Privreda evrozone u porastu: Smanjenje kamata u julu ipak nije opcija
Privreda evrozone u porastu: Smanjenje kamata u julu ipak nije opcija Home / Privreda evrozone ostvarila je snažniji rast od očekivanog u prvom kvartalu 2025. godine, pri čemu su investicije i izvoz bili glavni pokretači, što dodatno učvršćuje očekivanja da će Evropska centralna banka (ECB) usvojiti oprezniji pristup daljem snižavanju kamatnih stopa. Bruto domaći proizvod (BDP) evrozone porastao je za 0,6 odsto na kvartalnom nivou, što predstavlja peti uzastopni kvartal rasta, prema trećoj procjeni Eurostata. Ova brojka predstavlja naviše revidiranu vrijednost u odnosu na prethodnu procjenu od 0,3 odsto, a ujedno je i najviša kvartalna stopa rasta od trećeg kvartala 2022. godine. Privreda šire Evropske unije takođe je porasla za 0,6 odsto u prvom kvartalu. Na godišnjem nivou, BDP evrozone porastao je za 1,5 odsto, dok je u Evropskoj uniji zabilježen rast od 1,6 odsto u prvom kvartalu 2025. godine. Ovo dolazi nakon kvartalnog rasta od 0,3 odsto u evrozoni i 0,4 odsto u EU u poslednjem kvartalu 2024. Među državama članicama, Irska je zabilježila ubjedljivo najveći kvartalni rast BDP-a, i to za čak 9,7 odsto, dok su je pratile Malta. S druge strane, najveće kontrakcije zabilježene su u Luksemburgu (-1,0%), Sloveniji (-0,8%) i u Danskoj i Portugalu (obje zemlje po -0,5%). Investicije i izvoz kao glavni pokretači rasta Finalna potrošnja domaćinstava porasla je za 0,2 odsto i u evrozoni i u EU, što predstavlja usporavanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 0,5 odsto u evrozoni i 0,6 odsto u EU. Potrošnja države ostala je stabilna u evrozoni, dok je u EU zabilježila pad od 0,1 odsto, nakon rasta od 0,4 odsto, odnosno 0,5 odsto u četvrtom kvartalu 2024. Bruto fiksne investicije zabilježile su snažan rast, povećavši se za 1,8 odsto u evrozoni i u EU, što predstavlja značajno ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal kada su iznosile 0,7 odsto, odnosno 0,6 odsto. Izvoz je takođe zabilježio oporavak — porastao je za 1,9 odsto u evrozoni i za 1,6 odsto u EU, nakon gotovo nepostojećeg rasta u prethodnom kvartalu (0,0% i 0,1%). Uvoz je istovremeno porastao za 1,4 odsto u obe oblasti, nadoknadivši pad od 0,1 odsto iz prethodnog perioda. Smanjenje kamata u julu više nije opcija Ovi snažni podaci o ekonomskom učinku objavljeni su samo dan nakon što je Evropska centralna banka (ECB) sprovela osmo smanjenje kamatnih stopa u aktuelnom ciklusu, spustivši stopu na depozitnu facilitaciju za 25 baznih poena — na 2 odsto. Ipak, na konferenciji za medije predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) naglasila je oprez, više puta ističući da je Upravni savjet u dobroj poziciji da odgovori na aktuelne neizvjesnosti. Makroekonomske projekcije ECB-a uglavnom su ostale nepromijenjene u odnosu na mart: očekuje se da će realni BDP rasti po stopi od 0,9 odsto u 2025, 1,1 odsto u 2026. i 1,3 odsto u 2027. Istovremeno, projekcija ukupne inflacije predviđa prosječnu stopu od 2,0 odsto u 2025, pad na 1,6 odsto u 2026, te povratak na 2,0 odsto u 2027. U odvojenom izvještaju, Eurostat je saopštio da je broj zaposlenih osoba u evrozoni porastao za 0,2 odsto na kvartalnom nivou, što je blago niže od prethodne procjene od 0,3 odsto. Zaposlenost je u EU ostala stabilna. Na godišnjem nivou, broj zaposlenih porastao je za 0,7 odsto u evrozoni i za 0,4 odsto u EU u prvom kvartalu 2025. Sezonski prilagođen obim maloprodaje u aprilu porastao je za 0,1 odsto na mjesečnom nivou u evrozoni, dok je u EU zabilježen rast od 0,7 odsto, što pruža rane naznake kretanja potrošnje u drugom kvartalu. Ekonomisti i tržišni analitičari brzo su reagovali na signale koje je poslala Kristin Lagard, kao i na snažnije od očekivanog podatke o BDP-u. “Više ne očekujemo smanjenje kamata u julu”, izjavio je Sven Jari Šten (Sven Jari Stehn), ekonomista Goldman Saksa, protumačivši izjave Lagardove kao jasan signal da je pauza sada osnovni scenario. Izvor: Nin
Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu
Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu Home / Potpredsednik kineske vlade He Lifeng sastaće se sa delegacijom SAD u Velikoj Britaniji sledeće nedelje na trgovinskim pregovorima, saopštilo je večeras kinesko Ministarstvo spoljnih poslova. He će biti u Velikoj Britaniji od 8. do 13. juna na poziv britanske vlade, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva. Potpredsjednik kineske vlade će, sa američkim predstavnicima, kopredsjedavati prvom sastanku Mehanizma za ekonomske i trgovinske konsultacije između Kine i SAD. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u petak da će kinesko-američki trgovinski pregovori biti održani u Londonu u ponedjeljak, u pokušaju da se postigne dogovor dvije sile u carinskom sporu. Tramp je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će američku delegaciju činiti ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) i predstavnik trgovine Bijele kuće Džejmison Grir (Jamieson Greer). To će biti drugi sastanak između kineskih i američkih predstavnika, nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću. Prvi, održan sredinom maja u Ženevi privremeno je smirio trgovinski spor između dvije vodeće svjetske ekonomije zbog novih carinskih mera SAD. Međutim Tramp je potom optužio Peking da ne poštuje uslove tog sporazuma o smirivanju tenzija. Tramp je u aprilu povećao carine na kinesku robu na 145 odsto, na šta je Kina reagovala povećanjem carina na uvoz američke robe na 125 odsto. Izvor: Nin
Desničarski populisti iz Centralne Evrope kreću u ofanzivu
Desničarski populisti iz Centralne Evrope kreću u ofanzivu Home / Podstaknuti reizborom Donalda Trampa i nedavnim izbornim uspjesima, evropski desničarski populisti udružuju snage kako bi širili svoje narative širom Evrope i gradili međunarodni savez. Lideri i oni koji to žele da budu na političkoj desnici iz cijele Evrope, okupili su se prošle nedjelje u mađarskoj prijestonici na konferenciji CPACMađarska 2025 – četvrtom budimpeštanskom izdanju američke Konzervativne političke akcione konferencije (CPAC). Tamo su iznijeli svoje zamjerke na račun onoga što vide kao prijetnju nacionalnom suverenitetu od strane EU, kao i zbog „rodne i woke ludosti“, najavljujući rađanje „doba patriota“. Mađarski premijer Viktor Orban bio je glavna zvijezda događaja, obraćajući se publici među kojom je bilo i onih koji su doputovali iz svih krajeva svijeta. Orban je slavio haos koji je, po njegovim riječima, izazvao „Trampov tornado“ i pozvao „konzervativce“ da iskoriste šansu koju im to pruža: „Moramo da se vratimo kućama i svi da pobijedimo na svojim izborima. Poslije Amerike, mi Evropljani ćemo povratiti svoje snove i zauzeti Brisel!“ ‘Svetionik“ za istomišljenike To je ambiciozno, jer, iako su lideri njemačke AfD, španske Voks i austrijske Slobodarske partije (FPÖ) ostvarili znatan napredak na nedavnim izborima, desničarski i krajnje desničarski populisti upravljaju tek ponekim evropskim državama — osim na istoku. U fokusu CPAC-a bila je i istaknuta trojka iz centralne Evrope: slovački premijer Robert Fico, bivši i potencijalno budući češki premijer Andrej Babiš i bivši poljski premijer Mateuš Moravjecki. Orban već duže vrijeme nastoji da ovu regiju pretvori u središte desničarskog populizma, izgrađujući mrežu kojom promoviše svoj uspjeh kao svetionik za istomišljenike i političke saveznike širom svijeta. „Danas imamo transnacionalno učenje koje se kreće s istoka ka zapadu Evrope, što je prilično rijetka pojava“, rekao je za DW Danijel Hegeduš iz njemačkog ogranka Maršalovog fonda (GMFUS). I Orban i CPAC dali su značajan doprinos u tom pogledu, ali isto tako i mreže koje finansiraju i organizuju kako državne institucije, tako i političke i vjerske grupe sa lokalnog nivoa, koje su se proširile po regionu i izvan njega. Sve one doprinose povezivanju i objedinjavanju desničarskih populističkih snaga i guraju njihove narative u širu javnost. Mađarska i Poljska – ključna osovina U središtu tih mreža uticaja nalaze se institucije koje finansira mađarska vlada. Među njima su Dunavski institut, Koledž Matijas Korvinus (MCC) i Centar za fundamentalna prava, koji je i organizovao CPAC Mađarska 2025. Sa ograncima koji se šire po regionu i još dalje, ove institucije okupljaju istomišljenike među akademskim građanima i aktivistima na događajima koje organizuju i vode medije ne samo u centralnoj i istočnoj Evropi, već i u Briselu i Velikoj Britaniji. Među tim medijima su The European Conservative, Brussels Signal i Remix. MCC, koji vodi koledže u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji, sarađuje i sa izrazito konzervativnim grupama povezanim sa Katoličkom crkvom, poput poljske organizacije