Hrvatska vraća vojni rok
Hrvatski Sabor usvojio je paket odbrambenih zakona čija je suština vraćanje vojnog roka u toj zemlji.Za donošenje svih prijedloga zakona iz pomenutog paketa glasali su zastupnici vladajuće većine, ali i dobar deo onih koji pripadaju opoziciji. Protiv novih rješenja u odbrambenom sektoru izjasnili su se klubovi zastupnika Možemo, Centar-NPS i HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom.Najviše primjedbi na zakone odnosi se na moguće diskriminatorne odredbe prema pojedinim djelovima stanovništva u njima. Šef IDS-a Dalibor Paus glasao je za zakone, ali je naveo da je prema Ustavu Hrvatske prigovor savjesti kategorija koju garantuje najviši pravni akt države. „Međutim“, kako konstatuje ovaj istarski zastupnik, „ovi zakonima se uvodi diskriminacija onih lica koji se odluče da se pozovu na prigovor savjesti i vojni rok žele da odsluže u civilnoj službi. Ta se diskriminacija ogleda u trajanju vojnog roka, visini nadoknade, upisom radnog staža i mogućnosti povlašćenog zapošljavanja po isteku služenja“.Marijana Puljak, šefica zastupničke grupe Centar-NPS tvrdi da je povratak regrutske popune odbrambenih snaga u Hrvatskoj „neefikasan i skup model“ i da je „dvomjesečna obuka budućih vojnika nedovoljna za izazove u XXI vijeku“.Sa njom se složila i koleginica iz kluba zastupnika HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom Anka Mrak-Taritaš koja je proučila da „ni teoretski nije zamislivo da se za dva mjeseca može obučiti do kraja jedan vojnik“ i da joj „nije jasno čemu će taj poluproizvod, kao rezultat tog načina razmišljanja sutradan koristiti u odbrani zemlje“.„Ulaganja u odbranu su nužna, kako u pogledu vojne opreme tako i u ljudske resurse, ali kroz vid organizovanja profesionalne vojske“, navela je prvakinja zastupničkog kluba Možemo Sandra Benčić. Ona je je navela da su zeleni Hrvatske „protiv klečanja pred predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji od nas zahtjeva povećavanje ulaganja u sektor odbrane na 5% BDP-a“.NJen partijski kolega Marin Živković je istakao da nema rezona za uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj i da „ako neki mladi ljudi već vide odlazak u vojsku kao davanje duga državi, onda nema potrebe za prisilom i obavezivanjem da to urade“. Hrvatska vraća vojni rok Home /
Guteres: Situacija u Gazi užasna, nema paralele u savremenoj istoriji
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres ocijenio je situaciju u Pojasu Gaze kao “užasnu”, ističući da nivo smrti i razaranja u toj oblasti “nema paralelu u savremenoj istoriji”. Više od 5.800 djece u Gazi neuhranjeno, a UN apeluje na izraelske vlasti da dozvole neometan i kontinuiran ulazak pomoći u Gazu kroz sve dostupne koridore. Na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih nacija, Antonio Guteres je izrazio duboku zabrinutost zbog najnovijeg napada, tokom kojeg su, prema izvještajima, poginule brojne civilne žrtve, uključujući djecu, dok su pokušavali da dođu do pomoći. Zdravstveni sistem u Pojasu Gaze na ivici kolapsa “Nasilje podriva osnovno ljudsko dostojanstvo stanovnika Gaze, nezavisno od ogromne patnje koju već trpe”, rekao je Guteres, ponovivši apel za trajno primirje. Naglasio je da primirje mora da vodi ka političkom rješenju koje uključuje pravo i Palestinaca i Izraelaca na sopstvenu državu. Prema Kancelariji UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), tokom vikenda je poginulo sedmoro dece u Nuseiratu dok su čekali na vodu, dok su u četvrtak ubijene žene i djeca tokom podjele hrane. Unicef je takve napade označio kao “zločin koji mora da prestane”, naglašavajući da civili, a posebno djeca, ne smiju da rizikuju živote za osnovne potrepštine. Ministarstvo zdravlja u Gazi je saopštilo da je tokom vikenda ubijen specijalista za hirurgiju i endoskopiju. UN upozoravaju i na kritičnu nestašicu goriva. Više od 5.800 djece u Gazi neuhranjeno, ograničena pomoć koja stiže nije dovoljna ni za jedan dan rada Ograničeni konvoji pomoći nisu