UAE: između utopije iz vladinih obećanja i stvarnosti (I)
UAE: između utopije iz vladinih obećanja i stvarnosti (I) Home / “Ujedinjeni Arapski Emirati su zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio — primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju.” – ovim riječima je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži X proslavio usvajanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. https://x.com/MickeySpajic/status/1929956397807984703 Koliko je ovaj neravnopravni sporazum, i na koje sve načine, štetan za Crnu Goru ukazali su mnogi, te stoga neće biti fokus ovog teksta, koji je primarno osvrt na tačnost premijerove izjave, odnosno na to da li su UAE zaista „primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju“. Ovaj tekst konkretno baviće se u Crnoj Gori malo poznatim ekološkim posljedicama razvoja UAE, koje su nažalost imale i globalnog efekta. Ekološki otisak UAE Dovoljno je baciti pogled na dvije fotografije koje prate tekstualni dio premijerove objave pa da vam već izazove sumnje u „zdrave ambicije“ i kvalitet preporoda koji su UAE donijeli. Pomučićete se da i na jednoj od fotografija pronađete neko drvo među stotinama solitera, ali će vam zato odmah u oči upasti ekstremno zagađen vazduh. Štaviše, Dubai (koji je na fotografijama) nije rijedak posjetilac vrha liste najzagađenijih gradova u svijetu, i upravo njegov nesnosan miris možda je jedan od prvih utisaka svakoga ko je posjetio ovo „izvanredno mjesto“. Ujedinjeni Arapski Emirati godinama unazad važe za jednu od zemalja sa najvećim ekološkim otiskom (ecologic footprint) po glavi stanovnika na planeti. Ekološki otisak, kao indikator održivosti, mjeri količinu biološki produktivne površine potrebne da bi se zadovoljile potrebe jednog čovjeka za hranom, energijom, stanovanjem i apsorpcijom ugljen-dioksida (CO₂), izražen u globalnim hektarima po osobi. U poređenju s globalnim prosjekom i biokapacitetom planete, UAE su konstantno premašivale granice održive potrošnje. Vrhunac ove neodrživosti desio se 2006. godine, kada su UAE prema podacima Global Footprint Network-a i WWF-ovog izvještaja Living Planet Report zvanično imale najveći ekološki otisak po glavi stanovnika u svijetu – čak oko 10,7 globalnih hektara po osobi. To je višestruko iznad globalnog prosjeka koji je tada iznosio približno 2,6 gha, dok je planetarna granica održivosti iznosila oko 1,8 gha. Drugim riječima, stanovnik UAE je trošio resurse kao da ima na raspolaganju više od šest planeta poput Zemlje. Uprkos naporima koje ulažu da se ovo stanje malo koriguje, UAE i dalje ostaju među deset zemalja sa najvećim ekološkim otiskom po glavi stanovnika. Promjene koje su uvedene, iako važne, još uvijek nisu dovoljne da kompenzuju istorijski visoku potrošnju resursa, naročito u kontekstu sve većih izazova koje donosi klimatska kriza. Time UAE ostaju paradigmatski primjer sukoba između brzog ekonomskog rasta i dugoročne ekološke održivosti. Za ekstremno loš uticaj na životnu sredinu odgovorna je kombinacija više faktora. Prije svega, svakodnevni život u UAE je energetski intenzivan: široko rasprostranjena upotreba klima uređaja zbog ekstremnih temperatura, visoka zavisnost od privatnih automobila i velika potrošnja energije u luksuznim objektima znatno povećavaju ugljenični otisak. Takođe, velika zavisnost od desalinizacije morske vode za piće i industriju zahtijeva ogromne količine energije, koja se u UAE mahom dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, čime dodatno raste emisija CO₂. Emisije ugljen-dioksida u određenim godinama prelazila je i 30 tona po glavi stanovnika, čime su UAE bile rame uz rame sa državama poput Katara i SAD-a, koje su poznate po visokoj potrošnji energije. Nije iznenađenje što je UAE u zadnjih par decenija bio čest primjer u globalnim izvještajima koji upozoravaju na neodržive obrasce potrošnje i rastući jaz između potrošnje i bio-kapaciteta. Ipak, ono što prvo privlači pažnju jeste vazduh, a upravo je kvalitet vazduha u UAE jedan od najozbiljnijih ekoloških problema sa kojima se zemlja suočava. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i IQAir-a, UAE se redovno nalaze među državama sa najvišim prosječnim godišnjim koncentracijama finih čestica PM2.5, koje lako prodiru u pluća i krvotok. Godine 2023, Dubai je povremeno bio među deset najzagađenijih gradova na svijetu, sa dnevnim vrijednostima PM2.5 koje su prelazile 150 µg/m³ što višestruko premašuje preporučene granice WHO-a od 5 µg/m³. Primjera radi, ovaj nivo zagađenja dostižu i Pljevlja (koja niko ne uzima kao parametar „zdrave ambicije“ i „održivog razvoja“), ali u UAE nije odgovoran ugalj već fosilna goriva, odnosno naftni derivati. Prije svega, tu je drumski saobraćaj koji je zastupljen u velikom obimu zbog loše pokrivenosti javnog transporta i činjenice da zbog loše organizacije gradova i visokih temperatura gotovo ništa nije dostupno pješke (UAE nemaju zapadni koncept kakav je walkable city). Iako se vlasti trude da uvedu električne automobile u upotrebnu, ne pomaže činjenica da skoro sva električna energija takođe potiče iz sagorijevanja fosilnih goriva. Devastacija obale i morskih ekosistema Jednostavnije rečeno, UAE su primjer neodrživog razvoja. Ova zemlja gradi neuporedivo više urbanih kapaciteta nego što je u stanju da podrži bez drastične devastacije životne sredine. Upravo je ovaj pristup ono što „ekološku državu“ Crnu Goru treba najviše da brine, jer najavljena ulaganja biće upravo u urbani razvoj izuzetno kratke crnogorske obale, čiji su eko-sistemi drastično kompleksniji i osjetljiviji od onih pustinjskih sa kojim UAE imaju iskustva. U savremenoj eri urbanog razvoja, Emirati (a na prvom mjestu Dubai) su se pozicionirali kao globalni simbol arhitektonske ambicije, urbanističke inovacije i luksuza. Projekti poput Palm Jumeirah, Palm Jebel Ali i The World (upravo jedno od ovih struktura vidi se i na fotografijama premijera Spajića), masivna vještačka ostrva građena u Arapskom zalivu, predstavljaju fascinantne podvige inženjerske ambicije. Međutim, iza vizuelno spektakularne fasade ovih megastruktura krije se niz ozbiljnih i kompleksnih ekoloških posljedica koje su u velikoj mjeri potcijenjene ili sistematski potisnute iz javnog diskursa. Najdirektniji negativan uticaj izgradnje vještačkih ostrva ogleda se u gubitku prirodnih staništa, prije svega koralnih grebena i uništenju morskog dna. Uprkos tvrdnjama investitora da nijedan koral nije bio pogođen, brojni nezavisni izvori procjenjuju da je između 7,5 i 11,25 km² koralnog grebena nepovratno uništeno. S obzirom na to da su korali osjetljivi organizmi koji predstavljaju temelj morskih ekosistema, njihovo nestajanje povlači čitav lanac biodiverzitetskih gubitaka, naročito kada se uzmu u obzir specifične hemijske i biološke potrebe koje ovi organizmi
Rusi izveli najsmrtonosniji napad na Kijev ove godine