Ordo Iuris. „Mađarska i Poljska čine ključnu osovinu ove mreže“, rekla je za DW Žužana Seleni, bivša poslanica Orbanove stranke Fides i sadašnja direktorka Instituta za demokratiju Centralnoevropskog univerziteta. “Pokretanje lančane reakcije” Analitičari iz trusta mozgova Political Capital sa sedištem u Budimpešti navode da je cilj tih mreža da „pokrenu lančanu reakciju i izazovu promjene na evropskom nivou“, kako bi se zaustavili napori EU da obuzda Orbanov napad na demokratiju u Mađarskoj i osigura opstanak režima. „Evropsko izdanje CPAC-a poruka je o onome čemu krajnja desnica širom svijeta teži: moći kakvu ima Viktor Orban“, kaže Klara Dobrev, poslanica Evropskog parlamenta iz ljevičarske mađarske opozicione stranke Demokratska koalicija. A svakako je tačno da mađarski premijer sa autoritarnim tendencijama prednjači sopstvenim primjerom. Njegova dominacija političkom scenom u Mađarskoj izaziva divljenje onih koji žele da preuzmu njegov model. Orban sada želi da dodatno učvrsti svoju vlast novim „zakonom o transparentnosti“, koji bi njegovoj vladi omogućio da stavi na crnu listu organizacije za koje procijeni da „ugrožavaju suverenitet Mađarske koristeći strana sredstva za uticanje na javni život“. Kritičari upozoravaju da će taj zakon, inspirisan represivnim ruskim zakonodavstvom, ugušiti svaku kritiku. Takođe strahuju da bi i druge vlade mogle da krenu istim putem. „Saradjujemo sa partnerima u mnogim drugim državama EU“, rekla je Marta Pardavi iz mađarske nevladine organizacije Helsinški odbor na onlajn panel diskusiji o predloženom zakonu o transparentnosti, koju je 28. maja organizovao GMFUS. „Veoma su svesni da se takvi zakoni mogu preslikati. EU nije više samo jedinstveno tržište – ona postaje i neliberalno tržište“, rekla je ona. Zastrašivanje nevladinog sektora u Slovačkoj Otkako je 2023. ponovo došao na vlast, Robert Fico je u Slovačkoj progurao sličan zakon, doduše blažeg karaktera, koji se posebno obrušava na tzv. „političke nevladine organizacije“, poput pravnog nadzornog tela Via Iuris. Katarina Batkova, izvršna direktorka Via Iuris, izjavila je na panelu da je efekat tog zakona bio „zastrašujući“ – strah se širi među organizacijama koje ne znaju kako da se prilagode novim pravilima, koja su namjerno neodređena kako bi vlastima ostavila prostor za obračun. Hoće li se populista Babiš vratiti na vlast u Pragu? Nakon što su proslavili tijesnu pobjedu Karola Navrockog na predsjedničkim izborima u Poljskoj u nedjelju, neliberalne snage u regionu sada svoj sljedeći podsticaj traže u Češkoj. Ta zemlja bi u oktobru trebalo da održi parlamentarne izbore, a čini se da su Andrej Babiš i njegova stranka ANO favoriti. Češki milijarder je postao radikalniji u nastojanju da se vrati na vlast, a prošle godine se pridružio Orbanu, Marin Lepen iz Francuske i još jedanaest evropskih partija u osnivanju grupe „Patriote za Evropu“ u Evropskom parlamentu. „Pobjeda Babiša omogućila bi Orbanu da kaže kako neliberalne snage imaju većinu u Višegradskoj grupi, s tim da je Poljska izuzetak“, napominje Danijel Hegeduš. Da li je ovo trenutak desnih-populista? Iako su Orbanove mreže uspješno pogurale narative krajnje desnice ka evropskom mejnstrimu, on se godinama muči da izgradi funkcionalni međunarodni savez. Ostaje da se vidi da li će „Patriote za Evropu“ doneti uticaj na politiku EU kojem Orban teži – i koliko će taj savez biti stabilan. Lideri francuske krajnje desnice, na primjer, nisu prisustvovali konferenciji CPAC Mađarska 2025. A pošto je Babiševo poslovno carstvo rašireno po Evropskoj uniji, on u Briselu obično nastupa oprezno. Donald Tramp je
DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom šansom za uspjeh
DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom šansom za uspjehom Home / Iz Japana je 24. maja 2024 stigla tužna vijest, da popularni šiba-inu pas Kabosu više nije među živima. Iako je Kabosu doživjela poznu starost od 18 godina i imala stotine hiljada pratilaca na Instagramu jedna njena fotografija zapravo je imala planetarnog odjeka u vidu čuvenog internet mima poznatog kao „Doge“. Upravo je Doge poslužio i kao nezvanična maskota i kao anagram za DOGE, Department of Government Efficiency (Odjeljenje za efikasnost uprave), koju je u januaru 2025. osnovala administracija američkog predsjednika Donalda Trampa i dala na upravu najbogatijem čovjeku svijeta, Elonu Masku. 