U Crnoj Gori smanjena stopa nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosila je na kraju juna 9,13% i ona je manja u odnosu na isti period prijethodne godine, saopštio je danas Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZSCG). Prema istoj metodologiji ove institucije, u Crnoj Gori je u junu 2024. godine nezaposlenih bilo 11,56% od ukupno radno sposobnog stanovništva. Za prvih sedam mjeseci ove godine na zavodu je evidentirano 6.500 ljudi bez posla dok je u oglasnoj ponudi 1.507 slobodnih radnih mjesta. U Crnoj Gori smanjena stopa nezaposlenosti Home /
U Skijalištima Crne Gore stanje redovno: u kasi „minus“, od države se traži pomoć
Skijališta Crne Gore objavila su da će ovu godinu završiti sa manjkom od 900.000 eura, a od države su zatražila pomoć u iznostu od 1,8 miliona, navedeno je Prijedlogu finansijskog plana i godišnjeg programa za 2025. U ovom javnom preduzeću se pozivaju na evropsku praksu obrazloživši da u zemljama EU države obilato pomažu kompanijama koje upravljaju njihovim zimskim centrima. Prema dostupnim informacijama Skijališta Crne Gore su najveći dio duga akumulirali u zimskoj sezoni 2023/2024, a glavni uzroci nezavidnog finansijskog stanja u njima nalaze se u nedovršenosti pojedinih projekata i sve manje količine snježnih padavina u zemlji. Tu treba dodati da se zaposlenima duguje i dio zarada. Iako je Agencija za suzbijanje korupcije (ASK) utvrdila da je Vlada Crne Gore skijalištima prije dvije godine uplatila 200.000 eura, u rukovodstvu tog preduzeća navode da je posljednja državna pomoć primljena 2021. U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene, donijetoj 2015. godine, navodi se da je uočeno da se količine snježnih padavina konstantno smanjuju u Crnoj Gori i da će do 2030. biti manje za 25%. Vlada je, uprkos nalazima te strategije, ignorisala preporuke da se ne ulaže u zimske centre koji se nalaze ispod 1.800 metara nadmorske visine uz opravdanje da će nove investicije uključivati i vještački snijeg. Firma Skijališta Crne Gore upravlja ski-centrima „Kolašin 1.600“, „Cmiljača“, „Žarski“ i „Torine“ kao i planinskim centrom „Komovi“. U Skijalištima Crne Gore stanje redovno: u kasi „minus“, od države se traži pomoć Home /
Švajcarci privremeno obustavljaju izvoz aviona u SAD
Švajcarski proizvođač poslovnih aviona „Pilatus“ objavio je danas da privremeno obustavlja svoj izvoz u SAD. U menadžmentu pomenute kompanije priznali su javnosti da im carine koje je uvela administracija predsjednika SAD Donalda Trampa i koje su nedavno stupile na snagu prave velike probeme. „Carine koje su drastično povećane predstavljaju za našu firmu ozbiljan konkurentski nedostatak“, naveli su u rukovodstvu „Pilatusa“. Poslovni avioni PC-12 i PC-24 do sada su imale izuzetno dobru potražnju u SAD, a prema dostupnim informacijama čak 40% njihovog izvoza išlo je u tu zemlju pa će privremena obustava poslovanja predstavljati značajan finansijski udarac za „Pilatus“. Rojters navodi da je kompanija iz švajcarskog gradića Stans saopštila da će „učiniti sve da sačuvao posao za svojih 3.000 zaposlenih u narednom periodu“. Švajcarci privremeno obustavljaju izvoz aviona u SAD Home /
Radnici „Prve petoljetke“ u Bijelom Polju i dalje čekaju na isplatu zaostalih zarada
