Za obnovu Ukrajine potrebne su 524 milijarde dolara
Za obnovu Ukrajine potrebne su 524 milijarde dolara Home / Procijenjenih 524 milijarde dolara biće potrebno za obnovu Ukrajine tokom naredne decenije zbog tekućeg rata između Rusije i Ukrajine. Najviše su pogođeni sektori stanovanja, saobraćaja i energetike — ukupno oko 229 milijardi dolara potreba za obnovom i oporavkom. U okviru sektora saobraćaja, za popravku puteva biće potrebno procijenjenih 44,3 milijarde dolara, za željeznicu 20,3 milijarde, a za javni prevoz 5,3 milijarde dolara. Prošle su više od tri godine od početka rata Rusije protiv Ukrajine. Prema Četvrtoj brzoj procjeni štete i potreba Svjetske banke, obnova zemlje zahtijevaće investiciju od oko 524 milijarde dolara tokom naredne decenije. Ova grafika, kreirana u saradnji sa Inigom, vizuelno prikazuje troškove obnove po sektorima, naglašavajući gdje su sredstva najpotrebnija. Najpogođeniji sektori ratom između Rusije i Ukrajine Do sada je ruska invazija najteže pogodila sektor stanovanja. Do kraja 2024. godine, oštećeno je ili uništeno 13% kuća u zemlji, što je dovelo do raseljavanja skoro 5 miliona Ukrajinaca. Tokom naredne decenije, procjenjuje se da će biti potrebno 83,7 milijardi dolara za obnovu uništenih domova. Sektor Potrebe za obnovom i oporavkom Stanovanje 83,7 milijardi USD Saobraćaj 77,5 milijardi USD Energija 67,8 milijardi USD Trgovina i industrija 64,4 milijarde USD Poljoprivreda 55,5 milijardi USD Socijalna zaštita i egzistencija 38,9 milijardi USD Obrazovanje i nauka 32,9 milijardi USD Uklanjanje eksplozivnih sredstava 29,8 milijardi USD Zdravstvo 19,4 milijarde USD Vodosnabdijevanje i kanalizacija 11,3 milijarde USD Navodnjavanje i vodni resursi 10,9 milijardi USD Kultura i turizam 10,5 milijardi USD Ostalo 21,0 milijarda USD Šteta u sektoru saobraćaja otežala je hitne reakcije i evakuacione procedure. Potrebna ulaganja u ovaj sektor su druga po veličini, sa ukupno 77,5 milijardi dolara. Od toga, popravka puteva predstavlja najveći izazov, sa potrebnim ulaganjima od oko 44,3 milijarde dolara. Željeznica zahtijeva 20,3 milijarde zbog više od 190 napada na željezničke objekte, dok se za javni prevoz procjenjuje potreba od 5,3 milijarde dolara. Prije ruske invazije, energetski sektor Ukrajine doprinosio je sa 14% BDP-a i zapošljavao 3% stanovništva. Ovaj sektor je takođe teško pogođen, sa potrebama za ulaganjima od 67,8 milijardi dolara tokom narednih deset godina. Ostali sektoriŠteta u Ukrajini je široko rasprostranjena. Još četiri sektora — trgovina i industrija, poljoprivreda, socijalna zaštita i egzistencija, te obrazovanje i nauka — zahtijevaće svaki preko 30 milijardi dolara ulaganja u narednim godinama. Izvor: Bankar.me
Smjena generacija na krajnjoj desnici: Bardela potiskuje Le Pen
Smjena generacija na krajnjoj desnici: Bardela potiskuje Le Pen Home / Može biti samo jedan lider, a to Marin le Pen vrlo dobro zna. Nekoliko nedjelja nakon što je osuđena za pronevjeru i time faktički isključena iz predsjedničke trke 2027. godine, liderka krajnje desnice djeluje sve više skrajnuto u korist svog nasljednika, 29-godišnjeg Žordana Bardele, predsjednika partije Nacionalno okupljanje. Nekoliko povoljnih istraživanja javnog mnjenja za Žordana Bardelu, uz rastuću sumnju u političku budućnost Marin le Pen, dovela je do toga da se ona sada brani, iako javno i dalje tvrdi da će se kandidovati po četvrti put za predsjednicu Francuske. “Po prvi put, oni su potpuno izjednačeni”, kaže Frederik Dabi, direktor agencije IFOP. U anketi objavljenoj ove nedjelje, i Le Pen i Bardela dobili su po 31 odsto podrške za prvi krug