29. maja 2025, nakon svega pola godine, Elon Mask je napustio američku administraciju iako DOGE nastavlja da operiše. Ovaj tekst će se pozabaviti time zašto je DOGE nužan za Sjedinjene Američke Države (SAD), sa kakvim se problemima suočava i koje su mu šanse za uspjehom. Zašto DOGE? Javni dug jedan je od ključnih pokazatelja fiskalnog zdravlja zemlje. U trenutku pisanja ovog teksta ukupni javni dug SAD iznosi oko 36.9 biliona dolara (36 920 milijardi), od čega se približno 27 biliona odnosi na domaći i strani dug u vlasništvu javnosti, dok ostatak duguje savezna vlada sama sebi (tzv. „intragovernmental holdings“, poput trust fondova za socijalno osiguranje). Ukupan javni dug SAD trenutno iznosi oko 123–125% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Ovakav nivo zaduženja predstavlja drastičan rast u poređenju sa istorijskim prosjekom, koji se tokom druge polovine XX vijeka uglavnom kretao između 60% i 80% BDP-a. Posljednji put kada je dug u odnosu na BDP bio ovako visok bio je odmah nakon Drugog svjetskog rata, kada je dostigao vrhunac od oko 119% BDP-a 1946. godine, kao posljedica ratne potrošnje. Nakon toga je decenijama opadao zahvaljujući ekonomskom rastu i fiskalnoj disciplini, sve do 1980-ih kada je ponovno počeo da raste. SAD su posljednji put imale budžetski suficit (odnosno trošile iz budžeta manje nego što u njega stavljaju) 2001. godine, pod administracijom predsjednika Bila Klintona. U fiskalnoj 2000. godini suficit je iznosio oko 236 milijardi dolara, što je tada bilo oko 2% BDP-a. Taj višak bio je rezultat kombinacije snažnog ekonomskog rasta, fiskalne konsolidacije (smanjenje javne potrošnje) i povećanja poreskih prihoda. Međutim, nakon 2001. godine došlo je do više negativnih faktora, uključujući ratove u Iraku i Avganistanu, poreske olakšice, finansijsku krizu 2008, pandemiju COVID-19 i povećanje socijalnih rashoda, što je dovelo do stalnih budžetskih deficita. U poređenju sa drugim zemljama, SAD spadaju među najzaduženije razvijene ekonomije kada se posmatra javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Globalni prosjek varira u zavisnosti od grupe zemalja: u državama članicama OECD-a prosječan javni dug iznosi oko 90–100% BDP-a, dok je u Evropskoj uniji taj odnos približno 85–90%, iako evro-zona formalno preporučuje da dug ne prelazi 60% BDP-a prema Maastrichtskim kriterijumima. Zemlje u razvoju često imaju znatno niži nivo javnog duga u odnosu na BDP, ali se suočavaju s nepovoljnijim uslovima zaduživanja. U pojedinačnim slučajevima, Japan prednjači sa oko 260% BDP-a duga, iako se najveći dio odnosi na domaće obveznice. Italija ima oko 140%, Francuska preko 110%, dok se Ujedinjeno Kraljevstvo kreće oko 100%. Njemačka je među fiskalno najdisciplinovanijim članicama G7, sa dugom oko 65% BDP-a. Kina formalno prikazuje dug od oko 80%, ali uz dodatne obaveze lokalnih vlasti i „sjenkastog“ bankarskog sektora, realan nivo može biti znatno viši. S druge strane, Rusija ima relativno nizak dug ispod 20%, iako je pod međunarodnim sankcijama i praktično isključena sa svjetskih finansijskih tržišta. U 2025. Crna Gora ima oko 65% dok Srbija ima oko 50%, iako ovi procenti u crnogorskom slučaju mogu navesti na pogrešan zaključak ako se ne uzme u obzir koliko je nestabilna ekonomija koja se oslanja samo na jednu privrednu granu (turizam) i koliko su javne finansije zavisne od spoljnog duga. Uprkos svemu navedenom, SAD trenutno imaju poseban položaj koji im omogućava da neometano funkcionišu uprkos najvećem javnom dugu u svijetu, procentu duga spram BDP-a i fiskalnom deficitu. SAD imaju jedinstvenu prednost u globalnom ekonomskom sistemu jer se zadužuju u sopstvenoj valuti, tj američkom dolaru (USD). Za razliku od zemalja poput Crne Gore, koja uprkos tome što trenutno ima odnos duga spram BDP oko 65%, ima puno više razloga za brigu je vezana za zajedničku valutu (euro) i zavisi od eksternih kreditora, SAD ne mogu bankrotirati u klasičnom smislu, jer uvijek imaju mogućnost da emituju dodatni novac kako bi servisirale svoj dug. Naravno, ova sposobnost „štampanja novca“ nosi sa sobom rizike, prije svega inflaciju i potencijalno slabljenje povjerenja u dolar, ali zasad ostaje ključna ekonomska prednost. Pored toga, dolar je i dalje dominantna globalna rezervna valuta, koju centralne banke širom svijeta drže u svojim deviznim