Kina SAD-u: Ispravite svoje postupke ili poduzimamo oštre mjere
Kina SAD-u: Ispravite svoje postupke ili poduzimamo oštre mjere Home / Kineske vlasti odbacuju optužbe SAD-a da su prekršile međudržavni sporazum iz maja o smanjenju razornih carinskih stopa. Kineske vlasti su saopštile kako “kategorički odbacuju” optužbe Sjedinjenih Američkih Država da su prekršile međudržavni sporazum postignut u maju o smanjenju razornih carinskih stopa, prenosi Beta pozivajući se na AFP. Dvije države su u maju postigle sporazum o privremenoj obustavi zaoštravanja trgovinskog rata koji je podigao carine na američke proizvode u Kini na 125, a na kineske proizvode u SAD na 145 posto. Poslije dva dana sastanaka, Washington i Peking su se složili da smanje svoje carine na 30 posto i deset posto na 90 dana, obavezujući se da će nastaviti razgovore o trgovinskom sporazumu. Američki ministar trgovine Howard Lutnick optužio je u nedjelju Peking da “usporava provođenje sporazuma”. ‘Diskriminatorne restriktivne mjere’ Washington je “iznio lažne optužbe i nerazumno optužio Kinu za kršenje konsenzusa, što je potpuno suprotno činjenicama”, saopćilo je danas kinesko Ministarstvo trgovine i dodalo da “Peking kategorički odbacuje te nerazumne optužbe”. Ministarstvo je potvrdilo kako je “pokazalo čvrstu volju u zaštiti svojih prava i interesa, kao i iskrenost u provođenju konsenzusa”. Washington je “sukcesivno uveo niz diskriminatornih restriktivnih mjera protiv Kine”, dodaju iz Ministarstva navodeći kontrolu izvoza čipova vještačke inteligencije i ukidanje viza kineskim studentima u SAD. “Pozivamo SAD da pronađe zajednički jezik sa Kinom, odmah ispravi svoje postupke za osudu i zajednički poštuje konsenzus postignut na trgovinskim pregovorima”, navodi se u saopštenju i dodaje kako će Kina u suprotnom odlučno nastaviti “poduzimati jake mjere kako bi odbranila svoja legitimna prava i interese”. Izvor: AFP + Beta
Ukrajina i MMF postigli dogovor
Ukrajina i MMF postigli dogovor Home / Ukrajina i MMF postigli su dogovor o osmom pregledu programa Mehanizma proširenog finansiranja (EFF), što predviđa dobijanje tranše pomoći od oko 500 miliona dolara za Ukrajinu, izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal. “Sljedeću tranšu u iznosu od oko pola milijarde dolara moći ćemo da dobijemo nakon što pregled izvršnog odbora MMF-a bude odobren, što se očekuje u roku od mjesec dana. Time će ukupna suma isplata po programu premašiti 10 milijardi dolara”, naveo je Šmihal na kanalu na Telegramu, prenosi agencija Ukrinform. On je dodao da, prema procjenama MMF-a, uprkos izazovima rata, ukrajinska ekonomija ostaje otporna, a vlada nastavlja sa neophodnim promjenama i reformama. “Zahvaljujem se timovima vlade i Narodne banke Ukrajine na kvalitetnom radu, kao i MMF-u na podršci i pouzdanom partnerstvu. Programi EFF pomažu nam da održimo ekonomsku stabilnost u teškim uslovima”, naglasio je Šmihal, prenosi B92. On je, nakon sastanka sa misijom MMF-a, koju je 26. maja predvodio njen šef Gevin Grej, saopštio da misija završava rad na osmom pregledu programa proširenog finansiranja, što predviđa tranšu pomoći od oko 500 miliona dolara za Ukrajinu.
‘Srpska vojna industrija puca u leđa Rusiji’, kažu obaveštajci Moskve
‘Srpska vojna industrija puca u leđa Rusiji’, kažu obaveštajci Moskve Home / Samo tri nedjelje posle posjete predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi tokom obilježavanja Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, Spoljna obavještajna služba (SVR) Rusije obrušila se na srpske proizvođače oružja i firme koje izvoze naoružanje. Srpska vojna industrija „pokušava da puca Rusiji u leđa”, objavila je SVR na sajtu, podsjećajući, pomalo cinično, na tradicionalne veze „slovenske braće”. Fabrike namjenske industrije, suprotno „neutralnosti” koju je proglasio zvanični Beograd, i dalje snabdijevaju Kijev municijom, navodi SVR. „O tome sam razgovarao sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom nasamo i u prisustvu delegacija”, rekao je Vučić po objavljivanju saopštenja iz Moskve. Formirana je i Radna grupa da istraži činjenice, rekao je Vučić za RTS, dodajući da Srbija ne izvozi oružje, već samo municiju. Srbija, zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nije uvela sankcije Rusiji, ali je odavno poznato da srpske granate i meci stižu na taj front. Vrijednost naoružanja koje Srbija izvozi u Ukrajinu preko posrednika od početka rata 2022. „približno” 800 miliona evra, pisao je list Fajnenšel tajms u junu 2024. Agencija Rojters objavila je još u aprilu 2023. da srpsko oružje završava u Ukrajini, pozivajući se na američka dokumenta. ‘Podrška Putina dolazi na naplatu’ Izvještaj SVR pokazuje da Moskva želi da izvuče maksimum od vlasti u Srbiji – da prestane da izvozi oružje Ukrajini – koristeći trenutak kada je Vučić oslabljen protestima na unutrašnjem planu, kaže Aleksandar Đokić, politički analitičar. Tome u prilog ide i međudržavni dogovor o gasu koji je poslije posjete Moskvi produžen na samo četiri meseca, iako se očekivao višegodišnji aranžman. „Vučić se faktički odlaskom 9. maja obratio za pomoć Moskvi. „Tražio je podršku od Putina da bi njegovo biračko tijelo videlo da ga i dalje neki veliki igrač podržava”, kaže Đokić. Međutim, ovaj potez je brzo postao Putinov džoker u političkoj trgovini i sredstvo za „držanje na kratkoj uzici”, ocjenjuje on. Šta su još rekli ruski obaveštajci Proizvođačima oružja i trgovcima „šema sa lažnim sertifikatima krajnjih korisnika i zemljama posrednicima služi kao paravan za antiruske akcije”, saopštila je Ruska obaveštajna služba. Kao usputne stanice pobrojane su NATO članice Češka, Poljska i Bugarska. U posljednje vrijeme se koriste i „egzotične opcije poput afričkih država”, dodaju. „Doprinos radnika srpske odbrambene industrije ratu koji je pokrenuo Zapad, čiji bi ishod Evropa željela da vidi kao strateški poraz” Rusije, mjeri se stotinama hiljada granata i haubica, kao i milionima metaka za streljačko oružje. Malo je vjerovatno da se takve isporuke mogu opravdati „humanitarnim razlozima”, piše u saopštenju. „Očigledno im je svrha da ubiju i osakate rusko vojno osoblje i civilno stanovništvo Rusije. „Najveće nacionalne kompanije vojno-industrijskog kompleksa, među kojima su Jugoimport SDPR, Zenitprom, Krušik, Sofag, Rejer DTI, Sloboda, Prvi partizan i druge, učestvuju u ‘transportnoj traci smrti’, organizovanoj u Rusiji prijateljskoj Srbiji”, saopštio je SVR. Nijedna od pomenutih firmi, kao ni ministar odbrane Bratislav Gašić do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na upite BBC novinara. Tokom rata u Ukrajini poginulo je više od 105.000 ruskih vojnika, prema računici BBC ruskog servisa. Poginulo je najmanje 43.000 ukrajinskih vojnika, objelodanio je u decembru 2024. predsjednik ove zemlje Vladimir Zelenski. Želja srpskih fabrika za zaradom na „krvi bratskih slovenskih naroda” učinila je da se potpuno zaboravi „ko su pravi prijatelji, a ko neprijatelji”, smatraju ruski obaveštajci. Na kraju saopštenja obaveštajci nude svojevrsne moralno-istorijske lekcije, uz napomenu da je Rusija više puta priskakala u pomoć Srbima u najkritičnijim istorijskim trenucima. „Podsjetimo se, na primjer, oslobođenja Srbije od jarma Osmanskog carstva, sprečavanja nacionalne katastrofe tokom Prvog svjetskog rata, borbe protiv fašističkih okupatora i njihovih poslušnika tokom Drugog svjetskog rata, NATO bombardovanja Beograda, kosovske tragedije”, zaključuju ruski obaveštajci. Šta je rekao Vučić? Tačno je da postoji ugovor kompanije Jugoimporta sa Češkom o isporuci 68.000 raketa različitog obima, ali dozvole za izvoz nisu izdate i one nisu isporučene, tvrdi Vučić. Gdje bi Srbija mogla da izvozi municiju „ako ne može u Ameriku, Evropsku uniju, Afriku, na Bliski istok”, zapitao se Vučić. Biće nastavljena istraga o krajnjim korisnicima isporuka i stopiran svaki ugovor gdje se unaprijed zna da će municija završiti u ratu, obećao je srpski predsjednik. „Što se vrana više pere, ona je sve crnja, to valjda od prašine dođe, tako je i ovde. „Kad ste samostalna zemlja i nezavisna, napadaju vas svi”, rekao je Vučić koristeći rusku poslovicu da opiše poziciju Srbije. Dvojica neimenovanih ambasadora su ga, kaže, „napala da je Srbija preko Turske izvezla municiju za rusku stranu i da se pojavljuje na ruskoj strani fronta”. „Morao sam da objašnjavam da ne znam o kakvom je ugovoru reč, ali naše fabrike moraju da žive i rade”, istakao je, napominjući da državna namjenska industrija zapošljava 23.000 ljudi. Šta dalje? Da je Vučić ostao bez podrške mnogih velikih sila, smatra i Aleksandar Đokić. „Nije ga primio Tramp, kritikuje ga Putin, stižu kritike iz Evropske unije, gdje god se okrene sad su mu zatvorena vrata. „Zato i pokušavaju da izvrše maksimalni pritisak”, kaže on. Kritičko pismo obaveštajaca iz Moskve, u kom se ne pominje predsjednik već „pokrovitelji namjenske industrije”, koja je listom u vlasništvu države, uslijedilo je samo mjesec i po dana od izvještaja Federalne službe bezbjednosti o navodnoj upotrebi „zvučnog topa” tokom protesta u Beogradu. Istražitelji FSB-a su u nepotpisanim saopštenjem poručili da na protestu u Beogradu 15. marta nije korišćen zvučni top, što se vidjelo kao podrška vlastima u Srbiji. „To ko potpisuje saopštenja nije važno, to je ista vlast, kao i u Srbiji, nije to kontradiktorno. „Tražio je podršku i sad je došao račun na naplatu, možda Vučić nije mislio da će stići tako brzo, ali stigao je i to je to”, zaključuje Đokić. Izvor: BBC (Nataša Anđelković)
Kako bi mogle izgledati nove američke sankcije protiv Rusije?