predsjedničkih izbora iako takve brojke, dvije godine uoči izbora, treba uzeti sa rezervom. Spremnost birača da zamene Le Pen Bardelom izaziva nelagodu unutar same partije, s obzirom na istoriju Nacionalnog okupljanja pod čeličnom rukom njenog oca Žan-Mari le Pena i nekadašnje borbe za nasljedstvo. Le Pen je pažljivo raspodijelila uloge u svom okruženju, uključujući i Bardelinu, upravo da bi izbjegla rivalstva koja su nekada cijepala stranku. Ipak, postavlja se pitanje da li je Bardela spreman za predsjedničku kampanju. Prvobitno se očekivalo da se on kandiduje za premijera uz Le Pen, jer francuski predsednik imenuje premijera nakon izbora. Međutim, zbog sudske presude, sudbina njene kandidature sada zavisi od žalbenog postupka koji će se odlučivati sljedećeg leta. Zato se Bardela našao u neprijatnoj poziciji, odnosno kao učenik koji prerano mora da zamijeni učitelja koji još nije spreman prepusti tron. Napetost u taboru Le Pen Za Le Pen, istraživanja joj ne idu u korist. “Postoji očigledna sumnja među njenim sadašnjim i potencijalnim biračima da li će uopšte biti u trci 2027”, kaže Dabi. U anketi IFOP-a od 12. maja, samo 53 odsto ispitanika vjeruje da će moći da se kandiduje, dok njih 69 odsto misli da će to moći Bardela. Javno, Nacionalno okupljanje pokušava da ublaži tenzije. Iako je i sam Bardela priznao da se sada nalazi u centru pažnje, u srijedu je rekao da on i Le Pen “rade rame uz rame”. Takođe je obećao da će podržati njenu pravnu borbu da se presuda obori, predstavljajući je kao udar na demokratiju i uskraćivanje prava biračima da biraju svog kandidata. Jedan visoki funkcioner partije, koji je zahtijevao anonimnost, pokušao je da odbaci tvrdnje da raste napetost između Le Pen i Bardele. “Mogu da posvedočim da savršeno sarađuju”, rekao je. Početkom maja, pristalice Nacionalnog okupljanja bile su ogorčene kada su saznale da je IFOP sproveo opsežno istraživanje koje je obuhvatalo samo Bardelu kao predsjedničkog kandidata stranke. Le Pen je dodata tek nakon što su dva njena bliska saradnika intervenisala. Istraživanje je naručio konzervativni milijarder Pjer-Eduar Steren, veliki donator instituta. Steren, koji je obećao milione kako bi preoblikovao francusku politiku po sopstvenim uvjerenjima, navodno nije naklonjen Le Penovoj. On favorizuje desničare koji imaju liberalnije ekonomske stavove. Le Penov uži krug vjeruje da je akneta naručena s ciljem da se ona potisne, a da se prednost da Bardeli, koji ima otvorenije stavove o tržištu. Izvor: Politico
UN: Više od 95 posto poljoprivrednog zemljišta u Gazi neupotrebljivo
UN: Više od 95 posto poljoprivrednog zemljišta u Gazi neupotrebljivo Home / Izraelski napadi na zemljište, bunare i staklenike pogoršavaju već kritičan rizik od umiranja od gladi u Gazi, objavio je FAO. Manje od pet posto obradivih površina u Pojasu Gaze može se obrađivati, prema novoj geoprostornoj procjeni Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Satelitskog centra Ujedinjenih naroda (UNOSAT). FAO je u ponedjeljak situaciju opisao kao “alarmantnu”, upozoravajući da uništavanje poljoprivredne infrastrukture usred izraelskog rata u Gazi “dodatno pogoršava kapacitete proizvodnje hrane i pogoršava rizik od umiranja od gladi”. Zajednička procjena otkrila je da je više od 80 posto ukupnog obradivog zemljišta u Gazi oštećeno, dok je 77,8 posto tog zemljišta sada nedostupno poljoprivrednicima. Samo 688 hektara, ili 4,6 posto obradivog zemljišta, ostalo je dostupno za obradu. Uništenje se proširilo na staklenike i izvore vode u Gazi, a oštećeno je i 71,2 posto staklenika i 82,8 posto poljoprivrednih bunara. „Ovaj nivo uništenja nije samo gubitak infrastrukture – to je kolaps poljoprivredno-prehrambenog sistema Gaze i životnih puteva“, rekla je Beth Bechdol, zamjenica glavnog direktora FAO-a. „Ono što je nedavno osiguravalo hranu, prihod i stabilnost stotinama hiljada ljudi sada je u ruševinama. S uništenim obradivim zemljištem, staklenicima i bunarima, lokalna proizvodnja hrane je zaustavljena. Obnova će zahtijevati ogromna ulaganja – i trajnu predanost vraćanju i sredstava za život i nade.