rezervama. Ova privilegija omogućava SAD da se zadužuju uz relativno niske kamatne stope i da imaju stalan pristup dubokom i likvidnom tržištu državnih obveznica. Međutim, u poslednjih nekoliko godina, naročito posle pandemije i rasta inflacije, kamatne stope su naglo porasle, što je značajno povećalo troškove servisiranja javnog duga. Već sada godišnji izdaci za kamate na dug prelaze 1 bilion dolara, što je više nego što federalni budžet izdvaja za cijelu nacionalnu odbranu. Kako se postojeće obveznice refinansiraju po višim kamatama, taj iznos će vjerovatno nastaviti da raste, čime se dodatno opterećuje budžet i sužava fiskalni manevarski prostor za druge prioritete, poput infrastrukture, obrazovanja i socijalnih programa. Ovo otvara ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti javnih finansija SAD, uprkos njenom trenutnom privilegovanom položaju u svjetskoj ekonomiji. Dakle, SAD trenutno nemaju hitnih problema zbog pretjeranog javnog duga, ali akcenat je na „trenutno“. Od svega navedenog postoji jedna još veća prednost koja nije direktno vezana za ekonomiju, a to je vojna moć SAD koja je bez premca na planeti. Uzmimo za primjer Grčku, koja je zbog ogromnog javnog duga bila prinuđena da prodaje pojedina ostrva na način na koji se danas vlada Crne Gore nada da će prodati djelove (daleko kraće) crnogorske obale. Da li bi se ovako nešto moglo desiti SAD? Trenutno ne, iz prostog razloga što niko nema mehanizam sile koji bi mogao primorati ovu zemlju da učini nešto slično. Ipak, sve je više ljudi u Vašingtonu svjesno da ovakvo
Uvođenje nove valute u eurozoni suočeno s velikim troškovima
Uvođenje nove valute u eurozoni suočeno s velikim troškovima Home / Uvođenje digitalnog eura moglo bi košta znatno više nego što se prvobitno mislilo i evropske banke taj proces bi mogao da košta i do 30 milijardi eura, pokazala je studija revizorsko-konsultantska kuće PricewaterhouseCoopers (PWC). Studija, koju su od PWC naručile Asocijacije evropskog kreditnog sektora (ECSAs), pokazuje da bi za 19 analiziranih monetarnih institucija troškovi prilagođavanja iznosili više od dvije milijarde eura. Kada se dobijeni iznos iz studije preslika na cjelokupnu zonu, ukupni troškovi bi u zavisnosti od mogućih scenarija iznosili između 18 i 30 milijardi eura.
Azijska tržišta: Indeksi mješoviti nakon lošeg izvještaja s američkog tržišta rada
Azijska tržišta: Indeksi mješoviti nakon lošeg izvještaja s američkog tržišta rada Home / Azijsko-pacifička tržišta trgovala su u četvrtak mješovito, nakon što je zapošljavanje u privatnom sektoru u SAD-u dostiglo najniži nivo u više od dvije godine, što je izazvalo zabrinutost da bi neizvjesnost u trgovinskoj politici mogla opteretiti najveću svjetsku ekonomiju. Izvještaj kompanije za obradu platnih spiskova ADP pokazao je da je broj zaposlenih porastao za samo 37.000 u toku mjeseca, što je manje od revidiranih 60.000 u aprilu i ispod konsenzusne prognoze od 110.000, koliko su predviđali ekonomisti koje je anketirao Dow Jones. Južnokorejska tržišta nastavila su rast iz prethodne sesije, pri čemu je referentni indeks Kospi porastao za 1,33%, nakon što je ranije tokom dana dostigao više od 10-mjesečni maksimum, dok je Kosdaq, sa malom tržišnom kapitalizacijom, porastao za 0,79%. Analitičari kompanije Nomura očekuju da će Kospi do kraja godine dostići 2.900 poena, podstaknut reformama tržišta kapitala koje se očekuje da će preduzeti predsjednik Lee Jae-myung. Trenutno se indeks nalazi na oko 2.800 poena. Očekuje se i da će se Lee „fokusirati na povećanje domaće potražnje kroz brzo uvođenje drugog dodatnog budžeta u julu“, naveli su analitičari banke, predvođeni Jeong Woo Parkom, u bilješci u srijedu. „Očekujemo ekspanzivniju fiskalnu politiku tokom njegovog predsjedničkog mandata u odnosu na dugoročni fiskalni plan vlade (prosječan godišnji rast potrošnje od 3,7% u naredne tri godine)“, dodali su. Japanski referentni indeks Nikkei 225 pao je za 0,42%, dok je širi indeks Topix oslabio za 1,02%. Australijski S&P/ASX 200 pao je za 0,14%. Indeks Hang Seng u Hong Kongu porastao je za 0,46%, dok se kineski CSI 300 nije značajnije promijenio. Indijski referentni indeksi Nifty 50 i BSE Sensex započeli su dan bez promjena. Očekuje se da će Rezervna banka Indije u petak sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena – na 5,75% – nakon dvodnevnog sastanka.
