Evropljane muči pšenica, Ruse vodka, a Poljake svinje
Dugotrajna suša uzela je danak, prvenstveno u regionima Južne i Jugoistočne Evrope pa je već sada izvjesno da će se zemlje EU suočiti sa padom proizvodnje kukuruza u odnosu na minulu godinu. Kreatori evropske agrarne politike planirali su da će ova godina donjeti 65 miliona tona kukuruza sa oranica, ali već sada je izvjesno da su te prognoze pale u vodu. Paradoksalno, situaciju može da spase, donekle, uvoz ove žitarice iz Ukrajine. Zemlja koja je pogođena ratom dobila je određene povlastice od EK, a jedna od njih bile su povlašćene kvote za izvoz prehrambenih proizvoda. Protiv ovoga su se bunili evropski ratari smatrajući da će uvoz ukrajinskih žitarica smanjiti cijene njihovih proizvoda. Sada se smatra kukuruz uvezen iz Ukrajine može relaksirati evropsko tržište i umanjiti probleme sa sušom. Evopljani se nadaju da će gubitke nastale sušom dodatno ublažiti uvozom najzastupljenije žitarice iz Brazila. Sa druge strane, Ukrajina je saopštila da su njene rezerve starog kukuruza smanjene, ali da je cijena onog dijela namenjenog za izvoz ostala nepromjenjena i ona se kreće od 220 do 225 dolara po toni. Za razliku od Evropljana, Rusi muku muče sa proizvodnjom vodka. Proizvodnja ovog alkoholnog pića po kome je najveća zemlja na svijetu tradiconalno poznata opala je ove godine za čak 10,90%. Tome je, smatraju upućeni, najviše doprinjela inflacija. Pola lidra vodke danas u Rusiji košta čak tri evra. Izvoz ovog pitća iz Rusije ove godine opao ja za zabrinjavajućih 20%. U Poljskoj je glavni agrarni problem trenutno uzgoj svinja. Uprkos proaktivnim politikama Vlade u Varšavi, svinjska kuga i dalje nastavlja da kosi sitnu stoku. Poljaci su došli u situaciju da nikada nisu imali manji broj svinja, a uprkos tome cijena žive prasadi nije skočila na tržištu. Naprotiv, za prasiće se danas u Poljskoj nudi 1,40 evra po kilogramu, a to je čak 10% manje u odnosu na prije samo dva mjeseca. Evropljane muči pšenica, Ruse vodka, a Poljake svinje Home /
Koje zemlje imaju nuklearno naoružanje i kako su ga dobile
Poznato je da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oružje, a neke su blizu da ga naprave. Universal History Archive/Universal Images Group via Getty ImagesTokom Drugog svjetskog rata, Amerika je bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki Osamdeset godina pošto su Sjedinjene Američke Države detonirale prvu nuklearnu bombu, iranski nuklearni program našao se u središtu eskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku. Iranski predsjednik je 2. jula potpisao zakon kojim se obustavlja saradnja sa kontrolnom agencijom za nuklearne aktivnosti Ujedinjenih nacija, Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nakon što su Izrael i SAD napali njegova nuklearna postrojenja u junu. Izrael i Amerika su saopštili da su napadi bili neophodni kako bi se sprečila izrada nuklearnog oružja. Ostaje nejasno koliko su tačno štete ti napadi nanijeli i kakve bi posljedice mogle da budu po region i Sporazum o neširenju Ujedinjenih nacija (NPT), koji je stupio na snagu pre 55 godina i pomogao da se ograniči širenje nuklearnog naoružanja. Zna se da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oružje. Kako su ih one dobile i da li bi druge sada mogle da pokušaju da ih nabave. Ko ima nuklearno oružje? Zna se da Amerika, Rusija, Velika Britanija, Kina, Francuska, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja posjeduju nuklearno oružje, mada je Izrael jedini od svih ovih koji nikad zvanično to nije potvrdio. Sjedinjene Američke Države su postale prva nuklearna sila nakon što su u tajnosti izradile oružje u sklopu Projekta Menhten tokom Drugog svjetskog rata. Amerika je upotrijebila oružje sa katastrofalnim posljedicama 1945. godine, bacivši atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, koji je bio pripadnik Sila osovine – vojne koalicije u koju su spadali još nacistička Njemačka i Italija i sa kojima su SSSR i Savezničke snage bile u ratu. Procjenjuje se da je u detonacijama poginulo najmanje 200.000 ljudi. To ostaje jedini put da je nuklearno oružje bilo upotrijebljeno u nekom ratnom sukobu. Patriša Luis, stručnjakinja za kontrolu oružja, kaže da su ovo bile „prave uvodne salve u trci za nuklearno naoružanje”, navevši druge