Najveće ekonomije svijeta i njihovi najbogatiji ljudi: Ko su gospodari globalnog bogatstva?
Najveće ekonomije svijeta i njihovi najbogatiji ljudi: Ko su gospodari globalnog bogatstva? Home / U svijetu u kojem se bogatstvo sve više koncentriše u rukama pojedinaca, pogled na najbogatije ljude iz najvećih svjetskih ekonomija otkriva fascinantne priče moći, inovacija i nevjerovatnog uspona. Na osnovu podataka Forbesa, zanimljiva infografika prikazuje ko su najbogatiji ljudi u osam najvećih ekonomija svijeta i kolike su njihove neto vrijednosti. Rezultati su podjednako impresivni koliko i simbolični za duh svake zemlje. 🔴 SAD – Zemlja tehnoloških titanaNa vrhu liste globalnog bogatstva nalazi se Elon Musk (Tesla, SpaceX) sa nevjerovatnih 414 milijardi dolara. Prate ga Jeff Bezos (Amazon) sa 254 milijarde i Mark Zuckerberg (Meta) sa 243 milijarde dolara. Amerika ostaje kolijevka tehnoloških vizionara i privatnih svemirskih ambicija. 🔴 Kina – Težina tradicionalnih i digitalnih imperijaKineski najbogatiji čovjek je Zhong Shanshan, vlasnik kompanije Nongfu Spring, sa 54,6 milijardi dolara, dok digitalni giganti poput osnivača ByteDance-a Zhanga Yiminga i tehnološkog magnata Ma Huatenga (Tencent) dijele vrh bogatstva sa oko 45 milijardi. 🔴 Japan – Diskretan luksuz i inovacijaTadashi Yanai, vlasnik Uniqla, prednjači sa 44,8 milijardi, dok mu društvo prave tehnološki lideri Masayoshi Son (SoftBank) i Takemitsu Takizaki (Keyence), potvrđujući japansku kombinaciju elegancije i visokih tehnologija. 🔴 Indija – Brzorastuća snagaMukesh Ambani (Reliance) dominira s 95,3 milijarde, a slijede ga Gautam Adani (57,6 milijardi) i Shiv Nadar (HCL, 37 milijardi). Indijska elita sve više oblikuje globalnu energetiku, infrastrukturu i IT sektor. 🔴 Velika Britanija – Diskretni milijarderi iz finansija i industrijeZa mnoge iznenađenje – najbogatiji Britanac nije kraljevski član, već hedž fond menadžer Michael Platt sa “skromnih” 18 milijardi, a slijede ga industrijalci James Ratcliffe (INEOS) i James Dyson (poznat po usisivačima!). 🔴 Francuska – Carstvo luksuzaOvdje bogatstvo miriše na parfeme i nosi dizajnerske etikete. Bernard Arnault, vlasnik LVMH-a, ima 183,2 milijarde, dok su na listi i nasljednica L’Oréala Francoise Bettencourt Meyers i Gerard Wertheimer iz modne kuće Chanel. 🔴 Kanada – Iz sjene, ali moćnoNajbogatiji Kanađanin je David Thomson iz medijskog imperija Thomson Reuters, sa 71,2 milijarde. Izvor: Bankar.me
SAD i Kina ponovo u sporu uprkos neočekivanom trgovinskom primirju
SAD i Kina ponovo u sporu uprkos neočekivanom trgovinskom primirju Home / Samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države i Kina proglasile privremeno primirje u vezi sa carinama, tenzije su već ponovo u porastu – ovog puta zbog budućnosti najnaprednijih kineskih domaćih poluprovodnika. Tokom prethodne sedmice, Peking je više puta oštro kritikovao Vašington zbog upozorenja upućenih kompanijama da ne koriste AI čipove koje proizvodi kineski tehnološki gigant Huawei. Čak je optužio Trampovu administraciju da „potkopava“ konsenzus postignut na nedavnim trgovinskim pregovorima u Ženevi, gdje su se obje strane saglasile da privremeno ukinu carine i iskoriste rok od 90 dana za postizanje šireg dogovora. Spor oko Huawei-jevih najnaprednijih čipova predstavlja podsjetnik da, uprkos pozitivnim porukama koje su prošle sedmice razmijenili američki i kineski pregovarači, i dalje postoje duboke razlike koje će biti teško prevazići. U srijedu je kinesko Ministarstvo trgovine uputilo novu oštru kritiku, optuživši SAD za „zloupotrebu izvoznih kontrola u cilju