Rastući dug i fiskalni izazovi: Šta prijeti svjetskim ekonomijama?
Rastući dug i fiskalni izazovi: Šta prijeti svjetskim ekonomijama? Home / Rastući državni dug postaje sve veći izazov za vodeće svjetske ekonomije. Investitori sve pažljivije prate fiskalne politike koje oblikuju finansijsku stabilnost pojedinih zemalja. Poseban fokus trenutno je na Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, koje zajedno čine gotovo trećinu svjetskog BDP-a. Zabrinutost zbog kreditnog rejtinga SAD-a Nedavna odluka agencije za kreditni rejting Moody’s da SAD-u oduzme posljednji AAA rejting dodatno je uznemirila tržišta. Istovremeno, slaba potražnja za japanskim državnim obveznicama izazvala je zabrinutost među investitorima. Iako se zasad ne očekuje direktna dužnička kriza, znaci upozorenja postaju sve češći. SAD je naročito pod pritiskom nakon aprilskog rasprodavanja državnih obveznica. Novi zakon o porezima i potrošnji, koji promoviše predsjednik Donald Tramp, mogao bi povećati državni dug za 3,3 biliona dolara do 2034., prema procjeni instituta Committee for a Responsible Federal Budget. Uticaj Moody’sove odluke na tržište obveznica i fiskalna percepcija Japana Moody’sova odluka dodatno je uzdrmala povjerenje tržišta, dok je Jamie Dimon iz JPMorgana upozorio na „pukotinu na tržištu obveznica“, izazvanu sve većom potrošnjom. Ipak, status dolara kao glavne svjetske rezervne valute pruža određenu zaštitu SAD-u. Ministar finansija Scott Bessent smatra da zemlja nikada neće biti u poziciji neplaćanja dugova. Tržište vjeruje da će vlasti spriječiti da prinosi na desetogodišnje obveznice značajno pređu 4,5%. Banke se nadaju izmjenama pravila o rezervama koje bi im omogućile veće učešće u kupovini obveznica. S druge strane, Japan se suočava sa promjenom percepcije. Iako je godinama bio primjer da tržišta mogu ignorisati visoke nivoe duga, situacija se mijenja. Japanski javni dug premašuje duplo više od BDP-a, što je najviše među razvijenim zemljama. Rekordni prinosi i izazovi na japanskom tržištu dugoročnih obveznica Prinosi na dugoročne japanske obveznice dostigli su rekordne nivoe u maju. Aukcija dvadesetogodišnjih obveznica bila je najslađa od 2012., što je izazvalo dodatne sumnje u potražnju. Troškovi zaduživanja na 30 godina porasli su za 60 baznih poena u samo tri mjeseca. Tradicionalni kupci poput penzijskih fondova i osiguravajućih društava smanjuju potražnju za dugoročnim papirima. Banka Japana, koja posjeduje skoro polovinu tržišta, prvi put u 16 godina bilježi pad portfelja obveznica. Premijer Shigeru Ishiba suočava se s pritiscima da istovremeno poveća potrošnju i smanji poreze. U razmatranju je i smanjenje emisije dugoročnih obveznica, što za sada umiruje tržište. Međutim, nova neuspješna aukcija prošle sedmice ukazuje na dublje probleme. „Slabe japanske aukcije znak su dublje nestabilnosti“, tvrdi Jan von Gerich iz banke Nordea. Fiskalni izazovi i planovi Velike Britanije pod pritiskom globalnih kretanja U Evropi, Velika Britanija takođe osjeća posljedice globalnih rasprodaja obveznica. Javni dug dostiže 100% BDP-a, a tržište pomno prati naredne korake vlade. Ministarka finansija Rachel Reeves iduće sedmice predstavlja višegodišnji pregled državne potrošnje. U zemlji gdje trošak zaduživanja na 30 godina prelazi pet posto, to će biti ključni test fiskalne vjerodostojnosti. Vlada razmatra povećanje izdataka za zdravstvo i odbranu, iako su javno obećali da će zadržati poreze i potrošnju pod kontrolom. Međunarodni monetarni fond savjetuje Velikoj Britaniji da se čvrsto drži ciljeva smanjenja duga. Strateg BNP Paribasa Sam Lynton-Brown vjeruje da bi prijevremeni završetak prodaje obveznica Banke Engleske mogao poduprijeti tržište. Francuska fiskalna situacija U Francuskoj, napetosti su se smanjile, iako izazovi ostaju. Rizik premija između francuskih i njemačkih obveznica smanjena je na 66 baznih poena, sa 90 iz novembra. Postoji optimizam da će zemlje eurozone pojačati saradnju u fiskalnim i odbrambenim pitanjima. Francuski premijer Francois Bayrou planira u julu predstaviti četvorogodišnji plan za smanjenje budžetskog deficita. Ipak, moguće su tenzije u parlamentu tokom rasprava o budžetu. Eliezer Ben Zimra iz Carmignaca upozorava da Francuska od pandemije nije zabilježila napredak u smanjenju