Kako bi mogle izgledati nove američke sankcije protiv Rusije? Home / Do sada je Rusija odolijevala pozivima Zapada na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. Takođe, američki predsjednik Donald Trump je odbijao pozive Kijeva i evropskih zemalja da uvede dodatne sankcije Moskvi kao odgovor. Trump je zaprijetio da će uvesti “razorne” mjere protiv Rusije ako procijeni da je pravo vrijeme za to. Međutim, više puta je rekao da to vrijeme još nije došlo, izražavajući zabrinutost da bi nove sankcije mogle ugroziti njegov pokušaj da postigne mir time što bi dodatno učvrstile stav ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Samo ako pomislim da sam blizu dogovora”, rekao je novinarima u Bijeloj kući 28. maja, kada su ga pitali šta ga sprečava da uvede nove sankcije Moskvi. “Ne želim to pokvariti time. Morate znati kada to iskoristiti.” Ako i kada to vrijeme dođe, kako bi mogle izgledati nove američke mjere? “Mnogo se govori o mogućim politikama koje bi mogle biti usvojene, ali za sada nije jasno koji bi to konkretan plan bio”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rachel Ziemba, stručnjakinja za sankcije iz Centra za novu američku sigurnost, istraživačkog centra sa sjedištem u Washingtonu. Još jedan talas sveobuhvatnih sankcija dolazi u nezgodno vrijeme za Moskvu, budući da ruska ekonomija naglo usporava uslijed pada cijena nafte i izrazito visokih kamatnih stopa. Rusija bi mogla biti na putu ka “tvrdog prizemljenju”, upozorila je ranije ovog mjeseca konsultantska kuća Capital Economics iz Londona – termin koji se koristi za ozbiljnu recesiju. Trump nije iznio detalje o potencijalnim mjerama. Za sada se glavni fokus razgovora o mogućim novim američkim kaznama nalazi na dvostranačkom zakonskom prijedlogu koji su predložili senatori Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta). Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine bi uveo primarne sankcije ruskim bankama i drugim subjektima koji podržavaju rat Moskve protiv Ukrajine, dok bi sekundarnim sankcijama kažnjavao zemlje, kompanije i pojedince širom svijeta koji posluju s tim subjektima. Pored toga, zakon bi uveo carine od najmanje 500 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja “svjesno prodaje, isporučuje, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas, naftne proizvode ili petrohemijske proizvode koji potiču iz Ruske Federacije”, prema tekstu prijedloga. Kina, Indija i Turska su među najvećim kupcima ruskog energetskog izvoza. Flota iz sjene Senatori su izjavili da je cilj zakona “pozvati Kinu na odgovornost zbog podržavanja Putinove ratne mašinerije kupovinom jeftine ruske nafte od flote iz sjene” – stotina često zastarjelih brodova nejasnog vlasništva koje Moskva koristi kako bi zaobišla sankcije Zapada na svoj najprofitabilniji proizvod. Izvoz nafte čini oko trećinu prihoda ruskog budžeta. Primarne i sekundarne sankcije na ruske banke bile bi veliki korak ka slabljenju ruske ekonomije, ističe Ziemba. Dok primarne sankcije zabranjuju američkim subjektima da posluju s ruskim bankama, sekundarne sankcije bi kažnjavale strane finansijske institucije koje posluju s ruskim bankama, isključujući ih iz sistema američkog dolara i finansijskog sistema. Kineske finansijske institucije su među stranim firmama koje i dalje sarađuju s ruskim bankama. Ipak, Ziemba ocjenjuje da bi zakon mogao biti ublažen kada stigne u kongresne odbore. Takođe, istakla je da carine na treće zemlje možda nisu pravovremene, imajući u vidu reakcije koje je Trumpova administracija izazvala uvođenjem opštih globalnih carina u aprilu. Dvostranački zakon možda više ima za cilj pokazati odlučnost SAD-a prema Putinu, smatra Ziemba. Više od 80 od 100 senatora ga je podržalo, što pokazuje ogromnu podršku u Senatu za akciju protiv ruske agresije. Možda je cilj i uvođenje sankcija u zakon. Neke od sankcija koje bi nametnuo već je uveo Trumpov prethodnik, Joe Biden. “Dodatni efekat [zakona] možda neće biti veliki na kratak rok, ali bi mogao imati veći značaj kao način da se oteža ukidanje sankcija u budućnosti, bilo od Trumpove administracije ili bilo koje druge”, rekla je Ziemba. Trump se nije izjasnio da li će podržati zakon iz Senata. Kao odgovor na pitanja o inicijativi, sekretarka za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je Trump “jasno rekao da želi dogovoreni mirovni sporazum” i “takođe mudro ostavlja sve opcije otvorenima”, prenosi The New York Times, pozivajući se na saopštenje. Iako Trumpovi kritičari tvrde da on oklijeva s uvođenjem novih finansijskih kazni protiv Rusije jer visoko cijeni svoj odnos s Putinom, Ziemba ističe da postoje i druge zabrinutosti koje nadilaze američko-ruske odnose i rat u Ukrajini. “U Trumpovoj administraciji postoji uvjerenje da prekomjerno korištenje finansijskih