Rusi izveli najsmrtonosniji napad na Kijev ove godine Home / MOSKVA – Rusija je juče sravnila dio stambene zgrade u Kijevu u najsmrtonosnijem napadu na ukrajinski glavni grad ove godine, dok je ogromna baraža stotina dronova i desetak projektila ubila najmanje 18 ljudi i ranila njih 151. Ukrajinski zvaničnici proglasili su danas dan žalosti za žrtve onoga što je predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao jedan od najstrašnijih napada na glavni grad tokom rata. Vlasti su saopštile da je 16 ljudi ubijeno u Kijevu, a dvoje u Odesi. “Takvi napadi su čisti terorizam. Cijeli svijet, Sjedinjene Američke Države i Europa moraju konačno reagovati kao što civilizirano društvo reaguje na teroriste. (Ruski predsjednik Vladimir, op. a.) Putin to čini isključivo zato što si može priuštiti nastavak rata”, rekao je Zelenski dodajući da su ruske snage poslale 440 dronova i ispalile 32 projektila na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik je na summitu Skupine sedam industrijskih zemalja u Kanadi rekao da je napad još jednom dokazao potrebu za boljom protivvazdušnom odbranom. “Ovo je pitanje života i smrti”, rekao je u komentarima objavljenim na Telegramu. “Moramo nastaviti primati sisteme protivvazdušne odbrane i projektile te krenuti s lokalizacijom proizvodnje u Ukrajini”, nadodao je. Misija Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini izjavila je da je to bio najsmrtonosniji napad ove godine na Kijev te naglasila opasnosti korištenja takvog oružja u većim gradovima. “Sinoćnji napad primjer je ozbiljne prijetnje koju predstavlja taktika istovremenog postavljanja projektila i velikog broja dronova u naseljena područja, što dovodi do civilnih žrtava i duboke patnje”, rekla je u izjavi Danielle Bell, voditeljica HRMMU-a. Rusko ministarstvo odbrane sapštilo je da je koristilo vazdušne, kopnene i pomorske projektile te dronove za napad na “objekte vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine” u Kijevskoj regiji i južnoj Zaporiškoj oblasti. Ukrajinski zvaničnici rekli su da je oko 27 lokacija u glavnom gradu pogođeno tokom nekoliko valova napada tokom noći, koji su oštetili stambene zgrade, obrazovne ustanove i kritičnu infrastrukturu. Projektil je pogodio devetospratnicu u kijevskom okrugu Solomjanski, uništivši cijeli njen dio, koji je sravnio sa zemljom u hrpu ruševina. Izvor: Aljazeera
Cijena nafte blizu petomjesečnog maksimuma zbog tenzija na Bliskom istoku
Cijena nafte blizu petomjesečnog maksimuma zbog tenzija na Bliskom istoku Home / Cijena nafte zadržala se blizu petomjesečnog maksimuma zbog straha da bi eskalacija tenzija na Bliskom istoku mogla dovesti do direktnijeg uključivanja SAD. Cijena nafte tipa West Texas Intermediate (WTI) stabilizovala se u Aziji nakon što je u utorak dostigla najviši nivo u prethodnih gotovo pet mjeseci, kada je predsjednik Donald Tramp zatražio bezuslovnu kapitulaciju Irana i zaprijetio mogućim napadom na lidera te zemlje, objavio je Blumberg. Fjučersi američkih akcija gotovo da nisu zabilježili promjene nakon što je indeks S&P 500 pao za 0,8 odsto u Njujorku. Takođe, obveznice američkog trezora blago su pale u Aziji, ali su zadržale većinu dobitaka od utorka, koje su pokrenuli geopolitički rizici i razočaravajući podaci iz SAD o maloprodaji, stanogradnji i industrijskoj proizvodnji. Blumbergov indeks dolara je pao nakon što je dan ranije zabilježio najveći rast u posljednjih mjesec dana. MSCI indeks azijsko-pacifičkih regionalnih akcija gotovo da nije zabilježio promjenu, pri čemu su dobitke Japana i Južne Koreje neutralisali gubici u Hongkongu i kontinentalnoj Kini. Kako je navedeno, Iran i Izrael razmjenjuju vatru već šesti dan zaredom, nakon što se Tramp sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi razgovarali o eskalaciji sukoba. To je podstaklo nova nagađanja da su SAD na ivici direktnog uključivanja u sukob. Sastanak u Vašingtonu trajao je više od sat vremena, navode upućeni izvori. Izvor: Politika
EU planira zabranu uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine
EU planira zabranu uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine Home / Evropska komisija planira u utorak da predloži zakonsku zabranu uvoza ruskog prirodnog i tečnog gasa u Evropsku uniju do kraja 2027. godine, kako bi postepeno okončala energetske veze sa Rusijom. Prema nacrtu dokumenta u koji je Rojters imao uvid, zabrana bi se formalno uvela od 1. januara 2026. godine, uz određene izuzetke za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. juna 2025, koji bi važili još godinu dana, do 17. juna 2026. Dugoročni ugovori bi bili ukinuti najkasnije do 1. januara 2028. godine. Kako je navedeno, Komisija će da upotrebi pravnu osnovu koja ne zahtijeva jednoglasnost svih članica, čime bi se izbjeglo blokiranje zemalja poput Mađarske i Slovačke, koje i dalje uvoze ruski gas i protive se zabranama. Komesar EU za energetiku Den Jorgensen rekao je da će predložene mjere biti dovoljno pravno jake da kompanije mogu da se pozovu na klauzulu o “višoj sili” kako bi raskinule svoje ugovore o ruskom gasu. Plan predviđa i zabranu pružanja usluga ruskim kupcima na evropskim LNG terminalima, kao i obavezu uvoznika da dostavljaju informacije o svojim ugovorima nacionalnim i evropskim vlastima. Trenutno oko 19 odsto gasa u EU dolazi iz Rusije, dok je pre 2022. taj udio iznosio oko 45 odsto. Među zemljama koje i dalje uvoze ruski tečni gas su Belgija, Francuska, Holandija i Španija. Francuski ministar industrije Mark Ferači rekao je da Pariz “u principu” podržava zabranu, ali da je važno da se obezbijedi pravnu i ekonomsku sigurnost za evropska preduzeća. Izvor: Nin
Ko će upravljati crnogorskim aerodromima narednih 30 godina?
Ko će upravljati crnogorskim aerodromima narednih 30 godina? Home / Dvije ponude stigle su na tender za koncesiju aerodroma u Podgorici i Tivtu. Proces davanja u zakup aerodroma u Crnoj Gori prate brojne sumnje i opozicija traži da se postupak stopira. Šta će biti ako tender propadne? Južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), koja upravlja glavnim aerodromom u Južnoj Koreji, i luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP), najveći svetski privatni operater, javili su se na tender za koncesiju Aerodroma Crne Gore koji je raspisan još 2019. Francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris (TAV) je odustao, a kao razlog su naveli to što je Vlada Crne Gore, 30 dana prije roka za dostavljanje ponude, u tenderske uslove ubacila obavezu da se ponudi da se odmah plati jednokratna naknada za istragu od 100 miliona evra. Osim toga, uslovi su i naknada od najmanje deset odsto godišnjih prihoda, investicije od najmanje 80 miliona evra tokom prve tri godine, a najmanje 200 miliona tokom ukupnog tridesetogodišnjeg trajanja koncesije. Šta se nudi? Prema informacijama iz Tenderske komisije, a nakon otvaranja finansijskih ponuda, južnokorejski IIAC nudi sto miliona fiksnih naknada za aerodrom i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu, a luksemburško-američki CSSO 101 milion fiksnih naknada i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu. Ovi drugi uložili bi i 319 miliona evra u rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što je 63 miliona više od južnokorejske kompanije, a i radovi bi počeli devet meseci ranije, u martu 2026. Luksemburška kompanija planira da uspostavi bazu za niskobudžetne avio-kompanije na oba aerodroma – tri u Podgorici i dve u Tivtu. S druge strane korejski ponuđač želi da smanji njihovo prisustvo i preusmjeri ih na aerodromu u Dubrovniku i Tirani. Južnokorejska kompanija je u državnom vlasništvu. Američko-luksemburška ima 53 aerodroma u Latinskoj Americi i Evropi, od kojih su ključni u Argentini, Brazilu, Italiji i Jermeniji. Da li je koncesionar