potiskivanja i obuzdavanja Kine“ i za „tipične akte jednostranog zlostavljanja i protekcionizma“. Ova reakcija Pekinga uslijedila je nakon što je Trampova administracija prošle sedmice poništila set mjera iz Bajdenove ere koje su bile usmjerene na sprečavanje da AI čipovi dospiju u ruke stranih neprijatelja. U okviru te objave, američko Ministarstvo trgovine je 12. maja izdalo smjernice u kojima upozorava kompanije da bi „korišćenje Huawei Ascend čipova bilo gdje u svijetu predstavljalo kršenje američkih izvoznih kontrola“. Ministarstvo je kasnije promijenilo formulaciju i uklonilo izraz „bilo gdje u svijetu“ iz ažurirane verzije saopštenja. Ascend čipovi predstavljaju najmoćnije AI procesore kompanije Huawei, koriste se za treniranje AI modela i imaju ambiciju da izazovu dominaciju američkog Nvidije u oblasti dizajna vrhunskih čipova. Huawei-jevi napori su ključni dio strategije kineskog lidera Xi Jinpinga da razvije kapacitete Kine za proizvodnju najsavremenijih čipova i osigura prednost u trci za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije. Na jednom od najviših političkih sastanaka prošlog mjeseca, Xi je pozvao na „samosnalaženje“ u razvoju AI tehnologija, navodeći da će Kina iskoristiti svoj „novi nacionalni sistem“ da se suoči sa uskim grlima kao što su napredni čipovi. CNN je kontaktirao Huawei za komentar. Bijes Pekinga U ponedjeljak je Peking signalizirao da promjena formulacije u izjavi američkog Ministarstva trgovine nije dovoljna da okonča spor. U svom saopštenju, kinesko Ministarstvo trgovine je navelo da, uprkos „prilagođavanju“ formulacije, „diskriminatorske mjere i tržišno deformišuća priroda“ samih smjernica ostaju nepromijenjene. „Kina je kroz mehanizam za ekonomske i trgovinske konsultacije na više nivoa ukazala SAD-u da njihove mjere ozbiljno potkopavaju konsenzus postignut tokom visokorangiranih razgovora u Ženevi“, saopštilo je Ministarstvo, pozivajući SAD da „ispravi svoju grešku“. U najnovijem saopštenju u srijedu, Ministarstvo je uputilo dodatno upozorenje globalnim kompanijama, prijeteći pravnim postupcima protiv svakoga ko bude pomagao, kako navode, američke pokušaje da „globalno zabrane upotrebu naprednih kineskih čipova“. „Svaka organizacija ili pojedinac koji primjenjuje ili pomaže u primjeni ovih američkih mjera može biti u prekršaju kineskog Zakona o protivmjerama stranim sankcijama i drugih relevantnih zakona i propisa, i moraće snositi odgovarajuće pravne posljedice“, navodi se u saopštenju. „Kina će pažljivo pratiti primjenu američkih mjera i preduzeće odlučne korake da zaštiti svoja legitimna prava i interese“, dodaje se. Za sada nije najavljena nova runda trgovinskih pregovora između SAD i Kine. Međutim, prošlog petka su se američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer i kineski izaslanik za trgovinu Li Chenggang sastali na marginama sastanka ministara trgovine APEC-a u Južnoj Koreji, izvijestio je Reuters. Direktor Nvidije žali zbog ograničenja Na drugoj strani, dok Huawei ubrzava razvoj sopstvenih visokoperformansnih čipova, američki tehnološki gigant Nvidia sve je više zabrinut zbog gubitka pristupa kineskom tržištu, nakon što je Trampova administracija ograničila izvoz njenih H20 AI čipova u Kinu. Govoreći u srijedu na godišnjem sajmu Computex na Tajvanu, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang izjavio je da je zabrana kompaniju primorala da otpiše inventar u vrijednosti od „nekoliko milijardi dolara“. „Trošak za nas je veoma visok“, dodao je. Huang je procijenio da bi kinesko tržište naredne godine moglo vrijedjeti 50 milijardi dolara. „Bila bi šteta ne moći iskoristiti tu priliku, donijeti poreske prihode Sjedinjenim Državama, otvoriti nova radna mjesta i očuvati industriju“, rekao je. „Vjerujem da bi američka vlada trebalo da dozvoli američkoj tehnologiji da služi, učestvuje i takmiči se na kineskom tržištu.“ Izvor: CNN (Bankar.me)