sankcija može naštetiti ulozi dolara u globalnoj trgovini i podstaći zemlje da razviju strukture zaobilaženja koje bi mogle štetiti interesima i sigurnosti SAD-a”, navodi ona. Jedan od ključnih primjera je ograničenje cijene nafte. To ograničenje – uvedeno od SAD-a i EU-a 2022. kako bi se ograničili prihodi Rusije za rat u Ukrajini, a istovremeno stabilizovala globalna energetska tržišta – potkopava “flota iz sjene” koja brodovima prevozi rusku naftu izvan domašaja nadzora zemalja Zapada. Kako bi kaznila Rusiju zbog opstrukcije mirovnih pregovora, grupa G7 je predložila smanjenje gornje cijene nafte sa 60 na 50 dolara. Financial Times je ove sedmice objavio da je Trumpova administracija blokirala taj prijedlog. Ta odluka možda odražava Trumpovu sklonost da odloži nove sankcije Rusiji, ali je takođe moguće da američki predsjednik ne podržava ograničenje cijene jer ono ide u korist američkih konkurenata poput Kine i Indije, ističe Ziemba. Takođe, ona smatra da nema mnogo smisla da G7 smanjuje ograničenje cijene ako njeni članovi ne prošire sankcije na “flotu iz sjene”. ‘Pusta želja’ Pojačavanje sankcija na rusku naftnu industriju, uključujući i “flotu iz sjene”, moglo bi zadati “vrlo opipljiv udarac Putinu” ako bude odugovlačio s mirovnim pregovorima, ocjenjuje za RSE Leon Aron, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo sa sjedištem u Washingtonu. “To bi ga moglo natjerati da barem ozbiljno razmotri mir”, ističe on. Newt Gingrich, republikanac koji je bio predsjedavajući Predstavničkog doma od 1995. do 1999. godine, ističe da bi se Trumpova administracija ne bi smjela fokusirati isključivo na ekonomske sankcije. Pozvao je Sjedinjene Države da “dramatično” povećaju kvalitet i količinu vojne pomoći Ukrajini. “Putin će stati samo ako ne bude imao izbora. Bilo koja druga strategija je pusta želja koja će produžiti rat i odnijeti
Odlazak ‘rezača troškova’: Zašto je Musk napustio Trumpa
Odlazak ‘rezača troškova’: Zašto je Musk napustio Trumpa Home / Elon Musk napušta mjesto čelnika američkog Ministarstva vladine učinkovitosti usred sukoba s Trumpovom administracijom oko smanjenja poreza. Milijarder i šef Tesle Elon Musk odstupio je s mjesta čelnika Odjeljenja za učinkovitost vlade (DOGE), u kojem je bio zadužen za smanjenje savezne potrošnje, dok se približava maksimalnom roku svog mandata kao posebnog vladinog savjetnika. Njegov odlazak dolazi neposredno nakon njegovog prvog većeg javnog neslaganja s predsjednikom Donaldom Trumpom oko mnogo hvaljenog zakona o porezima i rashodima koji je prošao jednim glasom više u Zastupničkom domu SAD-a, kojim dominiraju republikanci, 22. maja. U objavi na X-u u srijedu, Musk je rekao da je njegovo vrijeme u administraciji “došlo do kraja”. „Želio bih zahvaliti predsjedniku Donaldu Trumpu na prilici da smanjim rasipničko trošenje“, napisao je osnivač SpaceX-a. Mandat Muska, kojeg je Trump imenovao za čelnika DOGE-a, u Bijeloj kući obilježen kontroverzama, posebno izazvanim njegovim pokušajem demontiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Što će biti s DOGE-om nakon Muskovog odlaska? I kakvo nasljeđe ostavlja izvršni direktor Tesle? Koliko je dugo Musk bio u DOGE-u? Muskov mandat “posebnog vladinog službenika” u Trumpovoj administraciji značio je da je imao pravo služiti samo 130 dana u bilo kojem razdoblju od 365 dana i zabranjeno mu je koristiti vladine uloge za bilo kakvu novčanu dobit. Muskov mandat trajao je nešto više od četiri mjeseca, nekoliko dana manje od maksimalnog zakonskog ograničenja. Krajem aprila, Musk je rekao da će uskoro ponovo preusmjeriti svoju pažnju na vlastite poslovne poduhvate te da će mu se “raspored vremena” u DOGE-u “značajno smanjiti” počevši od maja. Međutim, Musk je napomenuo da će “dan ili dva sedmično raditi na vladinim stvarima, sve dok predsjednik želi da to radi i dok je to korisno”. Zašto se Musk ne slaže s Trumpovim zakonom o porezima i potrošnji? U dijelu intervjua za nedjeljni jutarnji program informativne televizije CBS, objavljenom u utorak, Musk je otkrio da je “razočaran ogromnim računom za potrošnju”. Prema njegovim riječima, opsežni budžetski zakon, poznat i kao “Jedan veliki lijepi zakon”, povećava budžetski deficit i potkopava njegov rad u DOGE-u. „Mislim da račun može biti velik ili lijep, ali ne znam može li biti oboje. Moje lično mišljenje“, rekao je Musk novinaru Davidu Pogueu. U srijedu je Trump čvrsto branio prijedlog zakona. „Pregovaraćemo o tom zakonu i nisam zadovoljan određenim njegovim aspektima, ali sam oduševljen drugim aspektima“, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. “Tako oni idu.” Izvršni direktor Tesle i SpaceX-a Elon Musk i američki predsjednik Donald Trump [Alex Brandon/AP Photo] Prijedlog budžeta obuhvata više od hiljadu stranica i ocrtava različite ciljeve