zemlje, pogotovo Sovjetski Savez, da pod hitno porade na izradi sopstvenog nuklearnog oružja, i kao faktor odvraćanja od napada, i kao projektovanje sile regionalno i globalno. Universal History Archive/Universal Images Group via Getty ImagesBacanje atomskih bombi na Hirošimu (na slici) i Nagasaki je jedini put kada je nuklearno oružje upotrebljeno u sukobu Šta se dalje dešavalo? Manje od dvije godine nakon okončanja Drugog svjetskog rata, započeo je Hladni rat – borba svjetskih sila Amerike i Sovjetskog Saveza i saveznika obje strane koja je trajala više od 40 godina i povremeno prijetila da eskalira u nuklearni sukob. Sovjeti su otpočeli sa pokušajima da izrade atomsku bombu tokom Drugog svjetskog rata i uspjeli 1949. godine kad su izveli prvu uspješnu probu, okončavši američki monopol na nuklearno naoružanje. Poslije ovoga, obje strane su željele da izrade nuklearno oružje koje je još razornije. U narednih 15 godina, još tri zemlje su postale nuklearne sile. Velika Britanija, koja je sarađivala sa SAD na izradi nuklearnog oružja tokom Drugog svjetskog rata, 1952. godine je postala treća, a uslijedila ju je Francuska 1960. i Kina 1964. godine. Kad su druge zemlje nabavile nuklearno oružje? Pet nuklearnih sila, Amerika, Sovjetski Savez, Velika Britanija, Francuska i Kina učvrstile su taj status 1960-ih. Ali zavladala je bojazan da bi broj nuklearno naoružanih država mogao značajno da poraste. U odgovoru na to, Ujedinjene nacije su uvele Sporazum o neširenju (NPT), osmišljen da bi spriječio dalje širenje nuklearnog oružja, promovisao razoružavanje i potpomogao mirnodopsku upotrebu nuklearne energije. Sporazum je stupio na snagu 1970. godine, ali nisu ga potpisale sve zemlje, a nuklearno oružje se jeste raširilo. Indija je postala nuklearna sila 1974, a Pakistan 1998. godine. Nijedna od ovih zemalja nije potpisala sporazum, dijelom iz bezbjednosne zabrinutosti koju je svaka osećala prema ovoj drugoj. Izrael takođe nikad nije potpisao sporazum. Izraelski zvaničnici dosljedno su ukazivali na regionalne prijetnje, tenzije i neprijateljstva mnogih njegovih suseda prema njemu kao razloge za nepotpisivanje ovog sporazuma. On je nastavio politiku nuklearne dvosmislenosti, što će reći, ni potvrđivanja ni negiranja da posjeduje nuklearno oružje. Sjeverna Koreja je isprva potpisala ovaj sporazum, samo da bi se povukla iz njega 2003. godine, okrivivši za to zajedničke vježbe Amerike i Južne Koreje. Ona je 2006. godine aktivirala nuklearno oružje u probi. Južni Sudan, osnovan 2011. godine, jedina je druga zemlja članica UN-a koja nije potpisala sporazum. Getty ImagesHladni rat je prijetio da eskalira u nuklearni sukob, posebno tokom Kubanske raketne krize, tokom koje se američki predsjednik Džon F. Kenedi (na slici) obratio iz Bijele kuće Da li Iran ima nuklearno oružje? Getty ImagesAmerika je nedavno gađala iranski podzemni nuklearni kompleks Fordov razarajućim „bunker bombama” „Koliko znamo”, Iran još nije izradio bombu, kaže Endrju Fater, profesor međunarodne politike na Univerzitetu u Lesteru, u Velikoj Britaniji. „Ali tehnički ili tehnološki, ne postoji pravi razlog da to ne učini”, dodaje on. Iran, potpisnik Sporazuma o neširenju, oduvijek je tvrdio da je njegov nuklearni program mirnodopski i da nikada nije želio da izradi nuklearno oružje. Međutim, decenijska istraga nuklearnog kontrolora UN-a Međunarodne agencije za atomsku energiju iznedrila je dokaze da je Iran izvršio „čitav dijapazon aktivnosti važnih za izradu nuklearne eksplozivne naprave” od kraja 1980-ih do 2003. godine, kad su projekti pod imenom „Projekat Amad” bili obustavljeni. Iran je 2015. pristao na sporazum sa šest svjetskih sila prema kom prihvata ograničavanje njegovih nuklearnih aktivnosti i dozvolio nadzor inspektora IAEA-a u zamjenu za popuštanje štetnih međunarodnih sankcija. Ali američki predsjednik Donald Tramp je napustio ovaj sporazum tokom prvog mandata 2018. godine, rekavši da on ne čini mnogo na sprečavanju Irana da izradi nuklearno oružje i ponovo mu uveo sankcije. Iran je odgovorio stalnim kršenjem ograničenja IAEA, naročito onih koja se tiču obogaćivanja uranijuma. Upravni odbor IAEA sačinjen od 35 zemalja je 12. juna 2025. godine objelodanio da je Iran, prvi put za 20 godina, prekršio vlastite obaveze o neširenju. Narednog dana je Izrael pokrenuo niz udara na iranske nuklearne i vojne ciljeve. Kasnije mu se pridružio bliski saveznik Amerika, koja je pogodila tri iranska nuklearna postrojenja, među njima podzemnu lokaciju Fordov. Da li Izrael