Primjer političke odgovornosti: Ministar podnio ostavku zbog neprimjerenih izjava o pirinču
Primjer političke odgovornosti: Ministar podnio ostavku zbog neprimjerenih izjava o pirinču Home / Japanski ministar poljoprivrede Taku Eto podnio je ostavku nakon reakcija javnosti i političara na njegove sporne komentare o pirinču. Eto je izazvao osude nakon što je tokom vikenda na političkom skupu rekao da nikada nije morao da kupuje pirinač jer ga dobija kao poklon od pristalica. Ta izjava izazvala je posebnu ogorčenost među građanima, budući da su cijene pirinča gotovo udvostručene u odnosu na prošlu godinu zbog loše žetve i povećane potražnje usljed dolaska turista, prenio je Rojters. “Dao sam izuzetno neprimjerenu izjavu u trenutku kada građani trpe zbog rastućih cijena pirinča”, rekao je Eto novinarima nakon što je podnio ostavku premijeru Sigeru Išibi. Prema izvještajima nacionalne televizije NHK i drugih medija, bivši ministar za zaštitu životne sredine Šindžiro Koizumi imenovan je za novog ministra poljoprivrede, prenio je Kjodo. On je rekao da će mu prioritet biti ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog rasta cijena pirinča. Premijer Išiba rekao je da preuzima punu odgovornost za postavljanje Eta na funkciju i priznao da još nije odlučio o dugoročnom nasljedniku. Prema istraživanju agencije Kjodo koje je sprovedeno u nedjelju, podrška vladi pala je na rekordno niskih 27,4 odsto, dok je gotovo 90 odsto ispitanika izrazilo nezadovoljstvo načinom na koji vlada reaguje na krizu sa cijenama pirinča. “Ostavka ministra Eta bila je neizbježna od trenutka kada je gaf postao javan. Reakcija premijera Išibe bila je prespora, što je još jednom pokazalo nedostatak njegovog liderstva”, ocijenio je profesor političkih nauka sa Univerziteta Hosei u Tokiju, Hiroši Širatori. Izvor: Vesti online
Zelenski sa evropskim liderima o novim pregovorima i miru sa Rusijom
Zelenski sa evropskim liderima o novim pregovorima i miru sa Rusijom Home / Čelnik Ukrajine razgovarao sa liderima Njemačke, Italije, Finske, Velike Britanije i Francuske. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavio je u utorak telefonske razgovore sa nekoliko evropskih lidera o naporima za postizanje trajnog mira u Ukrajini, potencijalnoj novoj rundi pregovora i obnovi države poslije rata, prenosi Tanjug pozivajući se na ukrajinske medije. Zelenski je sa njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom razgovarao o oporavku Ukrajine poslije završetka rata i koordinaciji među partnerima radi okončanja sukoba. “Koordiniramo sve naše kontakte i korake što je moguće bliže. Ključno je održati jedinstvo među svim partnerima i tražiti rješenja koja zaista mogu okončati ovaj rat pravednim mirom”, istakao je ukrajinski lider. Zelenski je napomenuo kako je sa Merzom takođe razmijenio mišljenje o nedavnom razgovoru sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom, prenosi Ukrinform. Jačanje pritiska na Moskvu Ukrajinski lider je o Trumpu takođe razgovarao sa finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom. “Radimo sa našim partnerima kako bi osigurali da pritisak natjera Ruse na promjenu ponašanja. Sankcije su važne i zahvalan sam svima koji ih čine još oštrijim za one koji su odgovorni za ovaj rat”, rekao je on. Zelenski je rekao da