duga. Italijanski fiskalni napredak i globalni rizici rasta javnog duga Za razliku od drugih, Italija bilježi napredak. Politička stabilnost i poboljšani kreditni rejting pomogli su italijanskim obveznicama. Budžetski deficit smanjen je sa 7,2% BDP-a u 2023. na 3,4% u 2024., s ciljem da padne na 2,9% do 2026. Kenneth Broux iz Societe Generale kaže da je takav napredak donedavno bio nezamisliv. Iako Italija i dalje ima dugoročne fiskalne izazove, tržište je nagrađuje za napredak. Razlika u prinosima između italijanskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica sada je najniža od 2021., ispod 100 baznih poena. Globalni rizici – carine i trgovinske tenzije Finansijski analitičari upozoravaju i na globalni rizik od novih carina i trgovinskih tenzija, naročito onih koje promovira američki predsjednik Tramp. MMF je krajem aprila upozorio da bi takve politike mogle dovesti do povećanja globalnog javnog duga na 117% svjetskog BDP-a do 2027. godine. Vitor Gaspar iz MMF-a napominje da bi taj scenarij mogao biti i preoptimističan ako se trgovinske tenzije prodube. Globalni javni dug trenutno iznosi oko 92% svjetskog BDP-a. Ako se trend nastavi, mogao bi dostići najrizičnije nivoe od kraja Drugog svjetskog rata. Godine 1946. dug je iznosio 150% svjetskog BDP-a, ali se zatim postepeno smanjivao kroz 1950-e i 1960-e. Danas, prijetnja rastućeg duga ponovo postaje glavno pitanje globalne finansijske stabilnosti.
Ovo su svi Putinovi zahtjevi: Rusija predložila Ukrajini memorandum za okončanje rata
Ovo su svi Putinovi zahtjevi: Rusija predložila Ukrajini memorandum za okončanje rata Home / Rusija je, prema navodima ruskih novinskih agencija u ponedjeljak, predložila Ukrajini memorandum za okončanje rata u kojem zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regije koje Moskva smatra anektiranim teritorijama, prije nego što stupi na snagu sveobuhvatni prekid vatre. Prema tom dokumentu, koji je predat ukrajinskoj strani tokom pregovora u Istanbulu, Moskva traži „potpuno povlačenje“ ukrajinske vojske iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska na istoku, kao i iz Zaporožja i Hersona na jugu, i to prije nego što stupi na snagu 30-dnevni prekid vatre. Rusija takođe uslovljava okončanje rata „međunarodnim pravnim priznanjem“ ovih regija, kao i Krima, koji je anektirala 2014. godine, kao ruskih teritorija. Pored toga, Moskva traži ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije i da se Ukrajina odrekne svih zahtjeva za ratnu odštetu. Memorandumom se takođe traži da Ukrajina ostane „neutralna država“, zabrani raspoređivanje stranih vojnih trupa, baza i infrastrukture na svojoj teritoriji, kao i da ukrajinske snage budu povučene na dogovorenu udaljenost od granice sa Ruskom Federacijom. TASS i RIA Novosti prenose da se u ovom trostraničnom dokumentu takođe navodi zahtjev za potpunim prekidom isporuka zapadnog oružja Ukrajini, kao i prekidom deljenja obavještajnih podataka, te zabranom postavljanja nuklearnog oružja na ukrajinskoj teritoriji. Rusija dalje traži oslobađanje „političkih zatvorenika“, kako vojnih tako i civilnih lica koje Ukrajina drži u pritvorima, kao i poštovanje „prava, sloboda i interesa rusofonog stanovništva“. U vezi sa „denacifikacijom“ Ukrajine, memorandum predviđa rasformiranje „ukrajinskih nacionalističkih formacija“ unutar oružanih snaga. Ukrajina je ove maksimalističke zahtjeve već više puta kategorično odbacila. Izvor: Nova.rs
Južna Koreja bira predsjednika nakon višemjesečnih previranja
Južna Koreja bira predsjednika nakon višemjesečnih previranja Home / Rezultati će okončati šestomjesečno političko previranje otkako je bivši predsjednik Yoon Suk Yeol zaprepastio državu proglasivši vanredno stanje. Južna Koreja u utorak bira novog predsjednika, čime će se okončati šestomjesečno političko previranje otkako je bivši predsjednik Yoon Suk Yeol zaprepastio državu proglasivši vanredno stanje, što je narušilo ugled države kao živahne, iako ponekad i haotične, demokratije, prenosi Hina pozivajući se na Reuters. Novi predsjednik suočiće se s izazovom okupljanja nacije koja je još uvijek potresena posljednjim događajima i izvozno orijentiranom ekonomijom koje se oporavlja od nepredvidljivih protekcionističkih poteza Sjedinjenih Američkih Država, glavnog trgovinskog