Ukrajina može da preokrene neposrednu opasnost u svoju korist
Kako istinsko “energetsko primirje” može da obuzda Putina Ukrajina se suočava sa svojim najneizvjesnijim trenutkom od prvih dana rata. Od kraja jula Rusija je, koristeći sve veće zalihe balističkih raketa i novu generaciju dronova na mlazni pogon, dramatično intenzivirala napade na velikim udaljenostima. Sada cilja naseljena mjesta širom Ukrajine, s posebnim naglaskom na logistiku, saobraćaj i komercijalnu infrastrukturu. Prema izvještajima ukrajinskih obavještajnih službi, ruska vlada planira još intenzivniju kampanju protiv energetskog i vodovodnog sistema tokom ove zime, u pokušaju da odlučujuće slomi ukrajinsku ekonomiju i društvo. Predsjednik SAD Donald Tramp dodatno je ugrozio položaj Ukrajine kada je 9. oktobra objavio dogovor s Moskvom o jednostranom ukidanju sankcija na ruski dizel i pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije nafte. Ti napadi su posljednjih mjeseci predstavljali jedan od najdjelotvornijih načina na koje je Ukrajina mogla da izvrši protivpritisak na Rusiju. Međutim, Trampova neočekivana objava ne mora nužno predstavljati veliki udarac za Ukrajinu. Ona dolazi u trenutku šire promjene politike Trampove administracije, koja se posljednjih nedjelja udaljava od nastojanja da postigne sveobuhvatan mirovni sporazum, čiji se izgledi čine sve manjim, i okreće se uzajamnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu. Takav zaokret na kraju bi mogao da ide u prilog Kijevu. Štaviše, u ljutitom odgovoru na kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog dogovora o dizelu, Tramp je nagovijestio mogući put naprijed: sve dok Ukrajina prestane da napada ruske rafinerije, rekao je američki predsjednik, „možete da radite šta god hoćete Rusiji“. Ukrajina bi trebalo da ga shvati ozbiljno. Ako bi ga poštovale i Moskva i Kijev, primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu predstavljalo bi važan korak ka ograničavanju rata. Ako bi se pravilno postavilo, ono bi istovremeno ostavilo otvorenim druge oblike pritiska koje bi Ukrajina mogla da primijeni kako bi navela Rusiju da poštuje dogovor. U idealnom slučaju, uzajamna obustava vazdušnih i raketnih napada na velikim udaljenostima mogla bi potom da se proširi i na druge sektore – pomorski saobraćaj, trgovinu i transport – čime bi se stvorili temelji za šire vazdušno primirje. Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada nije dao nikakav nagovještaj da je spreman da zaustavi ili čak ograniči kampanju vazdušnih napada. Rasprostranjeno razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture vidi kao najdirektniji put do pobjede. Ipak, Putin se suočava i sa rastućim pritiscima usljed širenja rata. Ubrzavanje vazdušne kampanje dijelom je odraz slabosti na frontu, gdje Rusija tokom 2026. godine bilježi zanemarljiv napredak, dok je Ukrajina čak počela da ostvaruje određene uspjehe u Donbasu. Rusija se suočava i sa sve većim unutrašnjim troškovima ukrajinskih napada na velikim udaljenostima, koji remete energetsku i komercijalnu infrastrukturu i povećavaju zabrinutost stanovništva zbog produženog rata. Sjedinjene Američke Države i Evropa mogu iskoristiti sve veće probleme s kojima se Rusija suočava, ukoliko omoguće Ukrajini da primjenjuje ciljane pritiske kako bi uvjerila Moskvu da pristane na obustavu ili značajno ograničavanje svoje neodgovorne vazdušne kampanje. Da bi takav pristup bio djelotvoran, potrebno ga je kombinovati sa usmjerenom diplomatijom čiji bi konkretan cilj bio postizanje upravo takvog dogovora. Zapravo, postoje instrumenti koji se u tu svrhu mogu upotrijebiti, a prepreke njihovoj brzoj primjeni mnogo su savladivije nego što se to obično smatra. Ključ je u tome da se uverljivo stavi do znanja kako će ključni ruski vojni i ekonomski resursi biti izloženi riziku ukoliko ruske snage nastave da razaraju civilnu ekonomiju i društvo Ukrajine. Tek tada bi Putin mogao da zaključi da je