“ Izrael blokira pomoć Nalazi slijede nakon objave analize Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane (IPC) ranije ovog mjeseca, koja je upozorila da se cijelo stanovništvo Gaze suočava s kritičnim rizikom od umiranja od gladi nakon 19 mjeseci rata, masovnog raseljavanja i strogih ograničenja humanitarne pomoći. Dok je Izrael prošle sedmice najavio da će dopustiti “minimalne” isporuke pomoći u Gazu, humanitarne organizacije upozorile su da ta mala količina zaliha ne stiže do izgladnjelog stanovništva Gaze. U međuvremenu, izraelski zračni napadi i dalje svakodnevno ubijaju desetke Palestinaca u Gazi. U ponedjeljak su izraelske snage bombardirale školu pretvorenu u sklonište u gradu Gazi, izazvavši požar i ubivši najmanje 36 Palestinaca, uključujući nekoliko djece. Izvor: Al Jazeera i agencije
Američkoj dominaciji došao kraj
Američkoj dominaciji došao kraj Home / Trampova Amerika će raskinuti sa dosadašnjom politikom, drugim riječima, pažljivo će birati kada će koristiti vojnu silu i izbjegavaće učešće u beskrajnim sukobima. Ovo je poručio potpredsjednik SAD Džej Di Vens, govoreći na ceremoniji dodjele diploma u Mornaričkoj akademiji SAD u Merilendu. – Doba neosporene američke dominacije je završeno. Moramo biti oprezni kada odlučujemo da zadamo udarac, ali kada udaramo, udaramo snažno i odlučno – poručio je diplomcima koji će postati oficiri, dodajući da je Trampova naredba o upotrebi sile protiv Huta u Jemenu dovela do prekida vatre, u okviru dogovora kojim su se pobunjenici obavezali da će obustaviti napade na američke brodove u Persijskom zalivu, preneo je RT. Veteran marinskog korpusa Džej Di Vens je rekao i da su neki od prethodnih predsjednika uvlačili SAD u sukobe koji nisu bili ključni za nacionalnu bezbjednost zemlje. Iako nije imenovao nijednog predsjednika, svojim komentarima je aludirao na Džordža Buša, republikanca koji je pokrenuo američke ratove u Iraku i Avganistanu, kao i na njegovog nasljednika, demokratu Baraka Obamu, koji je nastavio sukobe u Avganistanu. A haotično povlačenje SAD 2021, tokom predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena, Tramp i dalje oštro kritikuje. – Dugo smo sprovodili spoljnopolitički eksperiment u kome smo nacionalni odbranu i savezništvo zamijenili izgradnjom nacija i miješanjem u unutrašnje poslove stranih zemalja – čak i kada te zemlje nisu imale mnogo veze sa suštinskim američkim interesima. Nema više nedefinisanih misija, nema više beskonačnih ratova – poručio je Vens.Dodao je i da su SAD uživale period dominacije nakon pada Sovjetskog saveza, ali da su američke politike, koje su težile ekonomskoj integraciji konkurenata SAD, imale suprotan efekat. Prvi primer Rat između Indije i Pakistana bio bi naša stvar koliko i svađa na Mjesecu, izjavio je nedavno potpredsjednik SAD i dodao da bi ove dvije zemlje trebalo da smire tenzije, ali da Amerika ne može da kontroliše nuklearno naoružane azijske susjede.– Možemo da pokušamo da ih ohrabrimo da malo popuste, ali nećemo se uplitati u rat koji nas suštinski ne dotiče i koji nema nikakve veze sa američkom sposobnošću da išta kontroliše – rekao je Vens za Foks njuz.