dovoljni ni za jedan dan rada, a nastavak takvih uslova može da dovede do potpunog gašenja humanitarnih operacija, uključujući zdravstvenu zaštitu, snabdijevanje vodom i distribuciju pomoći. Više od 5.800 djece u Gazi dijagnostikovano je s neuhranjenošću, a više od 1.000 njih ima tešku akutnu neuhranjenost, prenosi Sinhua. Najugroženiji su najmlađi UN i njeni partneri apeluju na izraelske vlasti da odmah dozvole neometan i kontinuiran ulazak pomoći u Gazu kroz sve dostupne koridore. U međuvremenu, izraelske snage izdale su nove naredbe za evakuaciju. U petak je oko 70.000 ljudi primilo nalog za napuštanje oblasti Rimal u gradu Gazi. OCHA procjenjuje da se više od 86 odsto teritorije Gaze trenutno nalazi pod nalozima za evakuaciju ili unutar izraelskih militarizovanih zona. Na Zapadnoj obali, OCHA beleži nastavak nasilja. Dva mlada Palestinca ubijena su u petak u blizini Ramale tokom napada izraelskih doseljenika. Od početka godine, zabilježeno je više od 700 takvih incidenata širom Zapadne obale, s posljedicama po više od 200 zajednica. Izvor: Rts Guteres: Situacija u Gazi užasna, nema paralele u savremenoj istoriji Home /
Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos?
Američki milijarder i inovator Ilon Mask najavio je osnivanje stranke “Amerika” nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom oko poreznog zakona koji povećava američki deficit za 3,5–4 biliona dolara. Tramp je kritikovao Maskov potez kao “olupinu voza”, dok Mask cilja na fiskalno konzervativne birače i libertarijance, planirajući učešće na međuizborima 2026. godine. Dragoslav Rašeta iz “Novog trećeg puta” za Euronews Srbija analizirao je Maskove šanse za razbijanje dvostranačkog sistema i izglede za mir na Bliskom istoku. Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekt ili politički haos? Dragoslav Rašeta ocjenjuje Maskovu inicijativu za osnivanje stranke “Amerika” kao ambicioznu, ali izuzetno izazovnu. Prema njegovom mišljenju, ozbiljnost projekta zavisi od Maskovih ciljeva – ako želi ravnopravnu konkurenciju s Republikanskom i Demokratskom strankom, suočava se s gotovo nepremostivim preprekama zbog američkog dvostranačkog sistema, koji već 160 godina dominira politikom. Pravne i proceduralne barijere, poput registracije stranke u svih 50 saveznih država, dodatno otežavaju uspjeh, posebno za međuizbore 2026. “U zavisnosti od toga što bi potencijalni cilj Ilona Maska bio, može se shvatiti kao ozbiljan ili neozbiljan projekt. U smislu da ta partija može da se ravnomjerno takmiči s dvije tradicionalne partije, to je zaista težak poduhvat, naročito s obzirom na to da Mask planira da partija učestvuje i na međuizborima 2026. godine”, kaže on i nastavlja: “Veoma je teško vidjeti kako će partija u sistemu koji nije naklonjen trećim partijama, gdje postoje brojne i legalne i procesne prepreke, uspjeti za tako kratak vremenski period da se spremi i izađe na međuizbore”, rekao je Rašeta. Rašeta ističe da treće stranke u SAD istorijski nisu bile uspješne, ali mogu igrati ulogu “spojlera”, oduzimajući glasove jednoj od glavnih stranaka. On sugeriše da Mask cilja na fiskalno konzervativne republikance i libertarijance, razočarane Trampovim zakonom koji povećava deficit za 3,5–4 biliona dolara. “Mask smatra da je dio republikanske koalicije, čiji je on predstavnik tehnološke desnice, izigran, s obzirom da će novi zakon još produbiti američki deficit između 3,5 i 4 biliona dolara u narednih 10 godina, te on smatra da će na svoju stranu privući kako pripadnike republikanaca koji su bili fiskalni konzervativci, tako i s druge strane pripadnike trećih partija poput libertarijanaca”, rekao je Rašeta. Maskova strategija i Trampova reakcija Rašeta objašnjava da Mask planira fokus na nekoliko ključnih trka – jedno do tri senatorska mjesta i osam do deset mjesta u Predstavničkom domu – kako bi stranka “Amerika” postala odlučujući faktor u tijesnim glasanjem. Ova strategija podsjeća na evropske proporcionalne sisteme, gdje male stranke