Tekstilna industrija Bosne i Hercegovine preživljava teške trenutke pošto je u prvoj polovini godine ukupna vrijednost njenog izvoza za 42.383.556 dolara manja u odnosu na isti period 2024.
Statistika komora Bosne i Hercegovine saopštila je da je u istom periodu uvoz proizvoda iz ovog sektora uvećan za 6.261.945 eura. Izvoz je u ovom dijelu privrede pokriven izozom sa 69,81%. U tumačenju uzroka ovakvog stanja navodi se da je povećana konkukrencija kao i da domaća industrija tekstila posluje u veoma nepovoljnim tržišnim uslovima.
Prema riječima vlasnika kompanije „Sanino“ iz Dervente Radovana Pazurovića, u prijethodnom periodu došlo je i do pada obima proizvodnje u oblasti teksta. On je naglasio da njegove kolege i on prate svjetske trendove i modernizuju proizvodnju, ali je dodao da se u tim procesima ne može još dugo izdržati.
Ekonomista Igor Gavran je istakao da je struktura uvoza i izvoza tekstilnih proizvoda u Bosni i Hercegovini veoma zanimljiva pošto građani mahom upotrebljavaju robu široke potrošnje. S druge strane, proizvodi koji se izvoze su oni koji dolaze iz svjetski priznatih kompanije. Njih bosanska i hercegovački izvoznici plasiraju po niskim cijenama na svjetskom tržištu da bi se kasnije prodavali basnoslovno.
Za Gavrana bi „bilo puno bolje kada bismo naše kapacitete koristili za snabdijevanja domaćeg tržišta finalnim proizvodima brendova iz Bosne i Hercegovine“.
On je podsjetio da se „ovaj sektor već dugo unazad suočava sa velikim pritiscima da cijene proizvoda budu niže iako im troškovi proizvodnje rastu, pogotovu kada je riječ o energiji i zaradama zaposlenih“.
Gavran je ocjenio da sektor tekstilne industrije ima veoma važnu ulogu na svjetskom tržištu, ali se dešava da je domaća privreda eksploatisana „kao jeftin i kvalitetan proizvođač dok profit ubira neko van zemlje“. Ovaj ekonomista je zaključio da domaći kupci često veoma rado biraju kupovinu u prodavnicama sa uvoznom robom iako se često ispostavi da je ona znatno nižeg kvaliteta od one iz Bosne i Hercegovine.