Tramp: Cilj tarifa nije proizvodnja majica, već tenkova i tehnologije
Tramp: Cilj tarifa nije proizvodnja majica, već tenkova i tehnologije Home / Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je cilj njegove tarifne politike jačanje domaće proizvodnje tenkova i tehnologije, a ne patika i majica, prenose danas agencije. Kako je prenio Rojters, Tramp je novinarima u Nju Džersiju gdje je proveo veći dio vikenda, kazao da se slaže sa komentarom ministra finansija Skota Besenta da Americi nije neophodna pretjerano razvijena tekstilna industrija, što je izazvalo kritike nacionalnog Savjeta industrije tekstila. „Nama nije cilj da pravimo patike i majice. Mi želimo da proizvodimo vojnu opremu. Želimo da proizvodimo krupne stvari, vještačku inteligenciju, čipove i kompjutere, tenkove i brodove”, kazao je američki predsjednik, prenosi Tanjug. Predstavnici tekstilne industrije naveli su da tarife nisu dobre za njihov sektor, ističući da se već 97 odsto odjeće i obuće u SAD uvozi. Tramp je u petak ponovo zaoštrio svoju retoriku o uvođenju tarifa, založivši se da od 1. juna carine na robu iz EU iznose 50 odsto, ali je potom produžio taj rok do 9. jula kako bi ostavio još vremena za pregovore sa Unijom, podsjetio je Rojters. Izvor: Politika
Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti ključni u obnovi razorene Ukrajine
Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti ključni u obnovi razorene Ukrajine Home / Jednostavni prekid vatre vjerovatno neće postaviti osnovu za poništavanje štete od ruskog rata, kažu stručnjaci. Pregovori o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine uskoro bi mogli početi, ali ekonomski oporavak Ukrajine biće otežan osim ako Evropska unija ne ubrza članstvo ratom razorene države i ne osigura stotine milijardi eura osiguranja i ulaganja, kažu stručnjaci za Al Jazeeru. „Mislim da je Ukrajini potrebna neka vrsta budućnosti u kojoj će imati stabilnu i branjivu granicu, a to će doći samo, mislim, sa članstvom u EU“, kaže istoričar Phillips O’Brien za Al Jazeeru. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošli je mjesec uručila Ukrajini i Rusiji prijedlog o prekidu vatre koji je isključivao buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, zadovoljavajući ključni zahtjev Kremlja i ostavljajući Ukrajinu bez sigurnosnih garancija koje traži. „Koja će firma zapravo rizikovati ekonomski tamo djelovati“, upitao je O’Brien. „S obzirom na to da NATO više nije dio priče, mislim da, ako Ukrajina želi imati priliku za obnovu i integraciju u Evropu, to će morati biti ubrzano članstvo u EU.“ To članstvo nipošto nije osigurano, iako je Evropska komisija počela pregovore u rekordnom roku prošlog juna, a Ukrajina ima podršku sila EU-a poput Francuske i Njemačke. Ako Ukrajina postane članica Unije, i dalje bi se nosila sa devastiranom ekonomijom koja zahtijeva ogromna ulaganja. Šteta na infrastrukturi – 170 milijardi dolara Kijevska škola ekonomije (KSE) procijenila je kako je između početka ruske invazije u februaru 2022. i novembra prošle godine, u ruskim napadima uništena infrastruktura vrijedna 170 milijardi dolara, a najviše su pogođeni stambeni, prometni i energetski sektori. Ta brojka ne uključuje