Trampove carine i Japan, stigle prve procjene o gubicima auto-industrije
Trampove carine i Japan, stigle prve procjene o gubicima auto-industrije Home / Japanski mediji ovih dana iznose više detalja o ogromnom gubitku od oko 21 milijarde dolara koji će, strahuje se, u ovoj fiskalnoj godini pretrpjeti japanska automobilska industrija, usljed carina koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trampa. Trećeg aprila na snagu su stupile carine od 25 odsto na automobile koje je uvela vlada novog-starog predsjednika Donalda Trampa, a trećeg maja i carine iste visine koje se odnose na djelove za vozila. Gubici Tojote usljed Trampovih carina mogli bi da dostignu skoro 11 milijardi dolara. Otud, sada su već dostupni prvi empirijski podaci o gubicima koji će usljed njih pretrpjeti japanski proizvođači vozila. Renomirana “Tojota”, na primjer, za prvi mjesec dana trajanja carina pretrpjela štetu od oko 1,2 milijarde dolara. Japanski mediji prenose procjenu agencije Blumberg da bi na godišnjem nivou njen gubitak prouzrokovan novim carinama mogao da dostigne skoro 11 milijardi dolara, mada druge kuće tu štetu procjenjuju na oko šest do sedam milijardi. Kako sačuvati radnike uprkos brojnim preprekama Japanski mediji pišu da će njihova automobilska industrija, moguće, pretrpjeti ukupni godišnji gubitak u iznosu od čak oko 21 milijarde dolara usljed Trampovih tarifa. Oni pritom upozoravaju i da je nemoguće na siguran i precizan način procijeniti predstojeću štetu, jer se situacija mijenja iz dana u dan. Japanski ekonomski stručnjaci, uprkos opštoj neizvjesnosti i naznakama da uprkos pregovorima između političkih vrhova dvije države američke carine na automobile neće biti povučene, ističe da je najvažnije ne paničiti i sačuvati što se može. Na pitanja domaćih novinara zabrinutih za budućnost najprofitabilnije grane japanske industrije, rukovodstvo “Tojote” je nedavno izjavilo da kompanija neće promijeniti cijene svojih vozila zbog Trampovih carina, te da će nastojati da održi proizvodnju od tri miliona automobila u Japanu, kako bi sačuvala radnu snagu i poštedjela svoje snabdjevače gubitke. Nisan očekuje gubitak oko tri milijarde dolara usljed tarife Ta mega kompanija, najveći proizvođač i prodavac četvorotočkaša na svijetu, može sebi da dozvoli jer ima ogromne finansijske rezerve. Pitanje je, međutim, šta će biti sa drugim japanskim proizvođačima. Za sada je izvjesno da će svi oni povećati proizvodnju u svojim postrojenjima u SAD kako bi bar djelimično nadoknadili (predstojeće) smanjenje uvoza prouzrokovano uvođenjem tarifa. U tome će ih, međutim, ometati poskupljenje čelika, djelova za automobile i proizvodne mašine koje uvoze iz Japana u SAD za potrebe svojih fabrika – američka administracija, naime, pored 25 odsto na automobile i djelove za vozila, predviđa i carine od 25 odsto na strani čelika i aluminijuma, te 24 odsto na sve druge japanske proizvode (mada se ovom posljednjem sada pregovara). Pored proširenja proizvodnje u samom SAD, vjerovatno je i prebacivanje težišta prodaje na jugoistočnu i južnu Aziju i druge djelove svijeta. Ogromni gubici Generalni direktor “Honde” Tošihiro Mibe izjavio je da će već u ovoj fiskalnoj godini, dobrim dijelom zbog problema carina, profit njegove korporacije biti više nego prepolovljen, odnosno da će opasti oko 650 milijardi jena (4,5 milijardi dolara). “Nisan” procjenjuje da će Trampove carine koštati oko 450 milijardi jena (tri milijarde dolara), dok “Subaru”, koji u SAD prodaje čak polovinu svih svojih vozila, govori o dvije i po milijarde dolara gubitaka. Rukovodioci “Mazde” saopštili su da je u aprilu mjesecu trošak koji je kompanija iskusila usljed novouvedenih carina iznosio oko deset