mogu imati značajan uticaj. Međutim, pravne prepreke, uključujući ograničenja Federalne izborne komisije (FEC), koja dozvoljava donacije od samo 44.300 dolara godišnje nacionalnim partijama, ograničavaju Maskovu finansijsku prednost – za razliku od njegovog super PAC-a koji je 2024. potrošio 250 miliona dolara na Trampovu kampanju. “S obzirom da vjerujem da je Maskova strategija da se fokusira veoma precizno samo na par senatorskih i kongresmenskih trka, u nadi da će njegova partija imati kontrolu nad jednim do tri senatorska mjesta i možda sedam–osam kongresmenskih mjesta, kako bi mogao, slično kao što male partije u Evropi rade, u sistemima koji su proporcionalni i višestranački, s malom podrškom da igraju ulogu ‘kraljotvorca’”, rekao je Rašeta. Trampova reakcija, prema Rašeti, odražava strah da bi Maskova stranka mogla oduzeti glasove republikancima, omogućavajući demokratama povratak kontrole nad Kongresom 2026. Tramp je nazvao Maskovu inicijativu “smiješnom” i upozorio na “ozbiljne posljedice” po Maskove kompanije, poput Tesle i SpaceX-a, koje zavise od državnih subvencija. “Mnogo je teško osnovati treću partiju, i mnogo je bilo lakše, ironično, Ilonu Masku da podržava republikance putem superPAC-a, gdje može da koristi gotovo neograničena vlastita sredstva. Vidjeli smo da je sada gotovo 300 miliona dolara podržao predsjedničku kampanju Donalda Trampa”, rekao je Rašeta i dodao: “Ako ova partija bude odobrena od strane FEC-a, on će moći, kao i sve druge zakonski prijavljene partije, da godišnje donira samo 44.000 dolara toj partiji”, zaključuje on. Izvor: Euronews/RTCG Ilon Mask i stranka “Amerika”: Ozbiljan projekat ili politički haos? Home /
Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane
Studenti u blokadi objavili su poziv građanima da od jutros blokiraju grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni policajci koji ih u tome sprečavaju. Studenti u blokadi objavili su na društvenoj mreži Instagram poziv građanima Beograda da danas od sedam sati blokiraju glavni grad, ali su na pojedinim lokacijama ranije raspoređeni pripadnici policije, koji ih u tome sprečavaju. „Gužva je u gradu, Beograd u barikadu“, napisali su i pozvali građane na barikade od 07:00 do 10:00 ujutru, u ponedjeljak, 7. jula. Blokada Zelenog venca Građani su jutros oko 07:30 blokirali saobraćaj na Zelenom vencu, ali su ih pripadnici policije u opremi za razbijanje demonstracija ubrzo spriječili u tome. Na Zelenom vencu je žandarmerija opkolila građane koji blokiraju raksrnicu i ne da im da odu. Pojavio se narodni poslanik Srđan Milivojevic koji je zahtijevao da ga puste u taj obruč i govori policiji da kao narodni poslanik ima pravo da se neposredno uvjeri u to da li policija postupa po zakonu. Građani su mirni i nema incidenata. Koliko znam blokada nije uspješno uspostavljena ni na drugim mjestima. Saobraćaj funkcionise normalno, gradski prevoz funkcionise, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Vojnović. “Ljudima pišu prekršajne prijave za ometanje saobraćaja pa kad im napišu onda ih puste iz obruča”, javlja Vojnović. (Marko Dragoslavić/FoNet) Građani su se okupili na raskrsnici Brankove i Ulice carice Milice, zaustavivši saobraćaj, ali su ih ubrzo okružili pripadnici policije i žandarmerije i pozvali ih da se sklone, a nakon toga počeli da ih legitimišu, javlja FoNet. Građani su podigli ruke i mirno se uklonili na trotoar, pokazujući ličnu dokumentaciju. Članovi zbora Starog Grada prethodno su pokušali blokirati Trg republike, ali ih je u tom spriječila policija, pa su se pomjerili na Zeleni venac. Blokada puta u Užicu Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je sinoć da je jedinica Žandarmerije brzom i efikasnom akcijom sklonila građane koji su blokirali put u Užicu i da će svi koji su u tome učestvovali biti identifikovani i procesuirani, javlja Beta. U saopštenju piše da je blizu 350 građana probilo kordon policije, izašlo na državni put i blokiralo saobraćaj. Dodaje se da nakon izdatog upozorenja da se sklone, a potom i naređenja, okupljeni to nisu učinili, već su sjeli na cestu i da je nakon toga uslijedila intervencija. “Policijski službenici rade na identifikaciji građana koji su blokirali saobraćaj, radi procesuiranja”, naveo je MUP. Navedeno je da je sinoć i grupa od gotovo 150 građana blokirala Ibarsku magistralu kod Sremčice ka Barajevu, ali da je i ta blokada otklonjena. Izvor: Al Jazeera i agencije Nove blokade u Beogradu, žandarmerija opkolila građane Home /
Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi
Razgovori o prekidu vatre se intenziviraju dok Izrael ubija sve više Palestinaca, bacajući sumnju u mogućnost postizanja dogovora. Razgovori o novom prekidu vatre u Gazi posljednjih dana su intenzivirani. Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je izjavio da je Izrael pristao na uslove 60-dnevnog prekida vatre te da bi se pregovarači mogli sastati kako bi pronašli put do konačnog okončanja gotovo 21-mjesečnog izraelskog rata u Gazi. Hamas je, pak, objavio da je dao “pozitivan odgovor” posrednicima, s amandmanima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahtjeve palestinske grupe nazvao “neprihvatljivim”, ali je ipak poslao pregovarače u katarski glavni grad Dohu na razgovore. Netanyahu je u ponedjeljak doputovao u Washington, a izvještaji sugerišu da Trump želi dogovor. “Sljedeće sedmice bi mogao biti dogovor o Gazi”, rekao je Trump novinarima u subotu, uz opasku da još nije obaviješten o Hamasovom kontraprijedlogu, ali da je “dobro” što su odgovorili. Evo šta treba znati: Šta traži Hamas? Prema izvještajima, postoje tri glavna zahtjeva: Kraj Humanitarne fondacije za Gazu (GHF) Najmanje 743 Palestinca ubijena su tražeći pomoć na lokacijama GHF-a u Gazi posljednjih sedmica. Krajem sedmice list Haaretz izvijestio je da je izraelskim vojnicima naređeno da namjerno pucaju na nenaoružane ljude koji čekaju hranu. Humanitarci su više puta navodili da mogu distribuirati pomoć i hranu Palestincima u Gazi te su kritikovali GHF zbog promocije izraelske političke agende. „Uslovljava pomoć političkim i vojnim ciljevima“, rekao je u maju Tom Fletcher, glavni humanitarac Ujedinjenih naroda. „To gladovanje pretvara u pregovarački adut. To je cinična predstava… Smokvin list za dalje nasilje i raseljavanje.“ Povlačenje izraelske vojske Hamas želi da se izraelska vojska povuče na položaje koje je držala prije nego što je prekršila primirje u martu ove godine. Izraelska vojska u maju je počela nove velike kopnene operacije u Gazi, ubivši stotine Palestinaca, kako bi preuzela „operativnu kontrolu“ nad velikim djelovima Pojasa. Izraelska vojska je ubrzo nakon početka rata stvorila koridor Netzarim, koji dijeli Pojas Gaze na sjeverni i južni sektor, a u aprilu je Netanyahu najavio stvaranje koridora Morag u južnom Pojasu Gaze. Međunarodne garancije za prekid rata Izrael je u martu jednostrano prekinuo primirje dogovoreno u januaru, uprkos uslovima prekida vatre koje je palestinska strana podržala. Ovaj put Hamas i druge palestinske grupe žele međunarodne garancije da se to neće ponoviti. Hamas navodno želi američku garanciju da se izraelski vazdušni napadi i kopnene operacije, u kojima su ubijene hiljade Palestinaca, neće nastaviti, čak i ako prekid vatre završi bez trajnog prekida rata. Šta se kaže u izvornom prijedlogu koji zagovara SAD? Navodno je ključni fokus na preostalim izraelskim zarobljenicima u Gazi. Plan je pustiti deset živih izraelskih zarobljenika koje drži Hamas i tijela 18 preminulih, u zamjenu za Palestince koji su u izraelskim zatvorima. Puštanje bi se odvijalo postepeno tokom nekoliko dana. Pedeset zarobljenika još je u Gazi, a oko 20 ih je navodno živo. Kada je riječ o pitanju pomoći, UN i Međunarodni odbor Crvenog krsta doprinijeli bi distribuciji dovoljnih količina Palestincima. Na kraju, poziva se na postepeno povlačenje izraelskih trupa iz dijelova Gaze. Kakav je stav Izraela? Netanyahu se navodno složio s izvornim američkim prijedlogom, ali