fosilna goriva. Ova firma je pretrpjela ogromne gubitke nakon pandemije 2020. i na samom početku ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine. Nova naftna otkrića su, kako procjenjuju mediji, velika šansa za oporavak BP-a kao i za njegovu konsolidaciju na globalnom tržištu energenata. Pronađeno veliko nalazište nafte u brazilskim vodama Home /
Je li brod „Jadran“ u crnogorskom vlasništvu?
„Brod „Jadran“ nesumnjivo pripada Crnoj Gori“, izjavio je danas general u penziji Blagoje Grahovac. On je ponovio zvanično mišljenje Ministarstva odbrane Crne Gore prema kome je taj brod u vlasništvu te države, a ne Hrvatske iako zvanični Zagreb od vremena raspada Jugoslavije to osporava. „Što se tiče broda „Jadran“, prema odlukama Badinterove komisije iz 1991. godine, on pripada Crnoj Gori i to u stvarnom i formalnom vlasništvu. Sve ostalo je propaganda, a propaganda je sastavni dio današnje politike“, napomenuo je Grahovac i dodao da se iza novih zahtjeva Hrvata za brod „namjerava nešto drugo“. Komentarišući hrvatske navode da im je Crna Gora na ime sukcesije vojne imovine nekadašnje zajedničke države dužna dvije milijarde euro, Grahovac je ocjenio da „ta imovina ni u doba Jugoslavije nije toliko vrijedila“. Je li brod „Jadran“ u crnogorskom vlasništvu? Home /
Propast tekstilne industrije Bosne i Hercegovine
Tekstilna industrija Bosne i Hercegovine preživljava teške trenutke pošto je u prvoj polovini godine ukupna vrijednost njenog izvoza za 42.383.556 dolara manja u odnosu na isti period 2024. Statistika komora Bosne i Hercegovine saopštila je da je u istom periodu uvoz proizvoda iz ovog sektora uvećan za 6.261.945 eura. Izvoz je u ovom dijelu privrede pokriven izozom sa 69,81%. U tumačenju uzroka ovakvog stanja navodi se da je povećana konkukrencija kao i da domaća industrija tekstila posluje u veoma nepovoljnim tržišnim uslovima. Prema riječima vlasnika kompanije „Sanino“ iz Dervente Radovana Pazurovića, u prijethodnom periodu došlo je i do pada obima proizvodnje u oblasti teksta. On je naglasio da njegove kolege i on prate svjetske trendove i modernizuju proizvodnju, ali je dodao da se u tim procesima ne može još dugo izdržati. Ekonomista Igor Gavran je istakao da je struktura uvoza i izvoza tekstilnih proizvoda u Bosni i Hercegovini veoma zanimljiva pošto građani mahom upotrebljavaju robu široke potrošnje. S druge strane, proizvodi koji se izvoze su oni koji dolaze iz svjetski priznatih kompanije. Njih bosanska i hercegovački izvoznici plasiraju po niskim cijenama na svjetskom tržištu da bi se kasnije prodavali basnoslovno. Za Gavrana bi „bilo puno bolje kada bismo naše kapacitete koristili za snabdijevanja domaćeg tržišta finalnim proizvodima brendova iz Bosne i Hercegovine“. On je podsjetio da se „ovaj sektor već dugo unazad suočava sa velikim pritiscima da cijene proizvoda budu niže iako im troškovi proizvodnje rastu, pogotovu kada je riječ o energiji i zaradama zaposlenih“. Gavran je ocjenio da sektor tekstilne industrije ima veoma važnu ulogu na svjetskom tržištu, ali se dešava da je domaća privreda eksploatisana „kao jeftin i kvalitetan proizvođač dok profit ubira neko van zemlje“. Ovaj ekonomista je zaključio da domaći kupci često veoma rado biraju kupovinu u prodavnicama sa uvoznom robom iako se često ispostavi da je ona znatno nižeg kvaliteta od one iz Bosne i Hercegovine. Propast tekstilne industrije Bosne i Hercegovine Home /
Abazović tvrdi da trajekt od Kamenara do Lepetana donosi više novca od EPCG-a