Hrvatska vraća vojni rok
Hrvatski Sabor usvojio je paket odbrambenih zakona čija je suština vraćanje vojnog roka u toj zemlji.Za donošenje svih prijedloga zakona iz pomenutog paketa glasali su zastupnici vladajuće većine, ali i dobar deo onih koji pripadaju opoziciji. Protiv novih rješenja u odbrambenom sektoru izjasnili su se klubovi zastupnika Možemo, Centar-NPS i HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom.Najviše primjedbi na zakone odnosi se na moguće diskriminatorne odredbe prema pojedinim djelovima stanovništva u njima. Šef IDS-a Dalibor Paus glasao je za zakone, ali je naveo da je prema Ustavu Hrvatske prigovor savjesti kategorija koju garantuje najviši pravni akt države. „Međutim“, kako konstatuje ovaj istarski zastupnik, „ovi zakonima se uvodi diskriminacija onih lica koji se odluče da se pozovu na prigovor savjesti i vojni rok žele da odsluže u civilnoj službi. Ta se diskriminacija ogleda u trajanju vojnog roka, visini nadoknade, upisom radnog staža i mogućnosti povlašćenog zapošljavanja po isteku služenja“.Marijana Puljak, šefica zastupničke grupe Centar-NPS tvrdi da je povratak regrutske popune odbrambenih snaga u Hrvatskoj „neefikasan i skup model“ i da je „dvomjesečna obuka budućih vojnika nedovoljna za izazove u XXI vijeku“.Sa njom se složila i koleginica iz kluba zastupnika HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom Anka Mrak-Taritaš koja je proučila da „ni teoretski nije zamislivo da se za dva mjeseca može obučiti do kraja jedan vojnik“ i da joj „nije jasno čemu će taj poluproizvod, kao rezultat tog načina razmišljanja sutradan koristiti u odbrani zemlje“.„Ulaganja u odbranu su nužna, kako u pogledu vojne opreme tako i u ljudske resurse, ali kroz vid organizovanja profesionalne vojske“, navela je prvakinja zastupničkog kluba Možemo Sandra Benčić. Ona je je navela da su zeleni Hrvatske „protiv klečanja pred predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji od nas zahtjeva povećavanje ulaganja u sektor odbrane na 5% BDP-a“.NJen partijski kolega Marin Živković je istakao da nema rezona za uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj i da „ako neki mladi ljudi već vide odlazak u vojsku kao davanje duga državi, onda nema potrebe za prisilom i obavezivanjem da to urade“. Hrvatska vraća vojni rok Home /
Guteres: Situacija u Gazi užasna, nema paralele u savremenoj istoriji
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres ocijenio je situaciju u Pojasu Gaze kao “užasnu”, ističući da nivo smrti i razaranja u toj oblasti “nema paralelu u savremenoj istoriji”. Više od 5.800 djece u Gazi neuhranjeno, a UN apeluje na izraelske vlasti da dozvole neometan i kontinuiran ulazak pomoći u Gazu kroz sve dostupne koridore. Na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih nacija, Antonio Guteres je izrazio duboku zabrinutost zbog najnovijeg napada, tokom kojeg su, prema izvještajima, poginule brojne civilne žrtve, uključujući djecu, dok su pokušavali da dođu do pomoći. Zdravstveni sistem u Pojasu Gaze na ivici kolapsa “Nasilje podriva osnovno ljudsko dostojanstvo stanovnika Gaze, nezavisno od ogromne patnje koju već trpe”, rekao je Guteres, ponovivši apel za trajno primirje. Naglasio je da primirje mora da vodi ka političkom rješenju koje uključuje pravo i Palestinaca i Izraelaca na sopstvenu državu. Prema Kancelariji UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), tokom vikenda je poginulo sedmoro dece u Nuseiratu dok su čekali na vodu, dok su u četvrtak ubijene žene i djeca tokom podjele hrane. Unicef je takve napade označio kao “zločin koji mora da prestane”, naglašavajući da civili, a posebno djeca, ne smiju da rizikuju živote za osnovne potrepštine. Ministarstvo zdravlja u Gazi je saopštilo da je tokom vikenda ubijen specijalista za hirurgiju i endoskopiju. UN upozoravaju i na kritičnu nestašicu goriva. Više od 5.800 djece u Gazi neuhranjeno, ograničena pomoć koja stiže nije dovoljna ni za jedan dan rada Ograničeni konvoji pomoći nisu dovoljni ni za jedan dan rada, a nastavak takvih uslova može da dovede