štetu nastalu u gotovo decenijskom ratu u istočnim regijama Luganjsk i Donjeck od 2014. ili gubitak 29 posto ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od invazije 2022. godine. Procjena takođe nije uključila gubitak gotovo petine ukrajinske teritorije koju Rusija drži okupiranom. To područje sadrži gotovo polovinu neiskorištenog mineralnog bogatstva Ukrajine, koji prema procjenama kanadske firme za geopolitičke rizike SecDev vrijedi 12.400 milijardi dolara. Takođe ne uključuje neke oblike troškova obnove, poput hemijske dekontaminacije i uklanjanja mina. Svjetska banka procijenila je trošak štete na infrastrukturi nešto višim ove godine, na 176 milijardi dolara, i predviđa troškove obnove i oporavka na približno 525 milijardi dolara tokom 10 godina. ‘Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju’ Ekonomski rat dio je ruske strategije od invazije na Donjeck i Luganjsk 2014. godine, tvrdi Maximilian Hess, analitičar rizika i stručnjak za Evroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije. „Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju, uključujući koksni ugalj, poljoprivredne proizvode i željezo“, rekao je Hess za Al Jazeeru. Iz KSE-a procjenjuju da je Rusija ukrala pola miliona tona žitarica, što je uključeno u račun odštete od 1,9 milijardi dolara za poljoprivredni sektor. Koristeći rakete dugog dometa, Rusija je takođe gađala industrijska središta koja nisu pod njenom kontrolom. Ukrajina je naslijedila brojne fabrike od Sovjetskog Saveza, uključujući fabriku traktora u Harkivu, fabriku automobila u Zaporižju, proizvođača raketa Pivdenmaš u Dnipru i ogromne čeličane. „Sve su bile meta ruskih snaga“, napisao je Hess u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Ekonomski rat. „Ruski napadi su, naravno, prvenstveno bili usmjereni na uništavanje ukrajinske ekonomije i slabljenje njene sposobnosti i volje za borbu, ali su takođe povećali cijenu podrške Ukrajini u sukobu za Zapad, nešto za što se Kremlj nadao da će dovesti do smanjene podrške Kijevu.“ Okupacijom i napadima, Rusija je uspjela lišiti Ukrajinu metalurškog sektora koji je bio u velikom zamahu. Prema Američkom geološkom zavodu, metalurška proizvodnja smanjila se za 66,5 posto kao rezultat rata. To je ogroman gubitak, obzirom na to da je Ukrajina nekada proizvodila gotovo trećinu željezne rude u Evropi, Rusiji i centralnoj Evroaziji, polovinu manganske rude u regiji i trećinu titanija. I dalje je jedini proizvođač uranija u Evropi, važnog resursa u težnji kontinenta za većom energetskom autonomijom. Ukrajinske tvrdnje da je uz savezničku pomoć izgradila odbrambenu industrijsku bazu vrijednu 20 milijardi dolara su rijetka priča o privrednom uspjehu u ratno vrijeme. To može nadoknaditi gubitke u metalurgiji, naveo je Hess, „ali samo djelimično i u različitim regijama države gdje su koncentrirane te rudarske i metalurške aktivnosti. Podsticanje [metalurških aktivnosti] na mjestima poput Krivog Roga, Dnipra, Zaporižja, a idealno i na teritoriji koja će na kraju biti oslobođena ruske okupacije, biće potrebno za pobjedu u miru.