„Trajekt koji povezuje Kamenare i Lepetane, a od prije dvije godine je u državnom vlasništvu donosi u državni budžet više novca od Elektropivrede Crne Gore (EPCG), tvrdi predsjednik Udružene reformske akcije (URA) Dritan Abazović. On je podsjetio da je za vrijeme njegovog mandata na poziciji premijera Crne Gore država preuzela ovu trajektnu liniju i dodao da je „prihod dostigao nevjerovatnih 20 miliona eura“. Prema Abazovićevim riječima koncesionar sa kojim su posao sklopile vlasti iz vremena DPS-a je godišnje u budžet državi davao svega 200.000 eura. Taj je prihod sada uvećan na oko 7,5 miliona na godišnjem nivou. Osim toga, država prije povratka upravljanja nad ovom bokeljskom trajektnom linijom nije imala nijedan brod u svom vlasništvu, a danas ih je osam. „Zaista je lijep osjećaj kada vrijeme potvrdi ispravnost određenih odluka koje su svojevremeno nepotrebno podigli prašinu u javnosti“, rekao je lider URA i dodao da je tada bilo pritisaka, prijetnji i napada, ali da je on bio odlučan da to rješenje sprovede u djelo. Abazović je ocjenio da je za njega „uspješna politika ona koja ni iz čega stvara nešto“ i da će građani pamtiti njegovu Vladu po tome što im je vratila imovinu dok sadašnji kabinet premijera Milojka Spajića „kreće u rasprodaju Crnogorske plovidbe“. „Na primjeru trajektne linije jasno se vidi da može Crna Gora“, zaključio je starom parolom prvi čovjek URA. Abazović tvrdi da trajekt od Kamenara do Lepetana donosi više novca od EPCG-a Home /
Raspon plata u Crnoj Gori: Najviše u Tivtu, najniže u Bihoru
Najviše plate u Crnoj Gori primaju stanovnici opštine Tivat i one iznose u prosjeku 1.179 eura, saopštila je agencija Monstat. Iza Tivta slijede Zeta sa 1.139 i Podgorica, u kojoj je prosječan iznos zarada 1.061 euro. Na začelju je Petnjica sa svega 820 eura u prosječnom novčaniku zaposlenog građanina. Kada su u pitanju sektori, Monstatovi podaci govore da su u djelatnosti finansijskih usluga i osiguranja najviša primanja i da ona iznose 1.440 eura. Iza ovog sektora razvrstana su primanja poslovanja sa nekretninama i informisanje i komunikacije. U najnezavidnijem položaju su radnici zaposleni u djelatnosti administrativnih i drugih uslužnih poslova. Oni, naime, primaju samo 838 eura. Monstat je saopštio da prosječna zarada u Crnoj Gori na kraju juna iznosi 1.010 eura, što je pad od 0,40% u odnosu na prijethodni mjesec. Raspon plata u Crnoj Gori: Najviše u Tivtu, najniže u Bihoru Home /
Traži se intervencija EBRD-a za dionicu auto-puta
Kompanija PPG iz Sarajeva zatražila je interveniciju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u dalji tok tendera za izbor konsultantske firme u vezi sa dionocom auto-puta od Mateševa do Andrijevice tvrdeći da na njemu nisu poštovane procedure koje je ta međunarodna institucija propisala. Nadzor EBRD-a traži jedna od tri firme iz konzorcijuma koji je bio prvoplasirani na tenderu, ali nije dobio posao. Razlog zašto je na tenderu pobjedila grupa okupljena oko beogradskog Safegea je činjenica da su dva preostala partnera firme PPG, preduzeća Routon iz Velike Britanije i njegova ćerka-firma iz Bosne i Hercegovine odustale od daljeg nadmetanja. Do ovog odustajanja je došlo neposredno prije potpisivanja ugovora. U PPG-u tvrde da je njihova zajednička ponuda u potpunosti ispunila sve zakonske uslove, kao i pravila EBRD-a, da je dostavila kompletnu tendersku dokumentaciju. Dodaje se da su njihovi partneri napustili posao jednostrano, bez ikakvog racionalnog obrazloženja i samo dan uoči potpisivanja ugovora. Predstavnici PPG-a su novinarima podgoričkog „Dana“ prenijeli da sumnjaju da su u pitanju „moguće novootkrivene poslovne veze“. Iz PPG-a su naveli da sumnjaju da, na osnovu izvora u medijima, postoji „poslovna povezanost između određenih predstavnika investitora