je sa italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni razgovarao o mogućim platformama za pregovore sa Rusijom. “Dobar razgovor sa premijerkom Italije Meloni. Kao i uvijek, odlične ideje. Razgovarali smo o razgovoru sa predsjednikom Trumpom i evropskim liderima. Koordiniramo naše stavove. Italija je na strani svih napora za pravi mir. Razgovarali smo o mogućim platformama za razgovor sa Rusima”, rekao je Zelenski. ‘Samo će prisila uspjeti’ Zelenski je sa britanskim premijerom Keirom Starmerom telefonom razgovarao o naporima za postizanje trajnog mira u Ukrajini, a takođe je pozdravio nove britanske sankcije Rusiji. “Samo će prisila uspjeti. Danas postoji britanska odluka o sankcijama, postoji i odluka EU, a bilo bi dobro kada bi i Sjedinjene Američke Države pomogle. Evropski partneri već pripremaju naredne korake u ovom izuzetno važnom pritisku na Rusiju da okonča rat”, kazao je Zelenski. Lideri dvije države razgovarali su o detaljima zajedničkog diplomatskog rada i mogućim sastancima koji bi mogli osigurati prekid vatre i trajni mir, prenosi Ukrinform. Zelenski je takođe razgovarao sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o podršci Pariza ukrajinskoj vojsci i saradnji u oblasti odbrane. Izvor: Aljazeera
EU mijenja GDPR u korist preduzeća i ekonomskog rasta
EU mijenja GDPR u korist preduzeća i ekonomskog rasta Home / Evropska komisija planira izmjene najpoznatijeg zakona o zaštiti podataka – Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR) – kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za manja preduzeća, dok se istovremeno vode završni pregovori o zakonu koji bi trebalo da ispravi ključne nedostatke u njegovoj primjeni. To je najnoviji zakon koji je postao “žrtva” nastojanja Evropske komisije da smanji administrativne prepreke i „pojednostavi“ zakonodavstvo EU u korist preduzeća i ekonomskog rasta. Ključni ekonomski izvještaj EU, koji je sastavio bivši italijanski premijer Mario Dragi u septembru, upozorio je da složeni zakoni u Evropi sprečavaju njen ekonomski razvoj i zaostajanje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. Dragi je posebno izdvojio GDPR kao prepreku inovacijama, prenosi Politico.eu. Organizacije za digitalna prava i zvaničnici EU često hvale GDPR kao globalni standard za zaštitu privatnosti. Međutim, za mnoga preduzeća on predstavlja simbol skupih i opterećujućih pravila EU. Ali mijenjanje GDPR-a prijeti da naruši delikatnu ravnotežu između aktivista za privatnost i poslovnih lobija u Bruxellesu. Pregovori o GDPR-u od 2012. do 2016. godine pokrenuli su jedan od najvećih lobističkih napora koje je Bruxelles ikada vidio. Otkako je stupio na snagu 2018. godine, EU se klonila njegovog mijenjanja, bojeći se da bi to moglo ponovo rasplamsati žestoki lobistički rat. Komisija je unaprijed pokušala da umiri te strahove, navodeći da će predložena pojednostavljenja biti ograničena samo na olakšavanje zahtjeva za izvještavanje i da neće dirati osnovne principe GDPR-a. Ljetna revizija zakona pokazala je da postoji „potreba za većom podrškom preduzećima, posebno malim i srednjim, u njihovim naporima da se usklade sa zakonima,“ izjavio je komesar za pravosuđe Michael McGrath. Emailovi koje je ranije ovog mjeseca vidio Politico pokazuju da se prijedlogom očekuje proširenje izuzeća od izvještavanja, koja su trenutno rezervisana za MSP (manje od 250 zaposlenih), i na srednje kompanije (manje od 500 zaposlenih). Također bi se stvorila dodatna izuzeća za ta manja preduzeća, oslobađajući ih obaveze vođenja evidencije ili pripreme procjena uticaja na privatnost. U srijedu