“ Trumpov sporazum o mineralima i drugi instrumenti Prije nekoliko sedmica su Ukrajina i SAD potpisali memorandum o namjeri zajedničkog iskorištavanja ukrajinskog mineralnog bogatstva. Ukrajina se obavezala uložiti polovinu prihoda od svojih metalurških aktivnosti u Fond za obnovu, ali stručnjaci sumnjaju u ideju da mineralno bogatstvo može obnoviti Ukrajinu. „Projekti imaju dug period pokretanja – od pet do deset godina“, kazao je za Al Jazeeru Maksim Fedosejenko, šef strateških projekata u KSE institutu. „Potrebno je izraditi dokumentaciju, procjenu uticaja na okolinu, a nakon toga vam mogu trebati i tri godine za izgradnju rudnika.“ U takve rudnike bi mogli ulagati SAD i EU dodao je Fedosejenko, jer „imamo više od 24 vrste materijala s popisa kritičnih [sirovina] EU“, ali oni bi doprinijeli ukrajinskoj ekonomiji samo ako bi ulaganja bila pravedna. Trump je predstavio sporazum o mineralima kao otplatu za milijarde vojne pomoći. „U tome nema ništa ni približno pošteno. Pomoć nije data kako bi se poslije vratila“, smatra O’Brien. Kao što je Fedosejenko rekao: „Nije pošteno ako svi kažu: ‘U redu, pomoći ćemo vam u ratno vrijeme, tako da ste naše vlasništvo.’“ Osim pravednosti, Ukrajini je potreban novac. Dio toga mora doći u obliku osiguranja. Na primjer, državno podržana formula osiguranja od ratnog rizika koju je Kijev postigao sa Velikom Britanijom 2023. vratila je brodove za rasuti teret u ukrajinske luke i spriječila ruske napore da blokiraju izvoz ukrajinskog žita. Kao rezultat toga, Ukrajina je tokom 2023. i 2024. godine izvezla 57,5 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, a na putu je da izveze 77 miliona tona u tržišnoj godini 2024/25, koja završava u junu, saopštilo je njeno Ministarstvo poljoprivrede. „Potrebno je značajno proširenje javnih proizvoda osiguranja, kao i odluka za oduzimanje zamrznute ruske imovine“, naveo je Hess. Jaki argumenti za oduzimanje novca
Globalna kriza vode: gdje leži prednost Rusije
Globalna kriza vode: gdje leži prednost Rusije Home / Globalna kriza vode se pogoršava – potražnja je porasla, ali dostupnost snabdijevanja slatkom vodom se smanjuje. Sa drugim najvećim svjetskim rezervama vode, Rusija se suočava sa ekonomskim mogućnostima i složenim izazovima, kaže Viktor Danilov-Daniljan, naučni nadzornik Instituta za probleme voda Ruske akademije nauka. Obnovljive rezerve vode su najvažnije, rekao je Danilov-Daniljan za časopis Sajentifik Rusija i dodao da je čovječanstvo već izgubilo oko 20 odsto svojih vodnih resursa u prošlom veku kada se uzmu u obzir zagađenje i prekomjerno korišćenje. Iako je malo vjerovatno da će kriza nestašice vode ugroziti ljudske živote, ona će preoblikovati globalnu ekonomiju jer se ekonomski pristupačne rezerve vode smanjuju, naglasio je. Premještanje industrija i prilagođavanje potrošnje biće, kako kaže, od ključnog značaja. Za razliku od mnogih zemalja, Rusija ima obilje vode. Ali dok bi zapremina Bajkalskog jezera teoretski mogla da snabdijeva cio svijet, njegov stvarni obnovljivi resurs iz izliva reke Angara iznosi samo 65 km³ godišnje. Poređenja radi, rijeka Jenisej nosi 670 km³ vode u Arktički okean svake godine — deset puta više. Bajkal nije beskonačan izvor, upozorio je naučnik. I za razliku od zemalja sa jedinstvenim uslovima, Rusiji su potrebni višestruki pristupi upravljanja. Dostupnost vode u Rusiji je ispod globalnog prosjeka po kvadratnom kilometru – protok Amazona je deset puta veći od Jeniseja. Po glavi stanovnika, zemlja je na sedmom ili osmom mjestu u vodosnabdijevanju, a neravnomjerna distribucija je glavni problem. 