milijardi jena (oko 68 miliona dolara). “Suzuki” ne prodaje svoj automobil u SAD Japanski mediji pišu da je u najboljem položaju “Suzuki”, koji u SAD uopšte ne prodaje automobile, već samo motocikle i koji ne bi trebalo da zabilježi godišnji gubitak veći od oko 40 milijardi jena (135 miliona dolara). Inače, u SAD je prošle kalendarske godine prodato 5,9 miliona japanskih automobila, što je proizvedenih u toj zemlji, što je uvezenih iz Japana, Meksike i Kanade. U 2023. iz samog Japana u druge djelove svijeta izvezeno je 5,27 miliona četvorotočkaša vrijednih oko 110 milijardi američkih dolara. Izvor: Rts
Pad američkog kreditnog rejtinga srušio tržište kriptovaluta
Pad američkog kreditnog rejtinga srušio tržište kriptovaluta Home / Tržište kriptovaluta je juče zabilježilo značajan pad, jer su investitori razmatrali posljedice odluke agencije Moody’s da snizi kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država. Kriptovalute ether (ETH), XRP i dogecoin (DOGE) pale su za oko 3%. Ukupna vrijednost kripto tržišta zadržala se na 3,3 biliona dolara, smanjujući ranije dobitke nakon što je nakratko dotaknula nedjeljni maksimum. Do ovog poteza Moody’sa došlo je nakon što je rejting agencija snizila suvereni kreditni rejting SAD-a s Aaa na Aa1, navodeći kao razloge rastuće budžetske deficite, rast troškova kamata i nedostatak političke volje da se ograniči javna potrošnja. Ovom odlukom Moody’s se pridružio agencijama Fitch i S&P koje su već ranije skinule SAD-u dugo zadržavani savršeni kreditni rejting sa tri puta A (AAA), koji je bio simbol povjerenja u najveću svjetsku ekonomiju. Reakcije iz Bijele kuće i efekti na tradicionalna tržišta Bijela kuća je brzo reagovala, dok su portparoli predsjednika Donalda Trampa kritikovali odluku Moody’sa, nazvavši je politički motivisanom. Sniženje rejtinga odmah je uticalo i na tradicionalna finansijska tržišta: prinosi na američke državne obveznice su porasli, pri čemu je prinos na 10-godišnju obveznicu dostigao 4,49%. U međuvremenu, terminski ugovori na S&P 500 indeks pali su za 0,6% u trgovanju nakon radnog vremena. Uticaj na kripto: između straha i potencijala Istorijski gledano, zabrinutost zbog održivosti američkog duga i devalvacije dolara često je podsticala interesovanje za bitcoin i drugu decentralizovanu imovinu. Međutim, sniženje kreditnog rejtinga može takođe izazvati kratkoročno povlačenje investitora iz rizičnih sredstava, naročito ako makroekonomska neizvjesnost navede institucionalne ulagače da smanje izloženost. U međuvremenu, pojedini trgovci upozoravaju na moguću dublju korekciju na tržištu, usljed generalnog zatvaranja pozicija i ostvarivanja profita prije eventualnog narednog rasta. „Bitcoin i dalje drži nivo od 104.000 dolara kao ključnu granicu, a pozitivno je što prodavci još uvijek nijesu preuzeli kontrolu nad tržištem“, izjavio je Alex Kuptsikevich, glavni tržišni analitičar kompanije FxPro, za CoinDesk putem e-pošte. „Ipak, otpornost cijena na višim nivoima može biti privremena prije narednog skoka, a postoji značajan pritisak u blizini gornje granice trenutnog raspona.“ Izvor: seebiz.eu
Lami: Velika Britanija i SAD rade na obezbeđivanju trajnog primirja Indije i Pakistana