navečer, pregovarači će započeti završne razgovore kako bi se dogovorili o dodatnim pravilima za ubrzanje postupaka istraživanja u vezi s GDPR-om. Nova pravila imaju za cilj da podstaknu usporene prekogranične istrage o zaštiti podataka, koje često traju godinama i uključuju velike tehnološke kompanije. Cilj je da se postave jasnija pravila za to kako nacionalni regulatori zaštite podataka sarađuju, da se pojasne prava podnosilaca žalbi i onih koji su predmet istraga tokom procesa, i što je ključno – da se odrede konkretni rokovi za istrage. Prema riječima četiri osobe upoznate s pregovorima, većina teksta već je usaglašena, a glavna preostala pitanja koja će se rješavati u srijedu navečer tiču se trajanja rokova i pravnih sredstava. Vjerovatno je da tu napori EU da „skroji“ svoj poznati zakon o privatnosti neće stati. Kada je konsultovala kompanije i eksperte povodom prijedloga za srijedu, Komisija je nagovijestila da bi moglo doći do „mogućeg budućeg razmatranja primjene GDPR-a.“ U odvojenom savjetovanju povodom predstojeće Strategije o podacima EU, GDPR je također pomenut kao zakon koji bi mogao biti predmet „konsolidacije.“ Također, zemlje članice su zatražile od Evropske komisije da pojasni kako se novi Zakon o vještačkoj inteligenciji uklapa u GDPR, prema dokumentu koji je dobio POLITICO.
Indeks vodećih ekonomskih pokazatelja SAD-a u aprilu imao najveći mjesečni pad od marta 2023.
Indeks vodećih ekonomskih pokazatelja SAD-a u aprilu imao najveći mjesečni pad od marta 2023. Home / Indeks vodećih ekonomskih pokazatelja u SAD-u pao je za jedan posto u aprilu u odnosu na mart na 99,4 boda, što je najveći mjesečni pad od marta 2023. i peti uzastopni mjesečni pad, objavio je danas Konferens bord sa sjedištem u Njujorku.U martu je indeks pao za 0,8 posto, prema revidiranim podacima. „U vrijeme kada su se mnogi bojali da Sjedinjene Države klize u recesiju, indeks je doživio najveći mjesečni pad od marta 2023.“, rekla je Justina Zabinska-La Monika, direktorka analize poslovnih ciklusa u Konferens bordu. „Većina komponenti indeksa je pala. Primjerice, očekivanja potrošača postala su sve pesimističnija od januara“, dodala je. Međutim, Konferens bord i dalje ne očekuje recesiju ove godine, već rast BDP-a od 1,6%. Prošle godine, američki BDP je porastao za 2,8 posto. Konferens bord očekuje da će se negativni učinci carina predsjednika Donalda Trampa najviše osjetiti u trećem tromjesečju godine, tj. nakon ljeta. Izvor: Seebiz
Portugal: Montenegro posle izbora najavio formiranje još jedne manjinske vlade
Portugal: Montenegro posle izbora najavio formiranje još jedne manjinske vlade Home / Lider portugalskog centralno-desničarskog Demokratskog saveza (AD) i vršilac dužnosti premijera Luis Montenegro izjavio je danas da je dobio jasan i pojačan mandat od Portugalaca da vlada, uprkos tome što na izborima nije osvojio punu parlamentarnu većinu. Montenegro je rano jutros okupljenim pristalicama rekao da opoziciona Socijalistička partija očigledno nije sklona da pregovara o bilo kakvom sporazumu o širokoj većini, dok se on drži svog obećanja da neće imati nikakve dogovore sa krajnje desničarskom Čegom, prenio je Rojters. “Samo nas pustite da radimo”, rekao je Montenegro. Demokratski savez vodi na na juče održanim parlamentarnim izborima, na kojima je osvojio više od 38 odsto glasova nakon prebrojanih oko 10 odsto biračkih listića, pokazuju zvanični podaci izborne komisije Portugala. Na prethodnim izborima u martu 2024. godine, AD je pobijedio sa oko 29 odsto osvojenih glasova, što je dovelo do formiranja manjinske vlade koja je “pala” godinu dana kasnije. Da bi osvojila apsolutnu većinu, stranka mora da osvoji najmanje 42 odsto glasova. Socijalistička partija znatno zaostaje sa nešto više od 23 odsto glasova podrške i gotovo je izjednačena sa krajnje desničarskom partijom Čega, sa kojom lider AD Luis Montenegro odbija da pravi bilo kakve dogovore, koja je osvojila 22,7 odsto glasova. Poslovno orijentisana Liberalna inicijativa (IL), stranka koju neki analitičari vide kao potencijalnog koalicionog partnera AD, osvojila je 3,1 odsto glasova podrške birača. Izbori su održani nakon što je premijer Montenegro podnio ostavku zbog spora oko sukoba interesa, a birači su odlučivali o 230 poslanika Skupštine Republike u sljedećem sazivu. Izvor: Rtv.rs
Kina učestvuje u globalnom upravljanju zdravstvom i gradi zajednicu zdravlja za čovečanstvo
Kina učestvuje u globalnom upravljanju zdravstvom i gradi zajednicu zdravlja za čovečanstvo Home / Šef kineske delegacije koja je prisustvovala Svjetskoj zdravstvenoj konferenciji, direktor Nacionalne zdravstvene komisije Lei Haičao izjavio je da kineska vlada pridaje veliki značaj zdravlju ljudi i da je pokrenula 18 konkretnih akcija u sprovođenju strategije zdrave Kine. On je to rekao 17. maja na konferenciji za medije u Ženevi na kojoj je učestvovao i Čen Sju, stalni predstavnik Kine pri Kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi, prenosi Kineska medijska grupa. Kina je napravila ogromna dostignuća u zdravstvenoj zaštiti. U 2024. godini prosječan životni vek je porastao na 79 godina, stopa mortaliteta novorođenih i trudnih dostigli su najbolji nivo u istoriji, a zdravstveni nivo prednjači među zemljama sa srednjim i visokim prihodima, naveo je. Lei Haičao je istakao da Kina duboko učestvuje u globalnom upravljanju zdravstvom, kontinuirano doprinoseći kineskoj mudrosti i snazi u promovisanju izgradnje zajednice zdravlja ljudi. Kina čvrsto podržava multilateralizam i Svjetsku zdravstvenu organizaciju u igranju vodeće i koordinirajuće uloge u globalnom upravljanju zdravstvom. Čen Sju je rekao da je stav Kine po pitanju učešća Tajvana u Svjetskoj zdravstvenoj konferenciji dosledan i jasan, odnosno da se mora postupati u skladu sa principom o jednoj Kini, što je ujedno i osnovni princip potvrđen Rezolucijom 2758 Generalne skupštine UN-a i Rezolucijom Svjetske zdravstvene konferencije 25.1. Pod pretpostavkom principa o jednoj Kini, kineska centralna vlada je napravila odgovarajuće aranžmane za učešće Tajvana u globalnim zdravstvenim poslovima. Sve dok su tehničke razmjene vezane za Tajvan u skladu sa principom o jednoj Kini, one mogu da se odvijaju glatko, kazao je. Čen Sju je naglasio da su neke zemlje koristile pitanja u vezi sa Tajvanom kao sredstvo za obuzdavanje razvoja Kine i još jednom su manipulisale pitanjem Tajvana na Svjetskoj zdravstvenoj konferenciji, čime su očigledno prekršile prvobitnu namjeru svih zemalja da se okupe na ovoj konferenciji, ometale normalan red sastanka i uništile atmosferu jedinstva i saradnje. Izvor: Beta
Novi predsjednik Rumunije Nikušor Dan – matematičar u borbi protiv korupcije