80 odsto ruske vode je u Aziji, dok 80 odsto stanovništva živi u Evropi. To bi teoretski moglo da se riješi transportom vode, objasnio je naučnik, ali samo kanali mogu da pomjeraju velike količine na velike udaljenosti. Izgradnja kanala iz Azije u Evropu je nepraktična, sa procijenjenim troškovima unutarazijskog projekta koji iznosi preko 500 milijardi dolara samo za glavni kanal. Da stvar bude gora, sezonska varijabilnost u Rusiji znači da se dvije trećine rječnog toka dešava tokom proljećnih i letnjih poplava, sa 70 odsto godišnjeg proticaja za samo dva mjeseca. Izgradnja rezervoara kao potencijalno rješenje bila bi skupa, rizična po životnu sredinu i zahtijevala bi ogromne površine zemljišta. Globalna kriza vode Voda je već postala roba kojom se trguje na regionalnom nivou, kao što se vidi u dolinama Tigra i Eufrata. Ali transportni izazovi sprečavaju globalno tržište. Skretanje sibirske vode u centralnu Aziju bilo bi astronomski skupo, primijetio je naučnik. Poljoprivreda troši 70 odsto svjetske slatke vode, uglavnom za navodnjavanje. U Rusiji dominiraju industrija (dvije trećine) i komunalne usluge (14-15 odsto), a glavni korisnici su metalurgija, energetika, hemijska i papirna industrija. Za proizvodnju 1 GV energije potrebno je oko 1 km³ vode godišnje, od čega se 30 odsto neopozivo gubi, prenosi Sputnjik. Danilov-Daniljan je naveo da ključni zadaci za sprečavanje globalne krize vode uključuju: 1. Očuvanje — smanjenje nebitne upotrebe kroz inženjerske i društvene mjere. 2. Menadžment — napredna prognoza i hidrologija sa dovoljno kvalifikovanog osoblja. 3. Kulturne promjene — poboljšanje ekološke i hidrološke svijesti radi sprečavanja katastrofa. Predviđanje procesa u prirodi je jedno, ali efikasno reagovanje je nešto sasvim drugo, naglasio je stručnjak. Izvor: Politika
Srbija postala 41. članica SEP
Srbija postala 41. članica SEP Home / NBS je, kako se navodi, preduzela korake da usaglasi svoje platne sisteme i regulativu sa standardima Evropske unije (EU)Srbija postala dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima. „Srbija je postala 41. članica SEPA, što predstavlja važan korak na njenom putu evropskih integracija“, ističe se u saopštenju Narodne banke Srbije. Rezultat toga je da će svi učesnici u platnim šemama Evropskog savjeta za plaćanja moći da šalju odnosno primaju transakcije SEPA transfera odobrenja (SEPA Credit Transfer – SCT), instant transfera odobrenja (SEPA Instant Credit Transfer – SCT Inst) i direktnih zaduženja (SEPA Direct Debit – SDD) ka učesnicima, odnosno od učesnika u SCT, SCT Inst i SDD platnim šemama iz Srbije. To će, kako je navedeno, biti moguće kada srpske finansijske institucije pristupe tim šemama. Pristupanje srpskih finansijskih institucija SEPA platnim šemama, prema kalendaru Evropskog savjeta za plaćanja, biće omogućeno od novembra 2025. Najraniji datum operativne spremnosti za pružaoce platnih usluga iz Srbije jeste maj 2026, tačan datum biće saopšten.