je Hamasove amandmane nazvao “neprihvatljivim”. Rekao je da neće završiti rat dok se svi zarobljenici ne puste i Hamas ne bude “uništen”. Drugi cilj mnogi analitičari nazvali su nemogućim i vjeruje se da je to otvoreni politički izgovor za Netanyahua da nastavi rat sve dok vjeruje da će to služiti njegovim ličnim interesima. Netanyahuu se sudi zbog korupcije i u izraelskom društvu se i dalje uveliko okrivljuje za sigurnosne propuste koji su doveli do Hamasove operacije Potop Al-Aksa 7. oktobra 2023, tokom koje je u Izraelu ubijeno 1.139 ljudi, a oko 250 je zarobljeno. Analitičari vjeruju da Netanyahu želi nastaviti odmazdu protiv Gaze dok ne stekne dovoljno političke moći da odbaci slučajeve protiv sebe i ne izgradi dovoljnu podršku naroda da ostane vođa Izraela. Netanyahuov rat podržavaju njegovi krajnje desničarski ministri, posebno Itamar Ben-Gvir, ministar nacionalne sigurnosti i Bezalel Smotrich, ministar finansija. Žele intenzivnije izraelske vojne operacije kako bi se ubilo još više Palestinaca i da se prestane pružati bilo kakva pomoć opkoljenim i izgladnjelim ljudima u Gazi. Kako, u međuvremenu, žive Palestinci? Izrael i dalje pokreće smrtonosne napade na Gazu, s najmanje 138 ubijenih u posljednja 24 sata, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi. Na okupiranoj Zapadnoj obali buldožeri ruše kuće, a Izrael je od 7. oktobra 2023. ubio više od hiljadu ljudi. Ljudi na Zapadnoj obali, takođe, trpe stalne napade izraelskih vojnika i naoružanih doseljenika iz ilegalnih naselja, dok su na snazi i ozbiljna ograničenja kretanja i pristupa sredstvima za život. Kolike su šanse da se postigne dogovor? Trump se čini zainteresiranim za postizanje dogovora, a Palestinci u Gazi očajnički žele da izraelski napadi prestanu. Međutim, ostaje jedna velika prepreka. „Izrael i Netanyahu nisu zainteresirani za postizanje primirja“, rekao je za Al Jazeeru Adnan Hayajneh, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Katar, dodajući da postoji „vrlo mala šansa“ za primirje. „Ono što Izrael želi je jasno… zemlja bez naroda“, rekao je Hayajneh. „Dakle, Palestincima se daju tri izbora… umrijeti od gladi… biti ubijeni… [ili] napustiti zemlju, ali su oni do sada dokazali da neće napustiti zemlju, bez obzira na sve.“ Izvor: Al Jazeera Šta je u Trumpovom prijedlogu i može li zaustaviti rat u Gazi Home /
Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja
Kineski premijer, Li Ćijang, rekao je u obraćanju na samitu BRIKS-a, da zemlje BRIKS-a treba da teže da postanu avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja, prenosi danas Kineska medijska grupa (CMG). Li je to poručio u jučerašnjem obraćanju na plenarnoj sjednici “Mir i bezbjednost i reforma globalnog upravljanja” 17. samita BRIKS-a, pozivajući blok da čuva svjetski mir i spokoj, te promoviše mirno rješavanje sporova. Lideri zemalja BRIKS-a prisustvovali su sastanku, kojim je predsjedavao brazilski predsjednik Luis Injasio Lula da Silva. Li je naveo da se trenutno promjene kakve se nisu vidjele u posljednjem vijeku odvijaju ubrzanim tempom, međunarodna pravila i poredak su ozbiljno dovedeni u pitanje, a autoritet i efikasnost multilateralnih institucija nastavljaju da opadaju. “Vizija globalnog upravljanja koju je iznio kineski predsjednik Si Đinping, koju karakterišu opsežne konsultacije, zajednički doprinos i zajedničke koristi, dodatno pokazuje svoju savremenu vrijednost i praktični značaj”, rekao je Li. “Suočeni sa rastućim sukobima i razlikama, potrebno je poboljšati opsežne konsultacije zasnovane na jednakosti i međusobnom poštovanju. Suočeni sa duboko isprepletenim zajedničkim interesima, potrebno je težiti zajedničkom doprinosu kroz solidarnost. Suočeni sa obostrano korisnim razvojnim mogućnostima, potrebno je biti otvorenog uma za težnju ka obostranom uspjehu i zajedničkoj koristi”, poručio je Li. On je dodao da kao vodeća snaga Globalnog Juga, zemlje BRIKS-a treba da podržavaju nezavisnost i samostalnost, da pokažu osjećaj odgovornosti