Radnici preduzeća „Prva petoljetka“ iz Bijelog Polja, koje je još 2006. godine otišlo u stečaj i dalje čekaju na neisplaćeni dio zarada koji im po zakonu pripada. Nekadašnji sindikalni lideri u ovom vojnom pogonu na sjeveru Crne Gore Vanja Obradović i Bojan Krgović podsjetili su da je nad tom fabrikom pokrenut stečajni postupak, a Krgović je dodao da je to „prvo vojno preduzeće sa koje je radilo i koje je moglo da radi, a država je riješila da ga ugasi“. U trenutku kada je bjelopoljska „Prva petoljetka“ došla do faze da se nad njom sprovodi stečajni postupak, na listi zaposlenih bilo je oko 300 radnika, a prema evidencije nekadašnjih sindikalista jedan dio njih je u međuvremenu preminuo. Danas primanja po slovu zakona traži 191 radnik. Nova Vlada Crne Gore obećala je skoro rješavanje ovog problema, a na sastanku sa ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić, osim radnika, bila je i poslanica Pokreta Evropa sad iz Bijelog Polja Jelenka Andrić. „Tada nam je obećano skoro rješavanje problema u našu korist, ali od toga nije bilo ništa“, naveo je Obradović, uz dodatak da su ti razgovori obavljeni još u oktobru prijethodne godine. Za potrebe namirenja bivših radnika država je prodala vojni kompleks u Cerovu, ali od tako dobijenog novca moguće je bilo regulisati samo 70% obaveza. Preostala je suma od 133.000 evra i ta suma još nije našla poziciju u državnom budžetu. „Država mora da nas isplati zbog toga što je u momentu pokretanja stečajnog postupka ona bila vlasnik 80% imovine fabrike“, poručio je Krgović. Prema Krgovićevim riječima, „fabrika je već 2007. godine prodata investitoru Ladimiru Brolihu i to po cijeni koja je višestruko manja u odnosu na vrijednost mašina i opreme u njenom posjedovanju. Ubrzo poslije prodaje, Brolih je u saradnji sa Damjanom Hostom i Veselinom Barovićem na lokaciji nekadašnje vojne fabrike izgradio tržni centar „Siti park“. Od 2017. godine tu se nalaze carine, sve špediterske firme i zgrada preduzeća „Mesporomet Franca“. Radnici iz Bijelog Polja podsjećaju da su i do sada organizovali proteste i štrajkove i da će, ako se ubrzo stvari ne rješe u njihovu korist, „morati da radikalizuju svoje akcije“. Radnici „Prve petoljetke“ u Bijelom Polju i dalje čekaju na isplatu zaostalih zarada Home /
Hrana u svijetu sve skuplja
Hrana je u svijetu poskupjela u julu 1,60%, pokazuju podaci Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija (FAO). Ova organizacija ima specifičnu metodologiju prema kojoj se cijene sabiraju i predočavaju kroz indeks cijena hrane FAO i upravo je on veći za pomenutu sumu u odnosu na prijethodni mjesec. Rastu cijena hrane na globalnom nivou najviše je doprinjela skuplja vrijednost mesa i biljnih ulja. Biljna ulja su skuplja za 7,60% u odnosu na jun, a kada se pogleda njihova cijena za isti period prošle godine, u pitanju je povećanje od čak 167%. Radi se o trogodišnjem maksimumu, a najviše su skočili palmino, sojino i suncokretovo jestivo ulje. Kako objašnjavaju stručnjaci, palmino ulje je skuplje zbog sve veće potražnje, sojino zbog pojačanog interesovanja za biogorovio u Sjevernoj i Južnoj Americi, a suncoketovo zato što su smanjene zalihe u regionu Istočne Evrope. Što se mesa tiče, indeks cijena tih proizovda veći je za 1,20% ako se upoređuje sa junom ove godine. Posebno su poskupjele govedina i ovčetina. Stručnjaci prate rast potražnje za ovom vrstom proizvoda, naročio u SAD i Kini, pa tumače da su oni poskupjeli upravo zbog tog faktora. Žetva ljetnjih usjeva oborila je cijenu žitarica što je uticalo na usporavanja rasta indeksa cijena hrane FAO. Ovaj je indeks pao za 1,80% na globalnom nivou iako se u Sjevernoj Americi žale da nisu imali uspješnu sezonu. Indeks cijena hrane FAO dostigao je istorijski maksimum u martu 2022. godine, neposredno poslije početka ruske agresije na Ukrajinu. Danas je taj indeks 18,80% manji nego u tom periodu. Hrana u svijetu sve skuplja Home /
Britanska ministarka podnijela ostavku zbog gramzivosti