Lami: Velika Britanija i SAD rade na obezbeđivanju trajnog primirja Indije i Pakistana Home / Britanski ministar Dejvid Lami izjavio je danas da Velika Britanija radi zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama na obezbjeđivanju trajnog primirja između Indije i Pakistana, i da su trenutno u fokusu “mjere izgradnje povjerenja” i dijalog. “Nastavićemo da radimo sa SAD na obezbjeđivanju trajnog primirja, dijaloga i saradnje sa Pakistanom i Indijom na tome kako da se uspostavi povjerenje i primijene mjere izgradnje povjerenja između dvije strane”, rekao je Lami novinarima u prijestonici Pakistana, Islamabadu, prenosi Rojters. On je to izjavio na kraju dvodnevne posjete toj zemlji. Na pitanje o odluci Indije da suspenduje Sporazum o vodi iz reke Ind, što bi moglo da ugrozi snabdijevanje vodom u Pakistanu, Lami je pozvao sve strane da ispune svoje sporazumne obaveze. Dva nuklearno naoružana južnoazijska davnašnja rivala, Indija i Pakistan, dogovorili su 10. maja primirje, poslije najžešćeg sukoba u protekle skoro tri decenije, koji je uslijedio nakon pogubnog napada na turiste za koji Nju Delhi krivi Islamabad, dok Pakistan poriče umiješanost. Pakistan je saopštio da su Velika Britanija i druge zemlje, pored SAD, igrale važnu ulogu u deeskalaciji sukoba. Diplomate i analitičari upozoravaju da je primirje i dalje krhko. Izvor: Politika
SAD sa smanjenim ulaganjima u Evropi, posebno veliki pad u Njemačkoj
SAD sa smanjenim ulaganjima u Europi, posebno veliki pad u Njemačkoj Home / SAD je prošle godine u Evropi sproveo 11 posto manje investicionih projekata nego 2023. Najveći pad američkih ulaganja zabilježen je u Njemačkoj, i to 27 posto, prema istraživanju Ernst & Younga, koje je sažela njemačka novinska agencija dpa. Kako istraživanje pokazuje, SAD potiče domaća ulaganja, što se odražava u padu ulaganja na starom kontinentu. Ne očekuje se preokret ovog trenda u svjetlu nove američke trgovinske politike u skorije vrijeme, rekao je Henrik Ahlers, čelnik Ernst & Younga Njemačka. Među stranim investitorima u Njemačkoj, Kina je prvi put pretekla Sjedinjene Države. SAD je prošle godine pokrenuo 90 investicija u najveće ekonomije eurozone, dok je Kina pokrenula 96, što je tri posto manje nego 2023. Međutim, Njemačka je daleko najpopularnije evropsko investiciono tržište za kineske kompanije. Ernst & Young je takođe pružio podatke o ukupnom obimu stranih ulaganja u Evropi. Prošle godine bilo je 5383 novih i proširenih investicionih projekata, što je pet posto manje nego godinu prije. U Njemačkoj je, pak, njihov broj pao za 17 posto na 608. Francuska i Velika Britanija takođe su zabilježile pad, ali su bile uspješnije u privlačenju stranih investitora od Njemačke, koja već nekoliko godina bilježi odustajanje. Pad Njemačke, prema Ahlersu, rezultat je viših poreza, troškova rada i cijena energije, kao i birokratije i sporog ekonomskog rasta. Izvor: Seebiz
Kineski BID kreće u pohod na Evropu i osniva centar u Mađarskoj
Kineski BID kreće u pohod na Evropu i osniva centar u Mađarskoj Home / Kineski gigant za električna vozila BID očekuje da će osnovati evropski centar u Mađarskoj, rekao je izvršni direktor i predsjednik kompanije Vang Čuanfu. Vang je izjavio na konferenciji za novinare sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti da će novi evropski centar donijeti 2.000 radnih mjesta i imati tri funkcije. Biće to centar za prodaju i postprodajne usluge, za testiranje i razvoj lokalizovanih verzija modela ove kompanije. BID je u aprilu 2016. godine izgradio svoju prvu evropsku fabriku, u kojoj se sklapaju električni autobusi, u gradu Komarom na sjeverozapadu Mađarske. Druga fabrika u Mađarskoj koja će proizvoditi električna vozila je u izgradnji. Mađarska je pod Orbanovom vlašću postala važan trgovinski i investicioni partner za Kinu, za razliku od drugih zemalja EU koje žele da postanu manje zavisne od druge najveće svjetske ekonomije. Orban je počeo da približava svoju zemlju Pekingu nakon što je došao na vlast 2010. godine. Topli politički odnosi pretvorili su se u investicije oko deceniju kasnije, kada su proizvođači baterija i električnih vozila počeli da pokreću proizvodnju u Mađarskoj, prenosi Srna.