sa izabranim konzoricijumom“. To je, poslije odustajanja prvoplasiranog, grupa koju čine beogradski Safage, SUEZ konsalting iz Francuske i SBCC sa Cetinja. Tokom samog tendera desila se i kadrovska promjena pošto je jedan od direktora Routona pojačao redove konkurenta koji je na kraju i dobio posao konsaltinga na pomenutoj dionici auto-puta. Takođe, kompanija PPG je, u međuvremenu, došla do informacija prema kojima je sadašnji izvršni direktor SBCC-a bio prije tri i po godine na veoma važnoj poziciji u državnom Monteputu. „Vjerujemo da bi nezavisna revizija, u kojoj bi bila uključena i EBRD, doprinjela jačanju povjerenja i transparentnosti procesa javne nabavke u Crnoj Gori“, istakli su u PPG-u i dodali da oni nisu odustali od tendera niti su prekršili nijednu proceduru. Nadležni u Monteputu su na novinarska pitanja o ishodu tendera za izbor konsultantske firme u ovom projektu odgovorili da su do njih i do predstavnika EBRD-a stigle vijesti da se prvoplasirani konzorcijum raspao tako što su dvije od tri firme u njemu prije potpisivanja ugovora povukle iz ponude. U Monteputu preciziraju da su svi zakonski uslovi ispunjeni kada je posao dodijeljen sljedećoj grupi ponuđača jer firma PPG samostalno nije ispunjavala tenderske uslove. „Cjelokupni proces evaluacije i odabira ponuđača odobrila je i podržala EBRD“, saopštili su iz Monteputa uz napomenu da ni oni ni evropska banka nisu saznali za kadrovske promjene u redovima konkurenata na ovom tenderu. Vlada Crne Gore je najprije dala saglasnost da se sklopi posao sa britansko-bosanskim i hercegovačkim konzorcijumom u ukupnoj vrijednosti od 2,27 miliona eura. Nakon odustajanja ovog konzorcijuma potpisan je ugovor sa ekipom okupljenom oko Safegea. Vrijednost tog ugovora iznosi 2,4 miliona eura. Traži se intervencija EBRD-a za dionicu auto-puta Home /
U Hrvatskoj najviše zarađuju zaposleni u oblasti informacija i komunikacija
Finansijska agencija (FINA) saopštila je danas prosječne visine plata zaposlenih u Hrvatskoj po oblastima, a prema tim rezultatima najveće zarade imaju oni koji rade u informacijama i komunikacijama. Ljudi koji rade u ovoj oblasti prihodovali su u prosjeku 1.761 euro što je za 50,30% više nego što iznosi prosječna plata hrvatskih radnika. Ta plata je 2024. iznosila 1.171 euro ili za 14,10% viša nego što je to bio slučaj u prijethodnoj godini. Visoke plate imaju i oni koji rade u oblasti finansija i osiguranja, a za njima slijede oni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom i poslovima vezanim za klimatizaciju objekata. U analizi, koju je po zakonu obavezna da uradi FINA, najinteresantniji podatak vezan je za djelatnosti građevinarstva, trgovine i prerađivačke usluge pošto u te tri oblasti privređivanja radi preko polovine zaposlenih u Hrvatskoj. Zato brine činjenica da je u prve dvije od tri navedene djelatnosti zarada manja nego u prosjeku. Na dnu su plate ugostiteljskih i prosvjetnih radnika iako su ovi posljednji u 2024. godini imali nominalno povećanje primanja u iznosu od 13%. U Hrvatskoj je prošle godine bilo zaposleno 1.063.315 radnika kod 162.135 poslodavaca koji su oporezovani na dobit. Vrijedi na pomenutim da u ovom izvještaju FINA nisu spomenute finansijske institucije i ljudi koje oni upošljavaju. U Hrvatskoj najviše zarađuju zaposleni u oblasti informacija i komunikacija Home /
Radnici „Boinga“ u Sent Luisu najavili štrajk