do potpunog gašenja humanitarnih operacija, uključujući zdravstvenu zaštitu, snabdijevanje vodom i distribuciju pomoći. Više od 5.800 djece u Gazi dijagnostikovano je s neuhranjenošću, a više od 1.000 njih ima tešku akutnu neuhranjenost, prenosi Sinhua. Najugroženiji su najmlađi UN i njeni partneri apeluju na izraelske vlasti da odmah dozvole neometan i kontinuiran ulazak pomoći u Gazu kroz sve dostupne koridore. U međuvremenu, izraelske snage izdale su nove naredbe za evakuaciju. U petak je oko 70.000 ljudi primilo nalog za napuštanje oblasti Rimal u gradu Gazi. OCHA procjenjuje da se više od 86 odsto teritorije Gaze trenutno nalazi pod nalozima za evakuaciju ili unutar izraelskih militarizovanih zona. Na Zapadnoj obali, OCHA beleži nastavak nasilja. Dva mlada Palestinca ubijena su u petak u blizini Ramale tokom napada izraelskih doseljenika. Od početka godine, zabilježeno je više od 700 takvih incidenata širom Zapadne obale, s posljedicama po više od 200 zajednica. Izvor: Rts Guteres: Situacija u Gazi užasna, nema paralele u savremenoj istoriji Home /
Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos?
Američki milijarder i inovator Ilon Mask najavio je osnivanje stranke “Amerika” nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom oko poreznog zakona koji povećava američki deficit za 3,5–4 biliona dolara. Tramp je kritikovao Maskov potez kao “olupinu voza”, dok Mask cilja na fiskalno konzervativne birače i libertarijance, planirajući učešće na međuizborima 2026. godine. Dragoslav Rašeta iz “Novog trećeg puta” za Euronews Srbija analizirao je Maskove šanse za razbijanje dvostranačkog sistema i izglede za mir na Bliskom istoku. Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekt ili politički haos? Dragoslav Rašeta ocjenjuje Maskovu inicijativu za osnivanje stranke “Amerika” kao ambicioznu, ali izuzetno izazovnu. Prema njegovom mišljenju, ozbiljnost projekta zavisi od Maskovih ciljeva – ako želi ravnopravnu konkurenciju s Republikanskom i Demokratskom strankom, suočava se s gotovo nepremostivim preprekama zbog američkog dvostranačkog sistema, koji već 160 godina dominira politikom. Pravne i proceduralne barijere, poput registracije stranke u svih 50 saveznih država, dodatno otežavaju uspjeh, posebno za međuizbore 2026. “U zavisnosti od toga što bi potencijalni cilj Ilona Maska bio, može se shvatiti kao ozbiljan ili neozbiljan projekt. U smislu da ta partija može da se ravnomjerno takmiči s dvije tradicionalne partije, to je zaista težak poduhvat, naročito s obzirom na to da Mask planira da partija učestvuje i na međuizborima 2026. godine”, kaže on i nastavlja: “Veoma je teško vidjeti kako će partija u sistemu koji nije naklonjen trećim partijama, gdje postoje brojne i legalne i procesne prepreke, uspjeti za tako kratak vremenski period da se spremi i izađe na međuizbore”, rekao je Rašeta. Rašeta ističe da treće stranke u SAD istorijski nisu bile uspješne, ali mogu igrati ulogu “spojlera”, oduzimajući glasove jednoj od glavnih stranaka. On sugeriše da Mask cilja na fiskalno konzervativne republikance i libertarijance, razočarane Trampovim zakonom koji povećava deficit za 3,5–4 biliona dolara. “Mask smatra da je dio republikanske koalicije, čiji je on predstavnik tehnološke desnice, izigran, s obzirom da će novi zakon još produbiti američki deficit između 3,5 i 4 biliona dolara u narednih 10 godina, te on smatra da će na svoju stranu privući kako pripadnike republikanaca koji su bili fiskalni konzervativci, tako i s druge strane pripadnike trećih partija poput libertarijanaca”, rekao je Rašeta. Maskova strategija i Trampova reakcija Rašeta objašnjava da Mask planira fokus na nekoliko ključnih trka – jedno do tri senatorska mjesta i osam do deset mjesta u Predstavničkom domu – kako bi stranka “Amerika” postala odlučujući faktor u tijesnim glasanjem. Ova strategija podsjeća na evropske proporcionalne sisteme, gdje male stranke mogu imati značajan uticaj. Međutim, pravne prepreke, uključujući ograničenja Federalne izborne komisije (FEC), koja dozvoljava donacije od samo 44.300 dolara godišnje nacionalnim partijama, ograničavaju Maskovu finansijsku prednost – za razliku od njegovog super PAC-a koji je 2024. potrošio 250 miliona dolara na Trampovu kampanju. “S obzirom da vjerujem da je Maskova