uopšte potreban? Dok zaposleni u Aerodromima Crne Gore čekaju odluku Vlade o koncesiji, izvršni direktor firme, Roko Tolić, poručuje da rade kao da koncesije nikada neće biti, te da ove godine očekuju rekordnih tri miliona putnika. Istovremeno, Aerodromi su, kaže, spremni da prihvate ozbiljnu argumentaciju koja bi ponudila brzi razvoj infrastrukture. „U prvih pet mjeseci ove godine nadmašujemo rekordnu 2024. I to naglašavam, jer se nekad zaboravi da Crna Gora nikad nije imala više putnika u avijaciji nego prošle godine. Ove godine imamo ambiciju da prvi put dosegnemo tri miliona putnika“, kaže Tolić. To je jedan od ključnih razloga zbog kojeg ekonomski analitičar Miloš Vuković davanje u koncesiju Aerodroma Crne Gore ocjenjuje kao izdavanje nacionalnih interesa. „Pastiru na poljani je jasno da se ovdje ne radi ni o pokušaju sklapanja dobrog posla, već o proćerdavanju nacionalnog blaga u bescijenje. Prevedeno: dajemo firmu za profit koji već sad pravi, a koji može samo da raste“, navodi Vuković. Opozicija traži prekid postupka Boris Mugoša, poslanik opozicionih Socijaldemokrata, stranke koja je prije promjene vlasti 2020. upravljala resorom saobraćaja, kaže da je njegov stav isti kao i 2019. Predloženi koncesioni akt, tvrdi, nije dobar i, osim ekonomskih, ima i normativnih manjkavosti. „Sve što se dešava oko navedenog tendera (odustajanje jednog kandidata, najava ostavki članova Tenderske komisije, najava izlaska konsultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, sastanak lidera većine oko operativnih zadataka Tenderske komisije, produženje roka za odlučivanje…) pokazatelji su neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade i na ’golim’ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine“, kaže Mugoša za DW. I zaključuje: „Ovaj proces treba prekinuti, jer se radi o strateški izuzetno važnom resursu Crne Gore o čijem modelu valorizacije se mora povesti mnogo ozbiljnija diskusija, u veoma važnom momentu u procesu EU-integracija, u kojem nema mjesta improvizacijama.“ Aerodromi Crne Gore prošle godine su opslužili su oko dva miliona i 800.000 putnika. Tokom sezone u Podgorici će biti aktivno 45, a u Tivtu oko 50 linija. Istovremeno, na oba aerodroma neophodna su hitna ulaganja u infrastrukturu i opremu. Iz Vlade je više puta rečeno da će se, ako tender za koncesiju Aerodroma Crne Gore propadne, država sama pozabaviti njihovim razvojem, jer je to jedan od najvažnijih resursa zemlje. Izvor: Nin
U Londonu održan prvi sastanak mehanizma kinesko-američkih trgovinskih konsultacija
U Londonu održan prvi sastanak mehanizma kinesko-američkih trgovinskih konsultacija Home / Kineski predstavnik za kinesko-američka trgovinska pitanja, vicepremijer He Lifeng, američki ministrar finansija Skot Besent i trgovinski predstavnik Džejmison Grir, u Londonu održali prvi sastanak u okviru mehanizma kinesko-američkih trgovinskih konsultacija, navodi Kineska medijska grupa (CMG). Dvije strane su ostvarile srdačan dijalog, razmijenivši stavove o trgovinskim pitanjima od zajedničke zabrinutosti. Dvije strane su u principu postigle saglasnost da realizuju važan konsenzus lidera dvije zemlje, ostvaren u telefonskom razgovoru od 5. juna, kao i rezultate pregovora u Ženevi, odnosno ostvarile su novi napredak u rješavanju trgovinskih sporova. He Lifeng je istakao da je ovaj sastanak važna konsultacija, koja je održana pod strateškim konsenzusom lidera dvije zemlje od 5. juna. Osnova kinesko-američkih trgovinskih odnosa je međusobna korist, saradnja dvije zemlje u trgovini je korisna, a borba škodjliva za obje strane. U trgovinskom ratu nema pobjednika, Kina ne želi da vodi rat, ali se ne