i da igraju veću ulogu u izgradnji konsenzusa i sinergije. Kineski premijer je pozvao grupu da se čvrsto drži morala i pravde, ali i da traži fundamentalna rješenja zasnovana na zaslugama svakog pitanja. “Zemlje BRIKS-a takođe treba da se fokusiraju na razvoj i jačanje pokretača ekonomskog rasta”, rekao je Li, dodajući da treba aktivno da predvode razvojnu saradnju i iskoriste potencijal rasta sektora u razvoju. Napominjući da će Kina ove godine osnovati istraživački centar Kina-BRIKS o novim kvalitetnim proizvodnim snagama, Li je takođe najavio stipendije za zemlje BRIKS-a kako bi se olakšao razvoj talenata u sektorima, uključujući industriju i telekomunikacije. Li je rekao da je za zemlje BRIKS-a neophodno da neguju inkluzivnost i unapređuju razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama, pozivajući zemlje da deluju kao zagovornici harmonične koegzistencije civilizacija, težeći da osiguraju da različite civilizacije zajedno napreduju kroz međusobno jačanje. “Kina je spremna da se udruži sa drugim zemljama BRIKS-a kako bi promovisala globalno upravljanje u pravednijem, ravnopravnijem, efikasnijem i uređenijem pravcu, radeći zajedno na izgradnji boljeg svijeta”, zaključio je kineski premijer. Na sastanku je usvojena Deklaracija iz Rio de Žaneira sa 17. samita BRIKS-a. Izvor: Beta Kineski premijer pozvao BRIKS da bude avangarda u unapređenju reforme globalnog upravljanja Home /
Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om
Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Donald Trump odredio 2. aprila, a za EU to iznosi 20 posto. Pregovarači Evropske unije nisu za sada uspjeli postići napredak u pregovorima o trgovini s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogli bi tražiti produženje statusa quo kako bi izbjegli povećanja carina, rekli su u petak evropske diplomate upoznati s pregovorima. EU je već izgubio nade da će postići sveobuhvatni trgovinski sporazum do isteka Trumpovog roka 9. jula, ali nakon razgovora u Washingtonu nije sigurno da će uspjeti načelno dogovoriti niti blažu verziju sporazuma. Evropska komisija rekla je izaslanicima država članica u petak kako vjeruje da je SAD spreman “pauzirati” sadašnje carine za partnere s kojima je postigao inicijalne dogovore, s mogućim blažim carinskim režimom ili izuzećima kasnije. Trgovinski rat Bez preliminarnog dogovora, američke carine za većinu uvoza porasle bi sa sadašnjih 10 posto na stopu koju je Trump odredio 2. aprila. Za EU to iznosi 20 posto. Dvoje evropskih diplomata reklo je za Reuters da izgleda da je Komisija više sklona prvoj opciji, produženju statusa quo, i zatim nastavku pregovora. Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je u četvrtak da će pregovarati i tokom vikenda. Trump je uveo carine od 50 posto za uvoz čelika i aluminija iz EU-a, 20 posto za uvoz automobila i automobilskih dijelova i 10 posto za većinu drugih proizvoda. EU je dogovorio paket kontramjera vrijedan 21 milijardu eura, ali ga nije proveo. Razmatra i drugi paket, koji je prvobitno trebao iznositi 95 milijardi eura. To je sada smanjeno na 72 milijardi nakon lobiranja nekih država članica, rekli su diplomate. Izvor: Hina Evropa još nije blizu sporazuma o trgovini sa SAD-om Home /
Rusija pojačava napade, Ukrajina apeluje na SAD da ne smanjuje pomoć
Trumpova administracija objavila je da je prestala dostavljati određene vrste oružja Kijevu. Ukrajina je apelovala na Sjedinjene Američke Države da nastave s “kontinuiranom” vojnom pomoći, nakon iznenadne najave da će slanje nekih vrsta oružja Kijevu biti prekinuto, dok je Washington nastojao minimizirati tu pauzu. Riječ je o teškom udaru na Ukrajinu u trenutku kada Rusija pojačava napade u nedostatku diplomatskog napretka kojim bi se riješio sukob, piše AFP, prenosi Hina. Američki predsjednik Donald Trump od januara se približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pokušavajući pritiscima zaustaviti sukobe, ali ne postižući pritom konkretan napredak. State Department: Riječ je o ‘izolovanom događaju’ U srijedu je, potpuno neočekivano, njegova administracija objavila da je prestala dostavljati određene vrste oružja Kijevu, službeno zbog uznemirenosti izazvane padom zaliha municije u Sjedinjenim Američkim Državama – odakle od početka ruske invazije u februaru 2022. stiže najviše vojne pomoći u Ukrajinu. Američki su zvaničnici u srijedu pokušali minimizirati uticaj te mjere, ne iznoseći detalje. “Ministarstvo odbrane nastavlja predsjedniku predlagati opcije koje se odnose na vojnu pomoć Ukrajini, u skladu s ciljem zaustavljanja tog tragičnog rata”, rekao je novinarima predstavnik Pentagona Sean Parnell. Predstavnica State Departmenta Tammy Bruce izjavila je na brifingu kako “nije riječ o prekidanju američke pomoći Ukrajini ili dostavljanja oružja”, nego o “izolovanom događaju”. Ukrajina zavisna od američkih pošiljki oružja Oružje, municija i oprema iz Sjedinjenih Američkih Država – kao i obavještajni podaci – omogućili su ukrajinskim snagama da zaustave ruske vojnike, koji su okupirali gotovo 20 posto ukrajinske teritorije. Ukrajina je i dalje zavisna od američkih pošiljki oružja, rekao je AFP-u visoki zvaničnik ukrajinske vojske. “Evropa čini najviše što može, ali biće nam teško bez američke municije “, dodao je. U srijedu naveče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski utvrdio je da Washington i Kijev nastoje “raščistiti sve detalje” koji se odnose na vojnu pomoć koju Sjedinjene Američke Države još dostavljaju. “Kontinuirana američka pomoć našoj odbrani i našem narodu u našem je zajedničkom interesu”, rekao je. Izvor: AFP Rusija pojačava napade, Ukrajina apeluje na SAD da ne smanjuje pomoć Home /
SAD djelimično obustavio isporuku protivvazdušnog oružja Ukrajini
Do obustave isporuke dijela projektila za protivvazdušnu odbranu i druge municije došlo je zbog zabrinutosti da su američke zalihe preniske. Sjedinjene Američke Države su obustavile isporuku dijela projektila za protivvazdušnu odbranu i druge municije Ukrajini, zbog zabrinutosti da su američke zalihe preniske, izjavile su dvije osobe upoznate s odlukom, piše Reuters, prenosi Hina. Do usporavanja dijela isporuke oružja koje je Ukrajini obećala administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena došlo je proteklih dana, naveli su izvori, dodajući da su među odloženim pošiljkama i presretači za protivvazdušnu odbranu namijenjeni rušenju ruskih dronova i projektila. Pentagon je naveo da predsjedniku Donaldu Trumpu daje mogućnosti za nastavak vojne pomoći Ukrajini u skladu s ciljem okončanja rata u toj zemlji. Rusija napreduje na frontu “Istovremeno, Ministarstvo temeljno preispituje i prilagođava svoj pristup postizanju tog cilja, uz očuvanje spremnosti američkih snaga u skladu s odbrambenim prioritetima administracije”, izjavio je Elbridge Colby, podsekretar za politiku u Ministarstvu odbrane. Rusija, koja već kontroliše otprilike petinu Ukrajine, nastavlja postupno napredovati, osvajajući nova područja posljednjih sedmica u jugoistočnim regijama Donjeck i Dnjipropetrovsk te pojačavajući vazdušne napade širom zemlje. Sva isporuka oružja Ukrajini bila je kratko pauzirana u februaru, a zatim ponovo na duže razdoblje tokom marta. Trumpova administracija je zatim nastavila s isporukom posljednjih paketa pomoći koji su bili odobreni u vrijeme Bidena. Nova politika zasad nije službeno objavljena. Portal Politico je u utorak prvi izvijestio o ovoj obustavi. Izvor: Reuters SAD djelimično obustavio isporuku protivvazdušnog oružja Ukrajini Home /
Američki izvori: Iran se pripremao minirati Hormuški moreuz