domaće politike koje podržava Trumpova administracija. Među njegovim odredbama su mjere koje produžavaju poreske olakšice uvedene tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata 2017. godine. Prijedlog zakona takođe povećava finansiranje Trumpove predložene inicijative “masovne deportacije” i sigurnosti duž granice SAD-a i Meksika. Neslaganje oko zakona o porezima i potrošnji bio je jedan od nekoliko izazova s kojima se Musk suočio tokom svog mandata u Bijeloj kući. Oko čega se još Musk nije slagao s Trumpovom administracijom? Musk se tokom svog mandata u Bijeloj kući sukobio s nekoliko Trumpovih zvaničnika, uključujući i glavnog trgovinskog savjetnika predsjednika, Petera Navarra, kojeg je nazvao “kretenom” zbog Trumpovog drastičnog povećanja trgovinskih tarifa širom svijeta. Musk je takođe javno izjavio da bi, pored “slobodne trgovine i nižih tarifa”, bio više za “predvidljive tarifne strukture”. U aprilu je osnivač SpaceX-a izrazio nadu u “situaciju bez carina” između SAD-a i Evrope. Umjesto toga, Trump je zaprijetio da će uvesti carinu od 50 posto na uvoz robe iz Evropske unije ukoliko se dvije strane ne dogovore o trgovinskom sporazumu. Šta će se sada desiti sa DOGE-om? Trump je osnovao DOGE izvršnom uredbom istog dana kada je položio zakletvu, 20. januara. Nakon Muskovog odlaska, nije jasno kakva sudbina čeka agenciju, jer Trump još nije imenovao nikoga da ga zamijeni. Musku je dat mandat da smanji federalno finansiranje, što je uključivalo smanjenje vladine radne snage, raskid vladinih ugovora i pokušaj zatvaranja čitavih agencija. U februaru su i on i Trump tvrdili da su otkrili prevare vrijedne milijarde dolara povezane s programima za raznolikost i klimu unutar vlade. Ovo je provedeno uglavnom neistinito ili obmanjujuće. U svojoj objavi u srijedu, Musk je rekao: “Misija DOGE-a će se s vremenom samo ojačati kako postaje način života u cijeloj vladi.” Međutim, Colleen Graffy, bivša američka diplomatkinja i profesorica prava na Univerzitetu Pepperdine u Kaliforniji, rekla je da je budućnost DOGE-a na klimavom tlu. „Moć DOGE-a došla je od najbogatijeg čovjeka na svijetu, Muska, koji je imao podršku najmoćnije osobe na svijetu, Trumpa“, rekla je za Al Jazeeru. “DOGE će se vjerovatno mučiti još neko vrijeme, ali bez Muska i s neriješenim sudskim postupcima protiv njega, njegovi dani su odbrojani. To bi bio sastanak s otrovanim pićem za svakoga ko bi ga uzeo. Trumpove poreske olakšice će zasjeniti svaku uštedu.” Kakvo će biti Muskovo DOGE naslijeđe? Muskova uloga u Trumpovoj administraciji izazvala je veliku kontroverzu. Nadgledao je velika smanjenja broja federalnih službenika i ukidanje više programa koje je finansirala vlada – poteze koji su izazvali široke kritike. „Muskov DOGE je bio kao jedna od njegovih raketa koja eksplodira ubrzo nakon lansiranja, čime je pokazao kako ne treba raditi stvari“, rekla je Graffy za Al Jazeeru. „Razlika je u tome što se za jedne iskustvo učenja plaća novcem; za druge se cijena plaća ljudskim životima“, dodala je. Glavna kritika upućena Trumpu i Musku odnosila se na njihovu odluku da značajno smanje operacije USAID-a. Žena protestuje protiv Elona Muska ispred zgrade Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Washingtonu, SAD [Kevin Lamarque / Reuters] Do kraja februara, glavni uredi agencije u Washingtonu, DC, bili su praktički zatvoreni. Nakon otpuštanja otprilike 1.600 zaposlenih i slanja još otprilike 4.700 na odmor, zaposleni su dobili samo 15 minuta da prikupe svoje stvari i izađu iz zgrade. Državni sekretar Marco Rubio kasnije je otkrio da je 83 posto svih ugovora kojima je upravljao USAID zaključeno. U martu je savezni sudija u Marylandu izjavio da je DOGE “vjerovatno prekršio” američki Ustav pokušavajući raspustiti agenciju. Sudija
Trampove carine mogu ostati na snazi do saslušanja žalbe na blokadu
Trampove carine mogu ostati na snazi do saslušanja žalbe na blokadu Home / Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država odlučio je sinoć da carine administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koje je blokirao Sud za međunarodnu trgovinu, mogu ostati na snazi do žalbenog saslušanja na tu odluku, prenio je AP. Ukoliko administracija izgubi žalbu, oiznijet čekuje se da će slučaj bude pred Vrhovni sud, dodaje agencija. Emanuel Makron: Evropa treba da „pooštri stav” prema Izraelu, ako ne… Američki Sud za međunarodnu trgovinu blokirao je te carine nakon što je zaključeno da je Tramp prekoračio predsjednička ovlašćenja uvođenjem carina na globalnom nivou, pozivajući se na zakon koji omogućava hitne mjere u spoljnoj politici. Nakon blokiranja carina, evropski berzanski indeksi juče su bili u porastu, kao i globlane akcije, dolar i prinosi obveznica. Nakon blokiranja carina, cijena zlata je pala, prenosi Tanjug.