boji sukoba. Dvije strane bi trebalo da rješavaju trgovinske sporove putem pravednog dijaloga i međusobne korisne saradnje. Kineska strana gaji srdačnost, istovremeno i svoj princip u troginvinskim konsultacijama. U daljim koracima, dvije strane moraju dalje da povećaju saglasnost i smanjuju nerazumijevanje, kao i da jačaju saradnju u skladu sa konsenzusom koji je postigli lideri dvije zemlje, tako da kinesko-američki trgovinski mehanizam odigra svoju ulogu. Kineska strana je ponovila da dvije strane treba da idu ka istom smjeru i ispunjavaju svoja obećanja, tako da pokažu duh ispunjavanja obećanja i napore u sprovođenju konsenzusa, odnosno da zajedno očuvaju rezultate dijaloga, koji nisu lako dostignuti. Američka strana je navela da je vidljiv pozitivan rezultat, tako su bilateralni trgovinski odnosi dalje stabilizovani, kao i da će ići ka istom smjeru sa kineskom stranom, da realizuju saglasnost na ovom sastanku. Izvor: Beta
Oprez na berzama nakon dogovora SAD-a i Kine, indeksi na Wall Streetu pali
Oprez na berzama nakon dogovora SAD-a i Kine, indeksi na Wall Streetu pali Home / Na Wall Streetu su u srijedu berzanski indeksi blago pali. Dow Jones indeks ostao je gotovo nepromijenjen, na 42.865 poena, dok je S&P 500 pao za 0,27 odsto, na 6.022 poena, a Nasdaq indeks za 0,50 odsto, na 19.615 poena. Na tržištu je juče vladao oprez, iako su američki i kineski predstavnici nakon dvodnevnog sastanka u Londonu postigli dogovor o trgovini. Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da je još potrebno konačno odobrenje kineskog predsjednika Sija Đinpinga i njega samog. Istakao je i da će Kina ukinuti ograničenja na trgovinu rijetkim metalima. Poručio je da će njihove carine biti 55 odsto, a kineske 10 odsto. Ipak, to nije izazvalo zadovoljstvo na tržištu jer su, kako navode analitičari, mnogi detalji o načinu sprovođenja sporazuma za sada nejasni. Pored toga, očekuje se da će visoke carine podstaći rast inflacije u narednim mjesecima. Doduše, juče je objavljeno da je inflacija u SAD-u u maju iznosila 2,4 odsto, manje nego što su analitičari predviđali. Međutim, osnovna stopa inflacije, koja ne uključuje cijene hrane i energenata, i dalje se kreće oko 2,8 odsto, iznad ciljanog nivoa američke centralne banke od oko dva odsto. Zbog toga gotovo niko ne očekuje da će Fed na sjednici u junu smanjiti kamatne stope, uprkos neprestanim pozivima Trampa i njegovih saradnika da to učini. Investitore je juče dodatno zabrinula i prijetnja iranskog ministra odbrane da će Iran napasti američke baze ukoliko propadnu nuklearni pregovori, prenosi Hina. To bi, naime, moglo dovesti do rata, s obzirom na to da je Tramp više puta zaprijetio da će napasti Iran ako pregovori o nuklearnom programu ne uspiju. I na azijskim berzama se danas trguje oprezno, jer investitore nije impresionirao trgovinski dogovor između SAD-a i Kine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bio je u 7:00 sati niži za 0,3 odsto, nakon što je juče dostigao najviši nivo u tri godine. Pritom su cijene akcija u Australiji, Hong Kongu i Japanu pale između 0,1 i 0,6 odsto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,7 odsto. A na deviznim tržištima vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta značajno je pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 98,35 poena, što je najniži nivo od aprila, dok je juče u ovo vrijeme iznosio 99,13 poena. Pritom je kurs američke u odnosu na japansku valutu pao sa jučerašnjih 145,05 na 143,95 jena. Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dostigla 1,1515 dolara, najviši nivo u posljednjih sedam nedjelja, dok je juče u ovo vrijeme iznosila 1,1415 dolara.