strategija da se fokusira veoma precizno samo na par senatorskih i kongresmenskih trka, u nadi da će njegova partija imati kontrolu nad jednim do tri senatorska mjesta i možda sedam–osam kongresmenskih mjesta, kako bi mogao, slično kao što male partije u Evropi rade, u sistemima koji su proporcionalni i višestranački, s malom podrškom da igraju ulogu ‘kraljotvorca’”, rekao je Rašeta. Trampova reakcija, prema Rašeti, odražava strah da bi Maskova stranka mogla oduzeti glasove republikancima, omogućavajući demokratama povratak kontrole nad Kongresom 2026. Tramp je nazvao Maskovu inicijativu “smiješnom” i upozorio na “ozbiljne posljedice” po Maskove kompanije, poput Tesle i SpaceX-a, koje zavise od državnih subvencija. “Mnogo je teško osnovati treću partiju, i mnogo je bilo lakše, ironično, Ilonu Masku da podržava republikance putem superPAC-a, gdje može da koristi gotovo neograničena vlastita sredstva. Vidjeli smo da je sada gotovo 300 miliona dolara podržao predsjedničku kampanju Donalda Trampa”, rekao je Rašeta i dodao: “Ako ova partija bude odobrena od strane FEC-a, on će moći, kao i sve druge zakonski prijavljene partije, da godišnje donira samo 44.000 dolara toj partiji”, zaključuje on. Izvor: Euronews/RTCG Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos? Home /
Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane
Studenti u blokadi objavili su poziv građanima da od jutros blokiraju grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni policajci koji ih u tome sprečavaju. Studenti u blokadi objavili su na društvenoj mreži Instagram poziv građanima Beograda da danas od sedam sati blokiraju glavni grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni pripadnici policije, koji ih u tome sprečavaju. „Gužva je u gradu, Beograd u barikadu“, napisali su i pozvali građane na barikade od 07:00 do 10:00 ujutru, u ponedjeljak, 7. jula. Blokada Zelenog venca Građani su jutros oko 07:30 blokirali saobraćaj na Zelenom vencu, ali su ih pripadnici policije u opremi za razbijanje demonstracija ubrzo spriječili u tome. Na Zelenom vencu je žandarmerija opkolila građane koji blokiraju raksrnicu i ne da im da odu. Pojavio se narodni poslanik Srđan Milivojevic koji je zahtijevao da ga puste u taj obruč i govori policiji da kao narodni poslanik ima pravo da se neposredno uvjeri u to da li policija postupa po zakonu. Građani su mirni i nema incidenata. Koliko znam blokada nije uspješno uspostavljena ni na drugim mjestima. Saobraćaj funkcionise normalno, gradski prevoz funkcionise, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Vojnović. “Ljudima pišu prekršajne prijave za ometanje saobraćaja pa kad im napišu onda ih puste iz obruča”, javlja Vojnović. (Marko Dragoslavić/FoNet) Građani su se okupili na raskrsnici Brankove i Ulice carice Milice, zaustavivši saobraćaj, ali su ih ubrzo okružili pripadnici policije i žandarmerije i pozvali ih da se sklone, a nakon toga počeli da ih legitimišu, javlja FoNet. Građani su podigli ruke i mirno se uklonili na trotoar, pokazujući ličnu dokumentaciju. Članovi zbora Starog Grada prethodno su pokušali blokirati Trg republike, ali ih je u tom spriječila policija, pa su se pomjerili na Zeleni venac. Blokada puta u Užicu Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je sinoć da je jedinica Žandarmerije brzom i efikasnom akcijom sklonila građane koji su blokirali put u Užicu i da će svi koji su u tome učestvovali biti identifikovani i procesuirani, javlja Beta. U saopštenju piše da je blizu 350 građana probilo kordon policije, izašlo na državni put i blokiralo saobraćaj. Dodaje se da nakon izdatog upozorenja da se sklone, a potom i naređenja, okupljeni to nisu učinili, već su sjeli na cestu i da je nakon toga uslijedila intervencija. “Policijski službenici rade na identifikaciji građana koji su blokirali saobraćaj, radi procesuiranja”, naveo je MUP. Navedeno je da je sinoć i grupa od gotovo 150 građana blokirala Ibarsku magistralu kod Sremčice ka Barajevu, ali da je i ta blokada otklonjena. Izvor: Al Jazeera i agencije Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane Home /
Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi
Razgovori o prekidu vatre se intenziviraju dok Izrael ubija sve više Palestinaca, bacajući sumnju u mogućnost postizanja dogovora. Razgovori o novom prekidu vatre u Gazi posljednjih dana su intenzivirani. Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je izjavio da je Izrael pristao na uslove 60-dnevnog prekida vatre te da bi se pregovarači mogli sastati kako bi pronašli put do konačnog okončanja gotovo 21-mjesečnog izraelskog rata u Gazi. Hamas je, pak, objavio da je dao “pozitivan odgovor” posrednicima, s amandmanima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahtjeve palestinske grupe nazvao “neprihvatljivim”, ali je ipak poslao pregovarače u katarski glavni grad Dohu na razgovore. Netanyahu je u ponedjeljak doputovao u Washington, a izvještaji sugerišu da Trump želi dogovor. “Sljedeće sedmice bi mogao biti dogovor o Gazi”, rekao je Trump novinarima u subotu, uz opasku da još nije obaviješten o Hamasovom kontraprijedlogu, ali da je “dobro” što su odgovorili. Evo šta treba znati: Šta traži Hamas? Prema izvještajima, postoje tri glavna zahtjeva: Kraj Humanitarne fondacije za Gazu (GHF) Najmanje 743 Palestinca ubijena su tražeći pomoć na lokacijama GHF-a u Gazi posljednjih sedmica. Krajem sedmice list Haaretz izvijestio je da je izraelskim vojnicima naređeno da namjerno pucaju na nenaoružane ljude koji čekaju hranu. Humanitarci su više puta navodili da mogu distribuirati pomoć i hranu Palestincima u Gazi te su kritikovali GHF zbog promocije izraelske političke agende. „Uslovljava pomoć političkim i vojnim ciljevima“, rekao je u maju Tom Fletcher, glavni humanitarac Ujedinjenih naroda. „To gladovanje pretvara u pregovarački adut. To je cinična predstava… Smokvin list za dalje nasilje i raseljavanje.“ Povlačenje izraelske vojske Hamas želi da se izraelska vojska povuče na položaje koje je držala prije nego što je prekršila primirje u martu ove godine. Izraelska vojska u maju je počela nove velike kopnene operacije u Gazi, ubivši stotine Palestinaca, kako bi preuzela „operativnu kontrolu“ nad velikim djelovima Pojasa. Izraelska vojska je ubrzo nakon početka rata stvorila koridor Netzarim, koji dijeli Pojas Gaze na sjeverni i južni sektor, a u aprilu je Netanyahu najavio stvaranje koridora Morag u južnom Pojasu Gaze. Međunarodne garancije za prekid rata Izrael je u martu jednostrano prekinuo primirje dogovoreno u januaru, uprkos uslovima prekida vatre koje je palestinska strana podržala. Ovaj put Hamas i druge palestinske grupe žele međunarodne garancije da se to neće ponoviti. Hamas navodno želi američku garanciju da se izraelski vazdušni napadi i kopnene operacije, u kojima su ubijene hiljade Palestinaca, neće nastaviti, čak i ako prekid vatre završi bez trajnog prekida rata. Šta se kaže u izvornom prijedlogu koji zagovara SAD? Navodno je ključni fokus na preostalim izraelskim zarobljenicima u Gazi. Plan je pustiti deset živih izraelskih zarobljenika koje drži Hamas i tijela 18 preminulih, u zamjenu za Palestince koji su u izraelskim zatvorima. Puštanje bi se odvijalo postepeno tokom nekoliko dana. Pedeset zarobljenika još je u Gazi, a oko 20 ih je navodno živo. Kada je riječ o pitanju pomoći, UN i Međunarodni odbor Crvenog krsta doprinijeli bi distribuciji dovoljnih količina Palestincima. Na kraju, poziva se na postepeno povlačenje izraelskih trupa iz dijelova Gaze. Kakav je stav Izraela? Netanyahu se navodno složio s izvornim američkim prijedlogom, ali je Hamasove amandmane nazvao “neprihvatljivim”. Rekao je da neće završiti rat dok se svi zarobljenici ne puste i Hamas ne bude “uništen”. Drugi cilj mnogi analitičari nazvali su nemogućim i vjeruje se da je to otvoreni politički izgovor za Netanyahua da nastavi rat sve dok vjeruje da će to služiti njegovim ličnim interesima. Netanyahuu se sudi zbog korupcije i u izraelskom društvu se i dalje uveliko okrivljuje za sigurnosne propuste koji su doveli do Hamasove operacije Potop Al-Aksa 7. oktobra 2023, tokom koje je u Izraelu ubijeno 1.139 ljudi, a oko 250 je zarobljeno. Analitičari vjeruju da Netanyahu želi nastaviti odmazdu protiv Gaze dok ne stekne dovoljno političke moći da odbaci slučajeve protiv sebe i ne izgradi dovoljnu podršku naroda da ostane vođa Izraela. Netanyahuov rat podržavaju njegovi krajnje desničarski ministri, posebno Itamar Ben-Gvir, ministar nacionalne sigurnosti i Bezalel Smotrich, ministar finansija. Žele intenzivnije izraelske vojne operacije