Eventualni prelazak osam javnih preduzeća u Srbiji u status društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o) ne znači da bi te kompanije automatski postale predmet privatizacije, oscjenjuju stručnjaci.

            Iz Vlade je prijethodnih dana već nekoliko puta najavljeno da će pojedina javna preduzeća poput Srbijašuma, Srbijavoda ili Nacionalnog parka „Fruška gora“ uskoro postati d.o.o. To je odmah poteglo strahove u dijelu građanstva da Srbija polako gubi kontrolu i nad ovim preduzećima.

            Međutim, kako objašnjava izvršni direktor nevladine organizacije „Transparentnost Srbija“ Nemanja Nenadić, taj korak „ne znači nužno da će nešto biti prodato, privatizovano ili tome slično“. On je dodao su „loše odluke i dalje moguće“ i to ne zato što je model upravljanja pomenutim preduzećima loš sam po sebi nego iz razloga nepostojanja „dobrih mehanizama zaštite“.

            Novinarka magazina „Forbs Srbija“ Petrica Đaković dijeli bojazan da ni prelaskom na model d.o.o neće biti otklonjeni dosadašnji rezultati u upavljanju velikim sistemima u državi. „Opravdano postoji bojazan zato što jedno piše na papiru, a nešto sasvim drugo se odvija u praksi“, napomenula je Đaković. Ona kaže da je „država u slučaju da je planirala da proda ova preduzeća, već ranije našla način za taj postupak“.

            Osnovna promjena koju bi novi zakon trebalo da donese odnosi se na izbor direktora. Do sada je praksa bila da se takvim preduzećima upravlja nedomaćinski i da su direktori mahom ne profesionalni menadžeri nego lica u v.d statusu. Iako je propisano da je taj status moguć najduže godinu dana, pojedini se nalazi na mjestima direktora duže od deset ljeta.

            Međutim, po novom zakonu, direktori d.o.o neće biti tretirani kao javni funkcioneri. To znači da na njih neće biti primjenjivane odredbe iz Zakona o spriječavanju sukoba interesa. „Niko od direktora, članova upravnih i nadzornih odbora i drugih nadležnih u takvim društvima sa ograničenom odgovornošću neće imati obavezu da poštuju pravila pomenutog zakona niti će morati da podnose godišnje izvještaje o radu, ličnoj imovini i primanjima“, zaključio je Nenadić.