Turska će posredovati u odvojenim pregovorima Ukrajine sa SAD-om i sa Rusijom
Turska će posredovati u odvojenim pregovorima Ukrajine sa SAD-om i sa Rusijom Home / Turska će u petak u Istanbulu učestvovati na dva trilateralna sastanka kao dio novih diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini, rekli su izvori iz turskog ministarstva spoljnih poslova, prenose agencije. Sastanak između turskih, američkih i ukrajinskih zvaničnika zakazan je za 9:45 po evropskom vremenu. Potom će američku stranu zamijeniti ruska pa će razgovarati turska, ruska i ukrajinska delegacija u 11:30 po evropskom vremenu, rekli su izvori, prenosi Reuters. Turski šef diplomatije Hakan Fidan u četvrtak navečer već se sastao sa savjetnikom predsjednika Vladimira Putina Vladimirom Medinskim, a dugo su razgovarali i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ministarstvo vanjskih poslova zemlje domaćina dodaje da “nije sigurno da će se sastanak održati u četverostranom formatu (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ukrajina, Turska)”, prenosi AFP. Bez velikih očekivanja Putin se odbio susresti licem u lice s Zelenskim u Turskoj i umjesto toga je poslao drugorazrednu delegaciju, dok je ukrajinski predsjednik rekao da će njegov ministar odbrane predvoditi tim Kijeva. To će biti prvi direktni pregovori zaraćenih strana od marta 2022, ali nade u veći napredak dodatno je umanjio američki predsjednik Donald Trump koji je rekao da neće biti pomaka bez sastanka između njega i Putina. Američki državni sekretar Marco Rubio ponovio je taj stav, rekavši novinarima u turskom ljetovalištu Antalyji da Washington “nema velika očekivanja” od pregovora u Istanbulu o miru u Ukrajini. ‘Dekorativna’ ruska postava Zelenski je rekao da Putinova odluka da ne prisustvuje pregovorima, ali da pošalje, kako je rekao, “dekorativnu” postavu, pokazuje da ruski čelnik nema ozbiljne namjere u vezi prekida rata. Rusija je optužila Ukrajinu da pokušava “napraviti predstavu” oko pregovora. “Ne možemo trčati po svijetu tražeći Putina”, rekao je Zelenski nakon sastanka sa turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters. Rekao je da ni on sam sad neće ići u Istanbul, ali da je rekao svom timu da pregovara o prekidu vatre. Ukrajina podržava trenutno i bezuslovno 30-dnevno primirje, ali Putin je rekao da prvo želi pokrenuti razgovore na kojima bi se mogli raspravljati detalji takvog primirja. Više od tri godine od potpune invazije, Rusija ima prednost na bojnom polju i tvrdi da bi Ukrajina mogla iskoristiti pauzu u ratu kako bi rasporedila dodatne snage i nabavila više zapadnog oružja. I Trump i Putin mjesecima govore da su se voljni sastati, ali datum još nije određen. Trump, nakon što je u februaru izvršio snažan pritisak na Ukrajinu i sukobio se sa Zelenskim u Ovalnoj kancelariji, u posljednje vrijeme izražava sve veću nestrpljivost i misli da ga Putin možda “zavlači”. “Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo”, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One. Izvor: Aljazeera