partnera i sigurnosnog saveznika. Očekuje se visoka izlaznost – biračka mjesta otvorena su od 6 sati ujutro po lokalnom vremenu, a građani će moći glasati do 20 sati. Tokom prijevremenog glasanja u četvrtak i petak, više od trećine od ukupno 44,39 miliona birača već je iskoristilo svoje pravo glasa. Prema podacima Nacionalne izborne komisije, do 7 sati ujutro na 14.295 biračkih mjesta širom države glasalo je 1,08 miliona građana, što predstavlja 2,4 posto biračkog tijela. Vodeći kandidati kasno u ponedjeljak završili su trosedmičnu službenu kampanju tokom koje su obilazili državu i obećavali kako će iza sebe ostaviti sve političke turbulencije te da će udahnuti novi život posrnuloj privredi. Preklapanja planova glavnih kandidata I liberalni favorit Lee Jae-myung i konzervativni Kim Moon-soo obećali su promjene za državu, ističući da politički sistem i ekonomski model, uspostavljeni tokom uspona države kao mlade demokratije i industrijske sile, sada više nisu prikladni. Njihovi planovi za ulaganje u inovacije i tehnologiju često se preklapaju, pri čemu se Lee zalaže za veću socijalnu jednakost i pomoć porodicama s niskim i srednjim primanjima, dok Kim naglašava potrebu da se firmama omoguće veće slobode. Uprkos svim ekonomskim i društvenim inicijativama, Yoonov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja tema je koja i dalje dominira na izborima. Neće biti primopredaje dužnosti jer je ona ostala upražnjena Yoonovim opozivom i smjenom. Izvor: Hina + Reuters
Porasle cijene akcija američkih proizvođača čelika, dolar na najnižem nivou u posljednjih šest nedjelja
Porasle cijene akcija američkih proizvođača čelika, dolar na najnižem nivou u posljednjih šest nedjelja Home / Na Volstritu su u ponedjeljak cijene akcija porasle, iako je predsjednik SAD-a Donald Tramp najavio povećanje carina na uvoz čelika i optužio Kinu da se ne pridržava sporazuma postignutog nedavno tokom trgovinskih pregovora u Švajcarskoj. Peking je, s druge strane, poručio da su Trampove optužbe neosnovane i da će preduzeti odlučne mjere kako bi zaštitio svoje interese. Dow Jones indeks porastao je za 0,08 odsto, na 42.305 poena, dok je S&P 500 porastao za 0,41 odsto, na 5.935 poena, a Nasdaq indeks za 0,67 odsto, na 19.242 poena. Tramp i kineski predsjednik Si Đinping vjerovatno će razgovarati ove nedjelje, najavila je juče portparolka Bijele kuće Karoline Leavit, prenosi Hina. Najveći rast juče su zabilježile akcije američkih proizvođača čelika, poput Cleveland-Cliffs, Nucor i Steel Dynamics. Među najvećim gubitnicima bile su, međutim, akcije proizvođača automobila kao što su Ford i General Motors. Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je američka industrijska proizvodnja opala u maju 2025. treći mjesec zaredom. „Majski ISM indeks ukazuje da carinski pritisak počinje da utiče na proizvođače, uz usporavanje aktivnosti, duže rokove isporuke i pad zaliha“, naveli su ekonomisti Wells Fargo banke. Na azijskim berzama danas su najvažniji indeksi uglavnom porasli. MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, nadoknadio je ranije gubitke i oko 6:00 časova bio je veći za 0,6 odsto. U isto vrijeme, tokijski Nikkei porastao je 0,22 odsto, a u plusu su bile i kineske i australijske berze, u rasponu od 0,5 do 1,13 odsto. I aktivnost kineskih fabrika smanjena je u maju po prvi put u osam mjeseci, pokazalo je istraživanje privatnog sektora, što ukazuje da američke carine nanose štetu i kineskim proizvođačima. Siva globalna trgovinska slika uzrokovala je pad američkih terminskih indeksa na početku azijskog trgovanja, ne uspjevši da zadrže blage dobitke ostvarene tokom redovnog trgovanja na Volstritu. Nasdaq i S&P 500 terminski indeksi oko 6 ujutru pali su za 0,2 odsto. Na deviznim tržištima kurs dolara u odnosu na korpu šest najvažnijih svjetskih valuta pao je na najniži nivo u posljednjih šest nedjelja – na 98,58 poena, uoči ključnog izvještaja o zapošljavanju u SAD-u za maj, koji bi trebalo da investitorima pruži uvid u stanje najveće svjetske ekonomije. Rastuća nezaposlenost je jedan od faktora koji bi mogli natjerati Fed da ponovo počne sa labavljenjem monetarne politike. Kurs eura porastao je u odnosu na dolar za 0,43 odsto, na 1,142 dolara, dok je kurs jena ojačao za 0,32 odsto, na 143,09 jena za dolar.