njegova sadašnja strategija dostigla tačku opadajuće koristi i da promijeni pristup, kao što je to činio i u drugim fazama rata. Istovremeno, ovaj diplomatski pokušaj mora biti dio šireg napora zapadnih partnera Kijeva da hitno ojačaju ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i finansijsku stabilnost pred zimu. Takva strategija možda neće odmah uspjeti, ali bi neuspjeh da se ona uopšte pokuša gotovo sigurno značio da će Ukrajina pretrpjeti razaranja izuzetnih razmjera, koja će kasnije biti mnogo teže otkloniti. TAČKE PRITISKA Ponovljeni neuspjesi Trampove administracije da ostvari deklarisani cilj posredovanja u postizanju mira između Rusije i Ukrajine naveli su mnoge posmatrače da diplomatiju otpišu kao gubljenje vremena. Tokom prethodna 21 mjeseca Trampova administracija nije postigla gotovo nikakav napredak u pokušajima da posreduje u sklapanju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Ratni ciljevi Rusije i zahtevi Ukrajine – posebno u pogledu teritorije, bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i budućih odnosa Rusije sa Zapadom – jednostavno su previše udaljeni jedni od drugih. Vašington je, takođe, propustio prilike da izgradi stvarnu pregovaračku prednost u odnosu na Rusiju. Umjesto toga, Moskvi je velikodušno nudio potencijalne komercijalne sporazume i druge podsticaje, istovremeno vršeći pritisak na Kijev da prihvati ruske uslove. Ipak, upravo je to iskustvo pomoglo da se administracija okrene ostvarivijim i uže definisanim ciljevima. Nakon posjeta Moskvi i Kijevu početkom septembra, Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof usmjerili su se na ograničeniji cilj – primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu. Od tada je i sam predsjednik ponovio podršku takvom dogovoru. Trampovo interesovanje za energetsko primirje uglavnom je motivisano sopstvenim interesima: rast cijena goriva pripisivao je ukrajinskim napadima na ruske rafinerije nafte. Ipak, ovaj zaokret mogao bi da ide u prilog Kijevu, naročito ako postane osnova za koordinisani pokušaj uspostavljanja širih, uzajamnih ograničenja vazdušnih i raketnih napada. Osnovni izazov jeste uvjeriti Rusiju da prihvati takav sporazum. Putin je do sada odbacivao pozive na bilo kakva ograničenja vazdušnih napada. Smatra da šteta koju nanosi Ukrajini premašuje bol koji Rusija trpi zbog ukrajinskih napada. Međutim, Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje raspolažu sa nekoliko načina da promijene takvu računicu. Od presudne je važnosti da SAD i Evropa omoguće Ukrajini da napada lansere raketa i druge vojne ciljeve unutar Rusije – ili da joj barem dozvole da uvjerljivo zaprijeti takvim napadima. Ukrajina je do sada svoje napade na velikim udaljenostima uglavnom usmjeravala na energetsku infrastrukturu, jer je tehnički mnogo složenije pogoditi utvrđene ruske vojne objekte i mobilne lansere. Međutim, upravo su ti teško nadoknadivi resursi ono što Putina najviše zabrinjava. Energetsko primirje predstavljalo bi važan korak ka ograničavanju rata. Zapravo, Sjedinjenim Državama ne bi bilo teško da omoguće napade na vojne ciljeve. Ukrajina već mjesecima traži od Trampove administracije i izvršnog direktora kompanije SpaceX Ilona Maska da omoguće pristup mreži Starlink
Crna Gora zatvorila još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je u utorak u Briselu da Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji (EU). Ona je to kazala nakon što je Crna Gora, na Međuvladinoj konferenciji sa EU 16. decembra u Briselu, zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU. Riječ je o poglavljima: 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – Ribarstvo. Komesarka Kos je ponovila da je Crna Gora predvodnik u procesu integracija i kandidat sa najboljim rezultatima što je “danas dokazala sa ukupno 12 zatvorenih poglavlja” od ukupno 33: “Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli morate brzo da trčite.” Kos je naglasila