ECB prognozira da bi do početka 2026. mogao biti uspostavljen zakonski okvir za digitalni euro
ECB prognozira da bi do početka 2026. mogao biti uspostavljen zakonski okvir za digitalni euro Home / U Evropskoj centralnoj banci (ECB) nadaju se da će do početka naredne godine biti donesene sve političke odluke neophodne za pokretanje izdavanja digitalnog eura, nakon čega bi bilo potrebno još dvije do tri godine da ova valuta zaživi i postane dostupna korisnicima, kazao je član Upravnog odbora ECB-a Pjero Čipolone u četvrtak. ECB već godinama radi na uvođenju digitalne verzije eura, ali je napredak znatno sporiji od očekivanog, ponajviše zbog toga što još uvijek ne postoji zakonodavni okvir koji bi omogućio ECB-u da napravi konkretnije korake ka realizaciji tog projekta. Finansijske nestabilnosti nakon dolaska američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast u januaru ove godine dodatno su povećale hitnost da se preduzmu mjere, s obzirom na to da se Evropa oslanja na velike američke kompanije za obradu većine digitalnih transakcija – što može predstavljati ozbiljnu ranjivost finansijskog sistema, pišu Financije.hr. „Nadam se da će sve biti završeno do početka naredne godine, i to vrlo rano… Neophodno je donijeti zakonodavni okvir, a zatim će biti dovoljno dvije do tri godine da se digitalni euro pokrene,“ rekao je Čipolone na jednoj konferenciji odgovarajući na pitanje o vremenskom okviru usvajanja potrebne regulative. Za razliku od plaćanja putem kreditnih kartica kao što su Visa ili Mastercard, korisnici koji bi koristili digitalnu valutu imali bi direktna potraživanja prema centralnoj banci eurozone, a njihova sredstva bila bi funkcionalno i bezbjednosno slična gotovini. To bi građanima omogućilo direktno plaćanje, kako online, tako i u fizičkim prodajnim mjestima. Čipolone je dodao da je ključna prepreka postizanje političkog dogovora svih država članica EU, ali da vjeruje da se to može ostvariti „prije ljeta“. Ipak, zakonodavne procedure u Evropskom parlamentu mogle bi potrajati duže, dodao je. Na pitanje da li bi Tramp i njegovi potezi mogli ubrzati proces uvođenja digitalnog eura, guverner Centralne banke Francuske Fransoa Vileroa de Galo rekao je da je Tramp „ojačao odlučnost“ ECB-a da nastavi sa razvojem digitalne valute. Čipolone je još u januaru izjavio da je neophodno brzo uvođenje digitalnog eura, kao odgovor na Trampovo promovisanje tzv. „stablecoin“ valuta – vrste kriptovaluta koje su vezane za američki dolar, što ih u teoriji čini stabilnijima od klasičnih kripto investicija. U ECB-u smatraju da bi popularnost takvih sredstava plaćanja mogla izazvati povlačenje novca iz tradicionalnog bankarskog sistema, što bi potencijalno moglo ugroziti stabilnost evropskog finansijskog sistema. Digitalni euro funkcionisao bi kao elektronski novčanik, koji bi garantovala ECB, ali kojim bi upravljale komercijalne banke. Za korišćenje digitalnog eura ne bi bio potreban bankovni račun, ali bi iznos koji građani mogu držati u digitalnom obliku vjerovatno bio ograničen na nekoliko hiljada eura.