Evropska unija i Emirati započeli pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini
Evropska unija i Emirati započeli pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini Home / Evropska unija i Ujedinjeni arapski emirati službeno su pokrenuli pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini. Ako budu uspješni, biće to prvi takav sporazum između EU i neke zalivske države. Ukupna godišnja trgovina između dva partnera iznosi gotovo 100 milijardi evra. Pokretanje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini dogovoreno je u razgovoru 10. aprila između predsjednice Evropske komisije Ursule von der Lajen i predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, emira Mohameda bin Zajeda al Nahjana, prenosi SEEbiz. U Dubaiju su proces pregovora pokrenuli evropski povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič i nadležni ministar Ujedinjenih Arapskih Emirata, Thani bin Ahmed Al Zejudi. Dogovorili su se o vremenskom rasporedu pregovora, koji bi trebalo da počnu u početkom juna, objavio je Brisel. Očekuje se da će se prvi sastanak pregovaračkih timova usredsrediti na mogućnosti smanjenja carina i olakšavanja trgovine uslugama, protoka digitalnog sadržaja i investicionih tokova. Prema Evropskoj komisiji, razgovori će se usredsrediti i na načine povećanja trgovine u strateškim sektorima poput obnovljivih izvora energije, zelenog vodonika i strateški važnih sirovina. Brisel vidi veliki potencijal za jačanje trgovine, ulaganja i saradnje, posebno u obnovljivim izvorima energije, digitalnim tehnologijama i vještačkoj inteligenciji, uslugama finansijske tehnologije, svemirskim tehnologijama, naprednom mašinstvu, zdravstvenim tehnologijama, logistici, razvoju infrastrukture i održivim prehrambenim sistemima. Sporazum o slobodnoj trgovini s Ujedinjenim Arapskim Emiratima bio bi prvi koji bi EU sklopila s bogatim dobavljačima nafte i gasa iz regije Arapskog zaliva, a njime bi upotpunila popis od 44 trgovinska sporazuma sa 76 zemalja. To je takođe dio napora za proširenje mreže sporazuma suočenih s izrazito protekcionističkom američkom politikom pod Donaldom Trampom. Godišnja trgovina između EU i UAE dosegla je gotovo 100 milijardi evra, prema najnovijim podacima. Trgovina robom iznosila je 55 milijardi evra, što UAE čini 19. najvećim trgovinskim partnerom EU, dok je trgovina uslugama iznosila 39 milijardi evra, što ovu zalivsku državu čini 11. najvećim partnerom EU. Ta je zemlja najveći trgovinski i investicioni partner EU-a u zalivu. Ukupna ulaganja kompaniji iz EU u UAE prošle godine su dosegla 186 milijardi evra. Emirati uglavnom izvoze naftu, gas i neke druge osnovne sirovine u EU, dok su glavne komponente izvoza EU u Emirate automobili, mašine, hemikalije, hrana i sve više zelene tehnologije. Izvor: Biznis.rs
Mask napušta Trampovu administraciju: Razočaran velikim rashodima i birokratijom
Mask napušta Trampovu administraciju: Razočaran velikim rashodima i birokratijom Home / Kontroverzni milijarder Ilon Mask odlazi iz Bijele kuće razočaran velikim državnim rashodima i birokratijom, prenose agencije. Ilon Mask, američki milijarder i savjetnik predsjednika Donalda Trampa, objavio je da napušta svoju ulogu u administraciji SAD, gdje je vodio Službu za efikasnu administraciju, skraćeno DOGE. Na svojoj društvenoj mreži X Mask je naveo da je njegov angažman kao specijalnog državnog službenika završen prema ranije planiranom rasporedu. Odlazak Maska potvrđen je i iz Bijele kuće, uz napomenu da će proces njegovog razrješenja početi odmah. Juče je Mask javno kritikovao veliki budžetski zakon predsjednika Trampa, nezvanično nazvan „Jedan veliki prelijepi zakon“, ukazujući da njegovi ogromni poreski rezovi povećavaju budžetski deficit i narušavaju dostignuća njegove službe. „Iskreno sam razočaran ogromnim rashodima zakona, koji ne samo što ne smanjuju, već povećavaju deficit i potkopavaju napore mog tima u Službi za DOGE“, rekao je Mask za CBS. Prethodnih nedjelja, Mask je sve jasnije ukazivao na namjeru da napusti administraciju i ponovo se posveti svojim kompanijama. U intervjuu za „Vašington post“, istakao je da su izazovi savladavanja federalne birokratije daleko veći nego što je očekivao. Tesla, Maskova kompanija za električna vozila, doživjela je pad profita od 71 odsto u prvom kvartalu ove godine. Analitičari smatraju da je to posljedica njegove kontroverzne uloge u Trampovoj administraciji, gdje je nadgledao opsežne otkaze i budžetske rezove. Mask je bio najveći donator na predsjedničkim izborima 2024, sa ulaganjem od najmanje 288 miliona dolara. Iako se očekivalo da nastavi angažman i u narednim izbornim ciklusima, sada je neizvejsno kako će se njegovi odnosi sa Vašingtonom dalje razvijati. Izvor: Aljazeera
Zašto su narušeni odnosi Ukrajine i Mađarske i kakva je uloga Orbana u tome