Deficit ruskog budžeta od januara do maja iznosio 43,1 milijardu dolara
Deficit ruskog budžeta od januara do maja iznosio 43,1 milijardu dolara Home / Deficit federalnog ruskom budžeta u periodu između januara i maja iznosio je 3,39 biliona rubalja (43,1 milijardu dolara), što je za 2,66 biliona rubalja (33,8 milijardi dolara) manje nego u isto vrijeme prošle godine, saopštilo je danas preliminarnu procjenu rusko Ministarstvo finansija. Ministarstvo je istaklo da je obim prihoda federalnog budžeta u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 14,732 milijarde rubalja (187,3 milijarde dolara), što je za 3,1 odsto više od obima prihoda u odgovarajućem periodu 2024. godine, prenio je TASS. Rashodi federalnog budžeta porasli su za 20,7 odsto na kraju izveštajnog perioda i iznosili su 18,12 biliona rubalja (230,5 milijardi dolara).
Norveška uvodi turističku taksu kako bi se izborila sa masovnim turizmom
Norveška uvodi turističku taksu kako bi se izborila sa masovnim turizmom Home / Norveška planira da uvede turističku taksu kako bi se lakše izborila sa masovnim turizmom, a sav prihod od novog nameta koristiće se isključivo za ulaganja u turističku infrastrukturu, prenosi Biznis.ba. Tokom prošle godine zabilježeno je rekordnih 38,4 miliona noćenja, pri čemu su strani turisti ostvarili čak 12 miliona.Norveška se posljednjih godina suočava s naglim rastom broja turista.
U SAD stupila na snagu zabrana ulaska građana 12 zemalja
U SAD stupila na snagu zabrana ulaska građana 12 zemalja Home / Zabrana ulaska državljana 12 zemalja u SAD, koju je predsjednik Donald Tramp objavio prošle nedjelje stupila je jutros na snagu, kako je i najavljeno u predsjednikovom ukazu. Ta odluka donijeta da bi se “zaštitile SAD od stranih terorista i drugih prijetnji za nacionalnu bezbjednost”, prema predsjedničkom proglasu odnosi se na državljane Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somallije, Sudana i Jemena. Američka vlada koja sprovodi vrlo restriktivnu antiimigracionu politiku stavila je ove zemlje na spisak zbog toga što je ocijenjeno da nemaju efikasne administracije da osiguraju kontrolu putnika i zbog tendencije građana nekih od tih zemalja da ostanu u SAD posle isteka viza. Državljanima još sedam zemalja uvedene su restrikcije oko izdavanja viza, a to su – Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela. Američki predsjednik je poredio tu odluku objavljenu u srijedu s “efikasnim restrikcijama” koje je uveo na početku svog prethodnog mandata 2017. godine za sedam većinski muslimanskih zemalja, koje su njegovi kritičari nazvali “muslimanska zabrana”. Četiri zemlje su na obje liste – Iran, Libija, Sudan i Jemen. ; Odluke o zabrani dočekane su sa zabrinutošću i čuđenjem u više pogođenih zemalja. Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk je izrazio “zabrinutost oko međunarodnog prava” zbog “vrlo širokog i opšteg obima” te zabrane. Afrička unija je rekla da je zabrinuta zbog potencijalnog negativnog uticaja takvih mjera, uključujući i na diplomatske odnose sa datim zemljama. Jedna od tih zemalja Čad je objavila suspenziju izdavanja viza američkim državljanima kao mjera odmazde. Demokratska članica američkog Kongresa Amerikanka iranskog porekla Jasamin Ansari rekla je da zna kakv bol nanonse “svirepe i ksenofobne Trampove zabrane putovanja”, jer je njena porodica pogođena punom snagom, i najavila da će se demokrate boriti protiv toga. Izuzeci su ipak predviđeni za neke vize, za diplomate i za osobe čije putovanje u SAD “služi nacionalnom interesu”. Izvor: N1