Američki izvori: Iran se pripremao minirati Hormuški moreuz Home / Utovar mina tokom rata s Izraelom sugeriše da je Iran možda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta. Iranska vojska je prošlog mjeseca utovarila pomorske mine na brodove u Zalivu, što je pojačalo zabrinutost u Washingtonu da se Teheran priprema za blokadu Hormuškog moreuza nakon izraelskih napada na lokacije širom Irana, prema riječima dva američka zvaničnika. Pripreme koje nisu prethodno bile prijavljene, a koje su otkrile američke obavještajne službe, dešavale su se neko vrijeme nakon što je Izrael 13. juna pokrenuo prvi raketni napad na Iran, rekli su zvaničnici koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim obavještajnim pitanjima, piše Reuters. Utovar mina – koje nisu postavljene u moreuzu – sugeriše da je Teheran možda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta, u potezu koji bi eskalirao već zahuktavajući sukob i ozbiljno ugrozio globalnu trgovinu. Iranski parlament navodno podržao blokadu Oko petine globalnih pošiljki nafte i plina prolazi kroz Hormuški moreuzu, a blokada bi vjerovatno naglo podigla svjetske cijene energije. Nedugo nakon što je SAD 22. juna bombardirao tri ključna iranska nuklearna postrojenja u pokušaju da osakati nuklearni program te zemlje, Iranski parlament navodno je podržao blokadu moreuza. Ta odluka nije bila obavezujuća i na Vrhovnom vijeću nacionalne sigurnosti Irana bilo je da donese konačnu odluku o zatvaranju, javila je tada iranska televizija Press TV. Iran je godinama prijetio zatvaranjem moreuza, ali nikada nije ispunio tu prijetnju. Reuters tvrdi da nije uspio tačno utvrditi kada je Iran tokom rata s Izraelom utovario mine koje bi – da su postavljene – zaustavile kretanje brodova kroz ključnu saobraćajnicu. Takođe nije jasno jesu li mine nakon toga istovarene. Izvori nisu otkrili kako je SAD utvrdio da su mine postavljene na iranske brodove, ali takvi se obavještajni podaci obično prikupljaju putem satelitskih snimaka, tajnih ljudskih izvora ili kombinacijom obje metode. Na upit za komentar, zvaničnik Bijele kuće rekao je: “Zahvaljujući predsjednikovoj briljantnoj izvedbi Operacije Ponoćni čekić, uspješnoj kampanji protiv Husa i kampanji maksimalnog pritiska, Hormuški moreuz ostaje otvoren, sloboda plovidbe je vraćena, a Iran je značajno oslabljen.” Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Iranska misija pri Ujedinjenim narodima takođe nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Dva zvaničnika rekla su da Američka vlada nije isključila mogućnost da je utovar mina bila prevara. Iranci su mogli pripremiti mine kako bi uvjerili Washington da je Teheran ozbiljan u namjeri zatvaranja moreuza, ali bez namjere da to učini, rekli su. Iranskih pet hiljada mina Iranska vojska je, takođe, mogla samo provoditi potrebne pripreme u slučaju da iranski čelnici daju naredbu. Hormuški moreuz nalazi se između Omana i Irana i povezuje Zaliv s Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem iza njega. Na najužem mjestu širok je 34 kilometra, a brodski put širok je samo tri kilometra u oba smjera. Članice OPEC-a Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak izvoze većinu svoje sirove nafte kroz moreuz, uglavnom u Aziju. Katar, među najvećim svjetskim izvoznicima tečnog prirodnog plina, šalje gotovo sav svoj plin kroz moreuz. Iran, takođe, izvozi većinu svoje sirove nafte kroz prolaz, što teoretski ograničava želju Irana za zatvaranjem moreuza. No, Teheran je, ipak, posvetio značajna sredstva kako bi osigurao da to može učiniti ukoliko bude smatrao potrebnim. Od 2019. godine Iran ima više od 5.000 pomorskih mina, koje bi se mogle brzo postaviti pomoću malih, brzih brodova, procijenila je američka odbrambena obavještajna agencija. Američka Peta flota, koja je smještena u Bahreinu, zadužena je za zaštitu trgovine u regiji. Američka mornarica obično je držala četiri broda za djelovanje protiv mina, ili MCM broda, u Bahreinu, iako se ti brodovi zamjenjuju drugom vrstom plovila nazvanom litoralni borbeni brod, ili LCS, koji takođe ima iste sposobnosti. Svi ti brodovi privremeno su uklonjeni iz Bahreina u danima koji su prethodili američkim napadima na Iran, u iščekivanju potencijalnog osvetničkog napada na sjedište Pete flote. Na kraju, iranska neposredna odmazda bila je ograničena na raketni napad na američku vojnu bazu u Kataru. Izvor: Reuters