Novi predsjednik Rumunije Nikušor Dan – matematičar u borbi protiv korupcije Home / Novi predsjednik Rumunije, proevropski centrista Nikušor Dan, matematičar obrazovan na Sorboni, imao je istoriju aktivizma protiv neobuzdanog razvoja nekretnina i korupcije prije nego što je ušao u politiku, opisan je kao smiren i metodičan, a često je viđen kako vodi ćerku u školu. Njegov prvi izazov biće imenovanje premijera i brzo formiranje nove vladajuće većine kako bi se riješio najveći budžetski deficit u EU i pokušalo izbjeći smanjenje rejtinga sa posljednje stepenice investicionog ranga, piše Rojters. Nikušor Dan (55), koji je obećao da će se obračunati sa korupcijom, čvrsto podržava članstvo Rumunije u Evropskoj uniji i NATO-u, a u predizbornoj kampanji je rekao da je podrška njegove zemlje Ukrajini od vitalnog značaja za sopstvenu bezbjednost. Kao nezavisni gradonačelnik Bukurešta u dva mandata, Dan ima iskustva u pregovaranju o većini i dokaze o tome kako je motivisan, kandidujući se dva puta za najvišu funkciju u glavnom gradu Rumunije prije nego što je izabran iz trećeg pokušaja. Političku karijeru započeo je kao građanski aktivista u borbi protiv bukureštanske mafije nekretnina, kada je 2006. godine, reagujući na rušenje kuća arhitektonskog nasljeđa i izgradnju visokih zgrada u zaštićenim naseljima Bukurešta, kao i na smanjenje broja zelenih površina, osnovao „Udruženje za spas Bukurešta“. Dan je 2020. godine postao prvi nezavisni gradonačelnik Bukurešta, uz podršku opozicionih stranaka, a ponovo je izabran 2024. godine. Tokom mandata fokusirao se na borbu protiv korupcije, unapređenje javne infrastrukture i transparentnost u radu lokalnih vlasti. Njegova najava od 16. decembra prošle godine da će se kandidovati na predsjedničkim izborima bila je iznenađenje, s obzirom na to da je prethodno izrazio namjeru da odsluži bar još jedan mandat kao gradonačelnik Bukurešta, navodeći da će mu biti potrebna najmanje dva-tri mandata “da bi sve sredio” u rumunskoj prestonici. Podsetimo, juče, 18. aprila građani Rumunije u drugom krugu predsedničkih izbora birali su između krajnje desnog evroskeptika Đorđa Simiona i prozapadnog reformiste Nikušora Dana, čija bi pobjeda zadržala zemlju na proevropskom smjeru i umirila investitore. Izvor: Tanjug
Nakon sporazuma SAD-a i Kine, nafta porasla drugu sedmicu zaredom
Nakon sporazuma SAD-a i Kine, nafta porasla drugu sedmicu zaredom Home / Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, druge zaredom, jer se nakon sporazuma SAD-a i Kine o smanjenju carina trgovci nadaju da će najveće svjetske privrede izbjeći recesiju. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 2,4 odsto, na 65,41 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,35 odsto, na 62,49 dolara. Rast cijena drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se sporazumu između SAD-a i Kine o privremenom smanjenju carina. Prema sporazumu, SAD je carine na uvoz iz Kine smanjio sa 145 na 30 odsto, a Kina na uvoz iz SAD-a sa 125 na 10 odsto. Te mjere bit će na snazi 90 dana, a u međuvremenu će se trgovinski pregovori između SAD-a i Kine nastaviti, prenosi Hina. Zahvaljujući tome, strahovanja od recesije su ublažena, a trgovci se nadaju da će se uskoro postići i konačni trgovinski dogovor između dvije najveće svjetske privrede. “Entuzijazam proizašao iz napretka u odnosima između SAD-a i Kine omogućio je oporavak cijena nafte”, rekao je Harry Tchilinguirian, analitičar u kompaniji Onyx Capital Group. No, veće dobitke spriječile su vijesti o napretku u pregovorima o iranskom nuklearnom programu. Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da se SAD približava nuklearnom sporazumu s Iranom te da Teheran donekle pristaje na njegove uslove. Međutim, izvor upoznat s pregovorima rekao je da još uvijek postoje pitanja koja je potrebno riješiti. Analitičari ING-a napisali su da bi ukidanje sankcija omogućilo Iranu povećanu proizvodnju nafte, što bi rezultiralo dodatnom opskrbom od oko 400.000 barela dnevno. Veći rast cijena nafte sprječava i odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje u junu.