kako bi se ubilo još više Palestinaca i da se prestane pružati bilo kakva pomoć opkoljenim i izgladnjelim ljudima u Gazi. Kako, u međuvremenu, žive Palestinci? Izrael i dalje pokreće smrtonosne napade na Gazu, s najmanje 138 ubijenih u posljednja 24 sata, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi. Na okupiranoj Zapadnoj obali buldožeri ruše kuće, a Izrael je od 7. oktobra 2023. ubio više od hiljadu ljudi. Ljudi na Zapadnoj obali, takođe, trpe stalne napade izraelskih vojnika i naoružanih doseljenika iz ilegalnih naselja, dok su na snazi i ozbiljna ograničenja kretanja i pristupa sredstvima za život. Kolike su šanse da se postigne dogovor? Trump se čini zainteresiranim za postizanje dogovora, a Palestinci u Gazi očajnički žele da izraelski napadi prestanu. Međutim, ostaje jedna velika prepreka. „Izrael i Netanyahu nisu zainteresirani za postizanje primirja“, rekao je za Al Jazeeru Adnan Hayajneh, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Katar, dodajući da postoji „vrlo mala šansa“ za primirje. „Ono što Izrael želi je jasno… zemlja bez naroda“, rekao je Hayajneh. „Dakle, Palestincima se daju tri izbora… umrijeti od gladi… biti ubijeni… [ili] napustiti zemlju, ali su oni do sada dokazali da neće napustiti zemlju, bez obzira na sve.“ Izvor: Al Jazeera Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi Home /
Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja
Kineski premijer, Li Ćijang, rekao je u obraćanju na samitu BRIKS-a, da zemlje BRIKS-a treba da teže da postanu avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja, prenosi danas Kineska medijska grupa (CMG). Li je to poručio u jučerašnjem obraćanju na plenarnoj sjednici “Mir i bezbjednost i reforma globalnog upravljanja” 17. samita BRIKS-a, pozivajući blok da čuva svjetski mir i spokoj, te promoviše mirno rješavanje sporova. Lideri zemalja BRIKS-a prisustvovali su sastanku, kojim je predsjedavao brazilski predsjednik Luis Injasio Lula da Silva. Li je naveo da se trenutno promjene kakve se nisu vidjele u posljednjem vijeku odvijaju ubrzanim tempom, međunarodna pravila i poredak su ozbiljno dovedeni u pitanje, a autoritet i efikasnost multilateralnih institucija nastavljaju da opadaju. “Vizija globalnog upravljanja koju je iznio kineski predsjednik Si Đinping, koju karakterišu opsežne konsultacije, zajednički doprinos i zajedničke koristi, dodatno pokazuje svoju savremenu vrijednost i praktični značaj”, rekao je Li. “Suočeni sa rastućim sukobima i razlikama, potrebno je poboljšati opsežne konsultacije zasnovane na jednakosti i međusobnom poštovanju. Suočeni sa duboko isprepletenim zajedničkim interesima, potrebno je težiti zajedničkom doprinosu kroz solidarnost. Suočeni sa obostrano korisnim razvojnim mogućnostima, potrebno je biti otvorenog uma za težnju ka obostranom uspjehu i zajedničkoj koristi”, poručio je Li. On je dodao da kao vodeća snaga Globalnog Juga, zemlje BRIKS-a treba da podržavaju nezavisnost i samostalnost, da pokažu osjećaj odgovornosti i da igraju veću ulogu u izgradnji konsenzusa i sinergije. Kineski premijer je pozvao grupu da se čvrsto drži morala i pravde, ali i da traži fundamentalna rješenja zasnovana na zaslugama svakog pitanja. “Zemlje BRIKS-a takođe treba da se fokusiraju na razvoj i jačanje pokretača ekonomskog rasta”, rekao je Li, dodajući da treba aktivno da predvode razvojnu saradnju i iskoriste potencijal rasta sektora u razvoju. Napominjući da će Kina ove godine osnovati istraživački centar Kina-BRIKS o novim kvalitetnim proizvodnim snagama, Li je takođe najavio stipendije za zemlje BRIKS-a kako bi se olakšao razvoj talenata u sektorima, uključujući industriju i telekomunikacije. Li je rekao da je za zemlje BRIKS-a neophodno da neguju inkluzivnost i unapređuju razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama, pozivajući zemlje da deluju kao zagovornici harmonične koegzistencije civilizacija, težeći da osiguraju da različite civilizacije zajedno napreduju kroz međusobno jačanje. “Kina je spremna da se udruži sa drugim zemljama BRIKS-a kako bi promovisala globalno upravljanje u pravednijem, ravnopravnijem, efikasnijem i uređenijem pravcu, radeći zajedno na izgradnji boljeg svijeta”, zaključio je kineski premijer. Na sastanku je usvojena Deklaracija iz Rio de Žaneira sa 17. samita BRIKS-a. Izvor: Beta Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja Home /
Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om
Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Donald Trump odredio 2. aprila, a za EU to iznosi 20 posto. Pregovarači Evropske unije nisu za sada uspjeli postići napredak u pregovorima o trgovini s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogli bi tražiti produženje statusa quo kako bi izbjegli povećanja carina, rekli su u petak evropske diplomate upoznati s pregovorima. EU je već izgubio nade da će postići sveobuhvatni trgovinski sporazum do isteka Trumpovog roka 9. jula, ali nakon razgovora u Washingtonu nije sigurno da će uspjeti načelno dogovoriti niti blažu verziju sporazuma. Evropska komisija rekla je izaslanicima država članica u petak kako vjeruje da je SAD spreman “pauzirati” sadašnje carine za partnere s kojima je postigao inicijalne dogovore, s mogućim blažim carinskim režimom ili izuzećima kasnije. Trgovinski rat Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Trump odredio 2. aprila. Za EU to iznosi 20 posto. Dvoje evropskih diplomata reklo je za Reuters da izgleda da je Komisija više sklona prvoj opciji, produženju statusa quo, i zatim nastavku pregovora. Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je u četvrtak da će pregovarati i tokom vikenda. Trump je uveo carine od 50 posto za uvoz čelika i aluminija iz EU-a, 20 posto za uvoz automobila i automobilskih dijelova i 10 posto za većinu drugih proizvoda. EU je dogovorio paket kontramjera vrijedan 21 milijardu eura, ali ga nije proveo. Razmatra i drugi paket, koji je prvobitno trebao iznositi 95 milijardi eura. To je sada smanjeno na 72 milijardi nakon lobiranja nekih država članica, rekli su diplomate. Izvor: Hina Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om Home /
Rusija pojačava napade, Ukrajina apeluje na SAD da ne smanjuje pomoć
Trumpova administracija objavila je da je prestala dostavljati određene vrste oružja Kijevu. Ukrajina je apelovala na Sjedinjene Američke Države da nastave s “kontinuiranom” vojnom pomoći, nakon iznenadne najave da će slanje nekih vrsta oružja Kijevu biti prekinuto, dok je Washington nastojao minimizirati tu pauzu. Riječ je o teškom udaru na Ukrajinu u trenutku kada Rusija pojačava napade u nedostatku diplomatskog napretka kojim bi se riješio sukob, piše AFP, prenosi Hina. Američki predsjednik Donald Trump od januara se približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pokušavajući pritiscima zaustaviti sukobe, ali ne postižući pritom konkretan napredak. State Department: Riječ je o ‘izolovanom događaju’ U srijedu je, potpuno neočekivano, njegova administracija objavila da je prestala dostavljati određene vrste oružja Kijevu, službeno zbog uznemirenosti izazvane padom zaliha municije u Sjedinjenim Američkim Državama – odakle od početka ruske invazije u februaru 2022. stiže najviše vojne pomoći u Ukrajinu. Američki su zvaničnici u srijedu pokušali minimizirati uticaj te mjere, ne iznoseći detalje. “Ministarstvo odbrane nastavlja predsjedniku predlagati opcije koje se odnose na vojnu pomoć Ukrajini, u skladu s ciljem zaustavljanja tog tragičnog rata”, rekao je novinarima predstavnik Pentagona Sean Parnell. Predstavnica State Departmenta Tammy Bruce izjavila je na brifingu kako “nije riječ o prekidanju američke pomoći Ukrajini ili dostavljanja oružja”, nego o “izolovanom događaju”. Ukrajina zavisna od američkih pošiljki oružja Oružje, municija i oprema iz Sjedinjenih Američkih Država – kao i obavještajni podaci – omogućili su ukrajinskim snagama da zaustave ruske vojnike, koji su okupirali gotovo 20 posto ukrajinske teritorije. Ukrajina je i dalje zavisna od američkih pošiljki oružja, rekao je AFP-u visoki zvaničnik ukrajinske vojske. “Evropa čini najviše što može, ali biće nam teško bez američke municije “, dodao je. U srijedu naveče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski utvrdio je da Washington i Kijev nastoje “raščistiti sve detalje” koji se odnose na vojnu pomoć koju Sjedinjene Američke Države još dostavljaju. “Kontinuirana američka pomoć našoj odbrani i našem narodu u našem je zajedničkom interesu”, rekao je. Izvor: AFP Rusija pojačava napade, Ukrajina apeluje na SAD da ne smanjuje pomoć Home /