Zašto su narušeni odnosi Ukrajine i Mađarske i kakva je uloga Orbana u tome Home / Odnosi dvije susjedne zemlje pali su na još niže grane posle niza hapšenja ljudi osumnjičenih za navodnu špijunažu – u korist KIjeva, ali i Budimpešte. Niz hapšenja, diplomatskih protjerivanja i javnih poniženja dodatno su narušili odnose ratom razorene Ukrajine i njenog uzjogunjenog susjeda Mađarske, članice Evropske unije (EU) i NATO-a. U središtu svađe su optužbe da vladajuća stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana koristi ovaj metež u borbi protiv glavnog političkog rivala, opozicione partije Tisa, koja vodi u anketama uoči izbora 2026. godine. Ranije ovog mjeseca, ukrajinska bezbjednosna služba SBU objavila je da je uhapsila dvoje ukrajinskih državljana optuženih za špijuniranje u korist Mađarske. Prema tvrdnjama SBU koja je objavila i video i audio snimke, muškarac i žena su bili plaćeni mađarski vojni obavještajci, sa navodnim zadatkom da pripreme vojnu akciju Mađarske u Ukrajini. Budimpešta je odgovorila protjerivanjem dvojice ukrajinskih diplomata, a Kijev je nastavio sukob po principu zub za zub, čime su dodatno narušeni ionako krhki odnosi dve zemlje. Mađarska je takođe uhapsila ukrajinskog državljanina i optužila ga za špijuniranje. U mnogim evropskim zemljama Orbana doživljavaju kao najbližeg saveznika Rusije u EU, a njegova vlada se uporno protivi volji evropskog bloka, protiveći se novim sankcijama Rusiji i nastavljajući trgovinu sa Moskvom. Ujedno, odbija da dozvoli tranzit oružja, upoređujući Ukrajinu sa Avganistanom. Sada je Orban optužio Kijev da pokušava da „okleveta” njegovu zemlju. Svih osam miliona mađarskih domaćinstava nedavno je dobilo upitnik od vlade, nazvan „Vok 2025″, u kojem se pozivaju da odbiju članstvo Ukrajine u EU. Prije manje od godinu dana, Orban se predstavljao kao jedini čovjek na planeti osim pape (i američkog predsjednika Donalda Trampa), koji pokušava da obezbijedi bezuslovni prekid vatre u ratu Rusije i Ukrajine. Ali Orbanovi kritičari su njegovu takozvanu mirovnu misiju u Kijevu, Moskvi i drugim prijestonicama predstavili kao pokušaj da se nagradi ruska agresija. Dan nakon što se Orban susreo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ruski projektili su pogodili dječiju bolnicu u Kijevu. Tri dana kasnije, lider stranke Tisa u Mađarskoj Peter Mađar donio je u bolnicu 40.000 dolara mađarske medicinske pomoći. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Mađar mogao da svrgne Orbana sa vlasti u aprilu 2026. Čovjek koji je dovezao vođu Tise u Kijev, Roland Ceber, sada je meta pokušaja Fidesa da optuži mađarsku opozicionu stranku za izdaju Mađarske. Roland Ceber se pokazao kao svjež, vrijedan političar sa kojim sam se sreo u ukrajinskom izbjegličkom centru u Uzgorodu u aprilu. Pomagao je u distribuciji medicinske pomoći iz Mađarske, radeći sa mađarskim ljekarima i psiholozima koji su od 2022. godine podržavali interno raseljene Ukrajince iz istočne ratne zone. Njegove nevolje su počele nekoliko nedjelja od posjete Petera Mađara Kijevu, rekao mi je. U avgustu je saznao da mu je zabranjen ulazak u Mađarsku i, na insistiranje Budimpešte, iz cijele šengenske zone EU – bez objašnjenja. Na njegovo pismo mađarskoj ambasadi u Kijevu niko nije odgovorio. Lasko Torockai, lider krajnje desničarske stranke Naša domovina u mađarskom parlamentu, nazvao je Cebera „teroristom”. Mate Kočiš, vođa frakcije Fidesa u mađarskom parlamentu, za Cebera je rekao da je „ukrajinski špijun”, koji je dugo pod lupom mađarske kontraobavještajne službe. „Odbacujem sve takve optužbe koje pokušavaju da me dovedu u vezu sa obavještajnim aktivnostima bilo koje vrste. „To je smiješno. Ja sam zakarpatski političar koji pošteno i otvoreno radi za svoju domovinu i za interese Mađarske”, rekao mi je Ceber u telefonskom razgovoru. Kao izabrani, nezavisni odbornik u regionalnoj skupštini Zakarpatja, podržava političku grupu stranke U službi naroda ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i sastaje se sa političarima raznog spektra, među kojima je i zamjenik mađarskog ministra spoljnih poslova Levente Mađar, kaže Ceber. „Ja sam ukrajinski političar i sastajem se sa svima. Cijela ova situacija je smiješna. „Žele da me uvuku u ovu špijunsku priču. Ali svako ko ima imalo zdravog razuma može da shvati da je to apsurdno”. Najslabija tvrdnja u narativu mađarske vlade je ova: da je on zaista na radaru mađarskih obavještajaca, vladini političari i Peter Mađar kao poslanik u Evropskom parlamentu bili bi upozoreni da ga se klone. Mađarska zajednica u Zakarpatju, čiji je broj sve manji, postala je kolateralna šteta u sukobu Ukrajine i Mađarske. Na poslednjem popisu u Ukrajini, 2001. godine, njihov broj je bio 150.000, ali najnovije procjene pokazuju da se od tada prepolovio na 70.000-80.000. Desetine su izgubile živote boreći se za Ukrajinu protiv Rusije. Još jedan obrt u priči je da je bivši komandant mađarke vojske Romulus Rusin-Sendi, koji je sada istaknuti političar partije Tisa, bio na udaru medija koje kontroliše vlada. Vlada tvrdi da je „bivši visoki zvaničnik u sektoru odbrane”, što se očigledno odnosi na Rusin-Sendija, bio u kontaktu sa ukrajinskim obavještajnim službama. Rusin-Szendi je odbacio optužbe, tvrdeći da se protiv njega vodi klevetnička kampanja. „Ja sam uzoran mađarski državljanin koji nosi uniformu od 14. godine. „Šokiran sam i tužan što shvatam i vidim koliko je vama vrijedno ono što smo ja i moji drugovi uradili za našu zemlju”, obratio se vladi na Fejsbuku. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Viktor Orban se predstavljao kao čovek mira i pobijedio je na izborima u aprilu 2022. uz obećanje da će Mađarsku držati podalje od rata. Međutim, govor iz 2023. koji je objelodanio vođa opozicione Tise Peter Mađar, prikazuje sasvim drugačiju priču. Snimljeno je da je ministar odbrane Krištof Salaj-Bobrovnicki godinu dana nakon što je počeo rat u Ukrajini rekao da je vlada odlučila da odustane od mirovne politike i pređe na „nultu fazu puta ka ratu” i da se mađarska vojska priprema za borbu. To je bila ista godina kada su mnogi iskusni ofirici ‘atlantisti’ (okrenuti NATO-u), poput Rusin-Sendija, otpušteni u sklopu „podmlađivanja” vojske. Zamijenili su ih oficiri lojalni promoskovskom stavu vlade. Izvor: Euronews
Propao Otvoreni Balkan: Umjesto više radnika iz regiona, u Srbiju dolaze mahom iz Šri Lanke, Nepala…
Propao Otvoreni Balkan: Umjesto više radnika iz regiona, u Srbiju dolaze mahom iz Šri Lanke, Nepala… Home / Najavljen je kao revolucija. Open Balkan prošle godine, tačno 1. marta, otvorio je i zajedničko tržište rada. To omogućava građanima Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da ravnopravno konkurišu i traže posao u sve tri države. Prema presjeku na kraju novembra prošle godine, ubrzana i pojednostavljena procedura nije donijela očekivane rezultate, piše Forbes Srbija. Istim putem se moglo i preko inicijative o Regionalnom ekonomskom prostoru, koji obuhvata i druge zemlje Zapadnog Balkana. I ona predviđa otvaranje tržišta rada i veću mobilnost ljudi kroz zemlje regiona. Iz Albanije stigla tri zahteva Ono što nije dovršeno u ovom procesu, zapravo sapliće i ujedinjeno tržište rada Open Balkana. “U decembru sam tražila podatke Ministarstva unutrašnjih poslova koliko je prihvaćeno zahteva za slobodan pristup tržištu rada. Od 1. marta do kraja novembra odobreno je 285 zahtjeva. Iz Sjeverne Makedonije je 282, a svega tri su iz Albanije“, rekla je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Dragana Đurica. Istovremeno se broj radnih dozvola, koje izdaje Nacionalna služba za zapošljavanje, građanima drugih dražava mjeri hiljadama. “Građani se i dalje radije odlučuju da idu starom procedurom preko Nacionalne službe za zapošljavanje. Problem je što pitanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja nije ubrzano. Te procedure traju kao i ranije. Tako da u 2023. godini, kada nije zaživjelo otvoreno tržište rada, građanima Sjeverne Makedonije je izdato 311 dozvola za zaposlenje, a građanima Albanije 94. Od početka Open Balkana zapravo se bilježi pad“, pojašnjava Đurica. Dio integracija, a ne zamjena Najavljivalo se da će slobodan pristup tržištu rada od oko 11 miliona stanovnika spriječiti dalji odliv mozgova i mladih iz regiona tako što će moći da rade u susjedstvu. Mnogo više nego iz Sjeverne Makedonije i Albanije, međutim, u Srbiji se zapošljavaju ljudi iz Šri Lanke, Nepala, Pakistana… S druge strane, ideja proširenja Evropske unije ponovo je zaživjela. Obrnuto proporcijalno tom entuzijazmu Open Balkan gubi političku podršku. “Priča se vraća na Zajedničko regionalno tržište, na Plan razvoja. Sada je jasno da je regionalna saradnja dio integracija, a ne zamjena za njih“, ističe Đurica. A to je bio najveći strah regiona i kada je kretao Mini Šengen i Open Balkan. Ali i ideja o jedinstvenom regionalnom prostoru. Efekti CEFTA sporazuma S druge strane, zahvaljujući CEFTA sporazumu, trgovinska razmjena zemalja učesnica je više nego duplirana od 2007. do danas. U okviru ovog procesa je ukinuta naplata rominga u regionu. I prije svega nekoliko dana, kako privreda šaljivo kaže, ukinut je i, “bankarski roming”. Misli se na pristup SEPA, sistemu plaćanja kojim se ukidaju troškovi biznis transakcija. “Ne postoji mehanizam koji može natjerati članice da se pridržavaju sporazuma. Zato se javljaju problemi. Tu su necarisnke barijere. To će pratiti i Zajedničko regionalno tržište. Ono nosi sa sobom i politički mandat, a to otežava ekonomske probleme. Ako se problemi ne riješe u okviru CEFTA, neće biti riješeni na nivou Zajedničkog regionalnog tržišta“, kaže ekspertkinja za CEFTA sa Instituta za političke studije Andrea Matijević. Sporazumi čekaju ratifikaciju. Sporazum koji bi, ne primer, mogao da utiče na rješavanje necarinskih barijera, u Srbiji još nije ratifikovan. Reč je o dogovoru o geopolitičkom blokiranju. Jedan je od osam potpisanih u oktobru prošle godine. U oktobru 2024. godine, ugovorne strane CEFTA-e su se usaglasile o potpisivanju osam protokola i jedne preporuke. Cilj je unapređenje međuregionalne mobilnosti u Zapadnom Balkanu. Osam mjeseci kasnije, tri su stupila na snagu u svih šest zemalja. Ratifikacija preostalih i dalje je u toku. Usvojeni protokoli se tiču intelektualne svojine, kao i usluga trgovine.