Volstrit: Trampove izjave oborile indekse
Volstrit: Trampove izjave oborile indekse Home / Američke akcije su pale u petak nakon što je predsjednik Donald Tramp ponovo izrazio zabrinutost zbog trgovine, upozorio Apple i preporučio strožije carine prema Evropskoj uniji. Indeks Dow Jones Industrial Average pao je za 256 poena, odnosno 0,61%. S&P 500 je oslabio 0,67%, dok je Nasdaq Composite pao za 1%. Akcije kompanije Apple pale su za 3% nakon što je Tramp na mreži Truth Social poručio da iPhone uređaji koji se prodaju u SAD-u moraju biti proizvedeni unutar SAD-a, a ukoliko nisu – „Apple mora platiti carinu od najmanje 25%“. Ovo je prvi put da Tramp direktno cilja neku kompaniju u okviru ovogodišnjeg carinskog režima. Predsjednik je takođe izjavio da trgovinski pregovori sa EU „ne vode nikuda“ i predložio „direktnu carinu od 50% za Evropsku uniju, počev od 1. juna 2025.“ Tržišni indeksi su se blago oporavili sa dnevnih minimuma nakon što je Eamon Javers sa CNBC-a izvijestio da Bijela kuća nije protumačila Trampove izjave kao zvaničnu promjenu politike. Trampove akcije dolaze u trenutku kada su se carinske tenzije donekle smirile. U aprilu je predsjednik uveo carine za većinu zemalja svijeta, što je izazvalo potrese na berzi i gotovo gurnulo S&P 500 u stanje „medvjeđeg tržišta“. Kasnije je pauzirao najstrože carine na 90 dana i postigao preliminarne dogovore sa Velikom Britanijom i Kinom, što je doprinijelo oporavku tržišta. S&P 500 se prošle sedmice vratio na istu tačku kao i godinu dana ranije. Investitori su kupovali akcije u nadi da će tokom ove tromjesečne pauze biti postignuti dodatni sporazumi sa različitim zemljama. Međutim, Trampove izjave u petak mogle bi značiti da su te nade bile uzaludne. Izvor: Seebiz
Evropska unija odgovorila na Trampovu prijetnju carinama
Evropska unija odgovorila na Trampovu prijetnju carinama Home / Evropska unija djeluje „u dobroj namjeri“ kako bi obezbijedila sprovođenje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama koji se temelji na „uzajamnom poštovanju“, a ne na „prijetnjama“, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčović, reagujući na komentare Donalda Trampa o mogućem uvođenju carina od 50%. Američki predsjednik je poručio da ne „traži trgovinski sporazum“ sa Evropskom unijom, uz prijetnju uvođenja carina od 50% na uvoz iz svih 27 država članica, počev od 1. juna. Šefčović poziva na dijalog umjesto prijetnji „EU je u potpunosti angažovana i odlučna da obezbijedi dogovor koji funkcioniše za obje strane“, napisao je Maroš Šefčović na mreži X, nakon razgovora sa američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom. „Trgovina između EU-a i SAD-a mora se zasnivati na međusobnom poštovanju, a ne na prijetnjama. Spremni smo da branimo svoje interese“, poručio je evropski komesar. EU spremna da uzvrati sopstvenim carinama Evropska unija je početkom maja zaprijetila uvođenjem carina na američki uvoz u vrijednosti od 95 milijardi dolara, uključujući automobile i avione, ukoliko trgovinski pregovori sa Trampovom administracijom propadnu. Evropska komisija je takođe najavila da će trgovinske mjere koje SAD uvodi protiv nje prijaviti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Eskalacija trgovinskih tenzija Tokom proteklih mjeseci, EU je tri puta bila pogođena carinama američke administracije: 25% na čelik i aluminijum (najavljeno sredinom marta), 25% na automobile, te 20% na sve ostale evropske proizvode u aprilu. Posljednje najavljene carine privremeno su suspendovane do jula radi omogućavanja pregovora, ali se carine od 10% i dalje primjenjuju na većinu robe koju zemlje članice izvoze u SAD. Donald Tramp redovno kritikuje Evropu otkako je u drugom mandatu ponovo preuzeo Bijelu kuću, tvrdeći da je – kako kaže – „gora od Kine“ kada su u pitanju trgovinski odnosi. Sporna brojka trgovinskog deficita Sjedinjene Države procjenjuju da je njihov trgovinski deficit sa EU u razmjeni robe iznosio 235 milijardi dolara u 2024. godini, dok Evropska komisija ističe da suficit SAD-a u uslugama značajno smanjuje taj broj – na oko 50 milijardi eura (približno 57 milijardi dolara). Izvor: Aljazeera