Ministarka za beskućnike u Vladi Velike Britanije Rušanara Ali podnijela je danas ostavku pošto je otkriveno da je iselila stanare iz nekretnine u svom vlasništvu prije nego što je povećala kiriju. Najnoviji skandal koji potresa Veliku Britaniju izbio je kada su mediji otkrili da se ministarka Ali, kojoj je resor zbirnjavanje beskućnika i rješavanje njihovih stambenih problema, ponijela neetički prema svojim podstanarima. U pismu kojim premijeru Kiru Stamneru obrazlaže svoju neopozivu ostavku Ali je naglasila da je prilikom izdavanja stanova u svom vlasništvu “poštovala sve relevantne zakonske zahtjeve” prije nego što je odlučila da njihov zakup poveća za čak nekoliko stotina funti. Ali je na funkciju člana Stamnerovog kabineta došla kao funkcionerka vladajuće Laburističke partije. Britanska ministarka podnijela ostavku zbog gramzivosti Home /
Poreska uprava uvećala prihode
Poreska uprava Crne Gore saopštila je danas da su njeni prihodi veći za 3,3 miliona eura u prvih sedam mjeseci u odnosu na isti period prošle godine. Neto prihod crnogorskih poreznika do avgusta ove godine iznosi ukupno 955,4 miliona eura, a glavni izvor rasta prihoda u poređenju sa 2024. jeste PDV. Na ime te stavke u budžet je uplaćeno čak 21% više. Istovremeno je na osnovu poreza na dobit inkasirano oko 18 miliona eura više u odnosu na period sa kojim se poredi. Po osnovu doprinosa naplaćeno je 102 miliona eura manje, što je posljedica reforme koja je počela da se primjenjuje u periodu za nama. Poreska uprava je navela da se nastavljaju zacrtane aktivnosti sa ciljem, kako su rekli, „povećanja aktivnosti naplate prihoda“. Oni su zaključili kako se nadaju da će „i naredni period obilježiti trend rasta“. Poreska uprava uvećala prihode Home /
Sirija – zemlja kojoj su SAD uvele najviše carine
Najveće carinske stope administracija predsjednika SAD Donalda Trampa početkom ovog mjeseca uvela je Siriji, koja je pogođena posljedicama građanskog rata i razaranja u trajanju od 13 godina. Prema novim odredbama, roba koju Amerikanci uvoze iz Sirije imaće jedinstvenu stopu od 41%. Međutim, ekonomisti i u Siriji i u svijetu vjeruju da ova odluka zvaničnog Vašingtona neće pogoditi ovu mediteransku zemlju s obzirom na mali obim spoljnotrgovinske razmjene dva partnera. Osim toga, upravo u danima kada je stigla vijest iz Vašingtona novo sirijsko rukovodstvo postiglo je sporazum sa 12 država o obnovi zemlje nakon ratnih sukoba. Mediji javljaju da su ugovori sa partnerima u obnovi vrijedni 14 milijardi dolara i da oni obuhvataju transport, infrastrukturu i nekretnine. Naznačajniji projekat, u iznosu od preko četiri milijarde dolara, odnosi se na izgradnju potpuno novog međunarodnog aerodroma u glavnom gradu, Damasku. Ovaj veliki objekat gradiće firma iz Katara. Sirija – zemlja kojoj su SAD uvele najviše carine Home /
Promjena statusa javnih preduzeća u Srbiji ne znači automatski njihovu privatizaciju
Eventualni prelazak osam javnih preduzeća u Srbiji u status društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o) ne znači da bi te kompanije automatski postale predmet privatizacije, oscjenjuju stručnjaci. Iz Vlade je prijethodnih dana već nekoliko puta najavljeno da će pojedina javna preduzeća poput Srbijašuma, Srbijavoda ili Nacionalnog parka „Fruška gora“ uskoro postati d.o.o. To je odmah poteglo strahove u dijelu građanstva da Srbija polako gubi kontrolu i nad ovim preduzećima. Međutim, kako objašnjava izvršni direktor nevladine organizacije „Transparentnost Srbija“ Nemanja Nenadić, taj korak „ne znači nužno da će nešto biti prodato, privatizovano ili tome slično“. On je dodao su „loše odluke i dalje moguće“ i to ne zato što je model upravljanja pomenutim preduzećima loš sam po sebi nego iz razloga nepostojanja „dobrih mehanizama zaštite“. Novinarka magazina „Forbs Srbija“ Petrica Đaković dijeli bojazan da ni prelaskom na model d.o.o neće biti otklonjeni dosadašnji rezultati u upavljanju velikim sistemima u državi. „Opravdano postoji bojazan zato što jedno piše na papiru, a nešto sasvim drugo se odvija u praksi“, napomenula je Đaković. Ona kaže da je „država u slučaju da je planirala da proda ova preduzeća, već ranije našla način za taj postupak“. Osnovna promjena koju bi novi zakon trebalo da donese odnosi se na izbor direktora. Do sada je praksa bila da se takvim preduzećima upravlja nedomaćinski i da su direktori mahom ne profesionalni menadžeri nego lica u v.d statusu. Iako je propisano da je taj status moguć najduže godinu dana, pojedini se nalazi na mjestima direktora duže od deset ljeta. Međutim, po novom zakonu, direktori d.o.o neće biti tretirani kao javni funkcioneri. To znači da na njih neće biti primjenjivane odredbe iz Zakona o spriječavanju sukoba interesa. „Niko od direktora, članova upravnih i nadzornih odbora i drugih nadležnih u takvim društvima sa ograničenom odgovornošću neće imati obavezu da poštuju pravila pomenutog zakona niti će morati da podnose godišnje izvještaje o radu, ličnoj imovini i primanjima“, zaključio je Nenadić. Promjena statusa javnih preduzeća u Srbiji ne znači automatski njihovu privatizaciju Home /
Opština Tuzi nezakonito naplaćivala porez na nekretnine
Rukovodstvo opštine Tuzi sprovodilo je do sada nezakonitu praksu oporezivanja na dobit, pokazuje primjer kompanije „Plantaže“. Ova, nekada gradska opština u sastavu Podgorice, a danas lokalna samouprava u punom zakonskom kapacitetu može da se nađe u velikom problemu u slučaju da se ne usvoji amandman prilikom ponovnog usvajanja Prijedloga zakona o porezu na nekretnine u Skupštini Crne Gore. Ako se zakon usvoji bez tog amandmana, Tuzi će morati da isplate čak četiri miliona eura iz svog lokalnog budžeta firmama koje su u prijethodnih pet godina preko zakonske mjere oporezivale. Ishod sljedeće parlamentarne sjednice pažljivo će osmatrati i rukovodstva ostalih crnogorskih opština jer će, ako se amandman iz Tuza doda zakonskom rješenju, i u drugim sredinama moći privredrnim subjektima na svojoj teritoriji da razrezuju izdatke kolike god žele. Zakon je već jednom usvojen u parlamentu, ali ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno razmatranje iskoristivši svoje ustavno pravo tzv. „suspenzivnog veta“. Prema Ustavu, ako Skupština još jednom usvoji zakonski akt, Milatović će morati da ga potpiše poslije čega on stupa na snagu. Milatović je u obrazloženju svoje odluke o vraćanju pomenutog akta poslanicima ocjenio da su rješenja iz zakona na prvom mjestu neustavna, a zatim i diskriminatorna kao i da uvode nesigurnost među crnogorske poljoprivrednike. Prijedlogom nije zadovoljno ni Ministarstvo finansija u čijem se mišljenju navodi da će svojim retroaktivnim mjerama destimulisati proizvođače hrane. Najproblematičnija odluka koju donosi ovaj prijedlog zakona odnosi se na činjenicu da će ubuduće opštine biti oslobođene obaveze da za 70% umanje stopu poreza na nekretnine koje se koriste u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Zauzvrat je data mogućnost da se poljoprivrednicima za ovu vrstu poreza da popust do 90% iznosa propisane sume. Međutim, ovo je samo mogućnost, a ne i zakonska obaveza. Iz kompanije „Plantaže“ tvrde da se zakon mijenja samo da bi čelnici opštine Tuze nastavili da im proizvoljno razrezuju porez bez ikakvih posljedica. Rukovodstvo ovog preduzeća podsjeća da je opština već izgubila tri spora pred Upravnim sudom i da je u svim presudama ustanovljeno da su stope određivane nezakonito. Pronađeno veliko nalazište nafte u brazilskim vodama – Copy Home /