Radnici vojnog dijela kompanije „Boing“ u Sent Luisu najavili su od ponoći štrajk nakon odbijanja ponude menadžmenta te firme prema kojoj su plate trebalo da im budu povećane do 20%. Ovu ponudu rukovodstvo „Boinga“ predočilo je radnicima 27. jula, ali su se članovi reprezentativnog sindikata u međuvremenu ubjedljivom većinom izjasnili protiv nje pa će stupiti u obustavu rada tražeći još bolje uslove. Ovaj dio poznate kompanije, čiji se pogoni nalaze u Sent Luisu, pripada vojno-industrijskom kompleksu i zaposleni u njemu nisu štrajkovali od 1996. godine. U ovom dijelu fabrike zaposleno je oko 3.200 ljudi. Generalni direktor „Boinga“ Dan Gilijen istakao je u izjavi za Blumberg da je ta kompanija „spremna za obustavu rada“ i dodao da ima „u potpunosti pripremljen plan za vanredne situacije“. „Forbs“ podsjeća da obustava rada u Sent Luisu dolazi u vrijeme kada „Boing“ ima već nataložene probleme. Kompanija se nalazi pod pritiskom regulatornih tijela nadležnih za bezbjednost s obzirom da je u prijethodnih šest godina imala nekoliko slučaja avionskih nesreća i manjih incidenata. Zbog ovih pritisaka izvršni direktor Dejv Kalhun se povukao sa dužnosti koju je prihvatio Deni Obert odmah najavivši „temeljnu promjenu korporativne kulture“ u „Boingu“. Radnici „Boinga“ u Sent Luisu najavili štrajk Home /
Centralna banka dodala još 36 preduzeća na listu blokiranih
Centralna banka Crne Gore (CBCG) dodala je u svom redovnom mjesečnom izvještaju još 36 preduzeća na listu onih čiji su računi blokirani. Osim porasta broja firmi sa blokiranim računima u poslednjem mjesecu porastao je i ukupan dug kompanija u Crnoj Gori pa on na kraju jula iznosi 1,42 milijarde eura. Najveći dio tog duga akumulirala su preduzeća koja su već dugo na listi centralne monetarne institucije u zemlji. Na ovom spisku prvih 20 firmi duguje čak 650 miliona eura, a na njegovom neslavnom vrhu je Društvo za proizvodnju i promet usluga Eksport–import Barać d.o.o iz Podgorice. Zatim slijede D.o.o za izgradnju i adaptaciju objekata Beograd iz Budve pa Kazino „Avala“ iz istog primorskog grada. CBCG ima zakonsku obavezu da objavljuje izvještaje o firmama sa blokiranim računima i njena evidencija smatra se urednijom od one koju vodi Centralni registar privrednih subjekata (CRPS). Naime, na spisku kompanija koje imaju blokirane račune je ukupno 20.990 privrednih subjekata što je za 3.460 nego što je na odgovarajućoj listi CRPS-a. Prema zakonu, CBCG od 2012. godine vodi ovu evidenciju, a uslov da se firma nađe na listi je da postoji je blokada nastupila zbog duga većeg od 10.000 eura i da on nije plaćen u roku od 30 dana. Iako je, prema propisima, CBCG dužna da objavi matični broj preduzeća, ona je napomenula da ga ne objavljuje za preduzetničke kompanije zato što je to, ujedno, i matični broj fizičkog lica jer bi to bilo u suprotnošću sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Centralna banka dodala još 36 preduzeća na listu blokiranih Home /
Željeznice Republike Srpske pred kolapsom
Željeznice Republike Srpske nalaze se u katastrofalnom stanju pošto su u finansijskom izvještaju za prvu polovinu ove godine navele da njihova dugovanja ukupno iznose 295.943.460 konvertibilnih maraka. U ovom dokumentu, koji je objavljen i zvanično na Banjalučkoj berzi, nalazi se podatak da je dug za prvih šest mjeseci 2025. godine ovo javno preduzeće uvećalo za čak 18.442.819 konvertibilnih maraka čime je samo produženo nedomaćinsko poslovanje firme sa sjedištem u Doboju. Dug je uvećavan i u istom period prošle godine, ali za 14,29 miliona bosanskih i hercegovačkih novčanica pa se tako može primjetiti da ne raste samo akumulirani dug nego se ubrzava i dinamika zaduživanja. Katastrofalnom poslovanju Željeznica Republike Srpske doprinosi i podatak da je u prošloj godini zabilježen gubitak od 34,2 miliona konvertibilnih maraka. Željeznice Republike Srpske pred kolapsom Home /