da Crna Gora sada mora da ubrza reforme. “Ključ će biti reforme u vladavini prava. Prioritet su imenovanja, kako bi se obezbijedilo nezavisno pravosuđe, gdje sudije mogu slobodno i bez političkog pritiska da donose odluke. To takođe, znači nastavak snažne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, tako da niko nije iznad zakona”, kazala je Kos. Ona je ponovila da će Podgorica imati podršku EU na “svakom koraku”. “Naredna godina biće odlučujuća i više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da stigne do cilja. Naredna godina može biti još bolja”, kazala je Kos. Premijer Milojko Spajić kazao je da je Crna Gora zatvorila više od trećine poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, što je okarakterisao kao veliki uspjeh. On je kazao da EU u Crnoj Gori dobija članicu sposobnu da ide rame uz rame sa pojedinim državama članicama, iako je nekada bila najsiromašnija republika nekadašnje Jugoslavije. “Crna Gora neće predstavljati veliko poresko opterećenje za građane EU.” On smatra da se svakodnevno pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva pogavlja zatvori do kraja 2026. “Mi stvaramo uslove da ispunimo sve do kraja naredne godine”, poručio je Spajić. Iz Vlade je u prethodnom periodu više puta ponovljen plan da se preostalo poglavlje 21 zatvori naredne 2026. godine kako bi Crna Gora bila primljena u članstvo EU 2028. Ranije je iz Vlade saopšteno da su ispunjeni svi uslovi za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali je odluka o zatvaranju ranije odložena na zahtjev Hrvatske. Hrvatska je blokirala zatvaranje tog poglavlja nakon što je Skupština Crne Gore 2024. usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na inicijativu proruskih i prosrpskih stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktuelni predsjednik parlamenta Andrija Mandić, što je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju. Crns Gors je pregovore za članstvo u EU počela u junu 2012. godine. Izvor: Slobodna Evropa
Zelenski: Detalji bezbjednosnih garancija Ukrajini već na papiru
Mnogi detalji u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu već su formalizovani, a prisustvo stranih trupa na terenu biće signal političke podrške Kijevu, izjavio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski. Nakon sastanka u petak sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije, kao i sa specijalnim izaslanikom SAD-om Kitom Kelogom, Zelenski je pozvao na ubrzanje rada na obezbjeđenju bezbjednosnih garancija, posebno nakon što su ruski dronovi ove nedjelje ušli u vazdušni prostor Poljske. “Rusija ne samo da ne pokazuje želju da okonča rat, već i eskalira sukob prijetnjama po Evropu, lansiranjem dronova u Poljsku. Zbog toga je hitno potrebno da se rad na bezbjednosnim garancijama završi što prije”, naveo je Zelenski na platformi Telegram. Takođe je istakao da je na sastanku u Kijevu razgovarano o razvoju zajedničke odbrane sa NATO-om, i da je Ukrajina predložila zajedničko presretanje svih ruskih ciljeva. Zelenski: Detalji bezbjednosnih garancija Ukrajini već na papiru Home /
Bjelorusi isključili drugu jedinicu nuklearne elektrane
Vlada Bjelorusije odlučila je da isključi drugu jedinicu nuklearne elektrane u Ostrovecu zbog aktiviranje alarma za hlađenje u nenuklarnom dijelu tog postrojenja, saopštilo je Ministarstvo energetike u toj zemlji. Elektrana u Ostrovecu nalazi se u oblasti Grodno, na zapadu Bjelorusije i blizu granice sa Litvanijom. Jedina je te prirode kojom zvanični Minsk raspolaže. Do obustave rada njene druge jedinice došlo je nakon što se aktivirao alarm koji je reagovao na odstupanje u okviru sistema hlađenja. „Situacija u Ostrovecu je rutinska i ne predstavlja nikakvu prijetnju po stanovništvo i životnu sredinu u njenom neposrednom okruženju. Radijacionih nivoi u krugu elektrane i okolnoj zoni koja se nadzire ostali su nepromjenjeni“, saopštili su energetski autoriteti u Bjelorusiji, a prenosi agencija