Kina smanjila carine na uvezene proizvode iz SAD-a
Kina smanjila carine na uvezene proizvode iz SAD-a Home / Komisija je navela da je smanjenje bilateralnih carina u skladu sa očekivanjima proizvođača i potrošača obje zemlje, te da pogoduje ekonomskoj i trgovinskoj razmjeni između Kine i SAD-a, kao i globalnoj ekonomiji. Kina je prilagodila carine na uvezene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država počevši od 12.01h 14. maja, saopštila je u utorak Komisija za carinske tarife kineskog državnog savjeta. Kina će u skladu s tim izmijeniti primjenu dodatne “ad valorem” carinske stope na proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, utvrđene Odlukom Komisije za carinske tarife Državnog savjeta br. 4 iz 2025. godine, tako što će suspendovati 24 odsto te stope na početni period od 90 dana, zadržavajući preostalu dodatnu “ad valorem” stopu od 10 odsto na te proizvode. Kina je takođe ukinula izmijenjene dodatne ad valorem carinske stope uvedene Odlukom br. 5 i Odlukom br. 6 iz 2025. godine. Ministarstvo trgovine Kine juče je održalo preskonferenciju, na kojoj je jedan od novinara postavio pitanje vezano za obustavu, odnosno ukidanje tarifnih protivmjera usmjerenih prema Sjedinjenim Državama počevši od 2. aprila 2025. godine. „Možete li nam reći šta se razmatra u vezi sa spisima o kontroli izvoza”, upitao je novinar. Portparol kineskog Ministarstva trgovine je odgovorio da prema relevantnim zakonima i propisima o kontroli izvoza, Ministarstvo trgovine je 4. i 9. aprila 2025. godine objavilo obavještenja br. 21 i 22, na kojima je ukupno 28 američkih subjekata stavljeno na listu kontrolisanih izvoza, zabranjujući izvoz dvostrukih namjena. „Da bi se ostvarila saglasnost postignuta tokom pregovora o ekonomiji i trgovini između Kine i SAD-a, odlučeno je da se od 14. maja 2025. godine obustave navedene mjere na 90 dana. Izvoznici koji žele da izvoze dvostrane upotrebljive predmete za navedenih 28 entiteta treba da podnesu zahtjev Ministarstvu trgovine u skladu sa relevantnim propisima “Uredbe o kontroli izvoza dvostrano upotrebljivih predmeta Narodne Republike Kine”. Ministarstvo trgovine će sprovesti pregled u skladu sa zakonom i pravilima, a oni koji ispune uslove dobiće dozvolu“, poručio je portparol. Pored toga, Kina je uvela 90-dnevni prekid, koji je stupio na snagu od 14. maja, o stavljanju 17 američkih entiteta na listu nepouzdanih entiteta, saopštio je u sredu portparol kineskog Ministarstva trgovine. Izvor: Mondo.rs
Putin ne dolazi na mirovne razgovore sa Zelenskim u Turskoj
Putin ne dolazi na mirovne razgovore sa Zelenskim u Turskoj Home / Rusku delegaciju će predvoditi Putinov pomoćnik Vladimir Medinski, saopšteno je iz Kremlja, prenosi Bi-Bi-Si (BBC). Zelenski, koji će se kasnije danas sresti sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari, ranije je rekao da će razgovarati lično sa Putinom ako ruski lider pristane na sastanak. Putin i Zelenski nisu direktno razgovarali od decembra 2019. Posljednji direktni razgovori Rusije i Ukrajine održani su u martu 2022, samo par nedjelja od početka invaziije ruskih snaga na susednu zemlju.
Njemačka i Britanija će zajedno razvijati oružje dometa do 2.000 kilometara
Njemačka i Britanija će zajedno razvijati oružje dometa do 2.000 kilometara Home / Velika Britanija i Njemačka će zajednički razviti novo oružje za “duboko precizno dejstvo”, sa dometom većim od 2.000 kilometara, saopštila je danas britanska vlada. Projekat se oslanja na obavezu preuzetu prošle godine o razvoju novog oružja, kada su obje zemlje potpisale bilateralni odbrambeni pakt i naglasile potrebu da Evropa bude u stanju da se brani od bilo kakve eskalacije rata u Ukrajini, prenosi Tanjug. Kako je najavljeno, britanski ministar odbrane John Healey i njegov njemački kolega Boris Pistorius objaviće novi projekat oružja dugog dometa na sastanku u Berlinu. ‘Evropski saveznici su ujedinjeni’ “U opasnijem svijetu, NATO i evropski saveznici su ujedinjeni. Ovo partnerstvo nam pomaže da odbranu učinimo pokretačem rasta – otvaranja radnih mjesta, unapređenja vještina i podsticanja investicija širom Velike Britanije i Njemačke”, rekao je Healey u saopštenju. Očekuje se da će ministri razgovarati i o zajedničkoj nabavci torpeda za pomorske patrolne i izviđačke avione, i objaviti sporazum o njemačkoj kupovini vojnih mostova britanske proizvodnje, navodi se u saopštenju. Izvor: Aljazeera