Rojters. Nukleaernu elektranu u Ostrovecu sagradila je i u pogon pustila ruska državna agencija Rosatom, a ona je na državni elektroenergetski sistem Bjelorusije priključena 2020, dok je to sa drugom jedinicom urađeno 2023. godine. Izgradnju elektrane pratila su protivljenja bjeloruskih komšija čije su Vlade dugo isticale svoju zabrinutost za bezbjednost i eventualne incidente. Trenutno ostrovecko postrojenje zadovolja potrebe 40% ukupne potrošnje električne energije u zemlji. Estonija, Letonija i Litvanija su ranije odlučile da ne uvoze struju proizvedenu u pogonima ove „nuklearke“. Bjelorusi isključili drugu jedinicu nuklearne elektrane Home /
U Evropi manjak nataliteta i višak stanovnika
Posljednji statistički podaci pokazuju da je stopa rađanja među evropskim stanovnicima sve manja, da je populacija „starog kontinenta“ sve starija, ali da je on uvećao broj stanovnika zahvaljujući rekordnoj imigraciji iz drugih dijelova svijeta. Eurostat je saopštio da EU ima 450 miliona stanovnika, više nego ikada u prošlosti. Jedini pokretač rasta stanovništva je dolazak ljudi sa drugih kontinenata. Na teritoriji 27 članica EU od 2012. godine konstantno se bilježi negativan prirodni priraštaj. Primjera radi, u posljednjoj statistički obrađenoj godini u EU se doselilo 2,3 miliona stanovnika, umrlo je 1,3, a rodilo se tek nešto više preko milion. Eurostat konstatuje da će veliki izazov za kreatore evropske populacione politike biti izgradnja održivog sistema socijalne i penzione zaštite pošto je evidentirano da je stanovništvo EU iz godine u godinu sve starije. Što se tiče statističkih parametara po zemljama, gotovo polovina populacije ili čak 47% stanovništva EU živi u tri države – Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Od 27 članica u 19 je tokom prošle godine zabiilježen rast dok je preostalih osam imalo pad broja stanovnika. Najvišu stopu rasta imala je Malta – 1,90%. Slijede R Irska sa 1,60% i Luksemburg sa 1,50%. Sa depopulacijom se bore zemlje na istoku i jugu zajednice. Letonija tradicionalno najlošije stoji i u dugotrajnim trendovima pa je 2024. godine svoju populaciju umanjila za 0,90%, a za njom neslavno slijede Mađarska sa 0,40%, te Poljska i Estonija sa 0,30%. U Evropi manjak nataliteta i višak stanovnika Home /
Premijer Francuske upozorio na “smrtnu opasnost” od duga
“Francuska se nalazi u smrtnoj opasnosti o nacionalnog duga”, upozorio je premijer te zemlje Fransoa Bajru i dodao da će zbog toga državni budžet morati da bude smanjen za 40 milijardi eura. Bajru je ilustrovao tešku situaciju činjenicom da je u svakoj sekundi Francuska zaduženija za novih 5.000 eura. „Postali smo kao država zavisni od javnog trošenja“, konstatovao je prvi čovjek francuske Vlade. „Ovo je posljednja stanica prije litice pred kojom se trenutno nalazimo“, napomenuo je Bajru podsjetivši na čuvenu izjavu jednog od posljednjih francuskih kraljeva, Luja XV, koji je uvidjevši koliko on i dvorska administracija troše rekao „poslije nas potop“. „Ovaj će kabinet preuzeti odgovornost“ poručio je Bajru. „Više od 50 godina kao država imamo veću potrošnju od prihoda“, naglasio je premijer, a pariski „Figaro“ to sve ilustruje podatkom prema kojem Francuska svake godine svoj dug uvećava za 150 milijardi eura pa je tako on dostigao frapantnih 3,3 biliona. Premijer Francuske upozorio na “smrtnu opasnost” od duga Home /
U Bordou protetstvuju vinari
Vinari iz francuske pokrajine Žironde započeli su proteste ispred trgovinskog lanca „Lidl“ zbog promotivne cijene od 1,39 evra po litru vina smatrajući to kao uvrijedu za njih. Sindikalni predstavnici proizvođača vina iz ove oblasti, sa izuzetnom tradicijom u ovom poslu, obavjestili su javnost da je nekoliko njihovih kolega zbog gubitaka u maju izvršilo samoubistvo. Pariski dnevnik „Figaro“ prenio je da su se na protestima u Bordou i okolini mogli vidjeti natpisi „Vaše promocije – naše grobnice“, „“Lidl“ – prezir prema dobrim stvarima“ i „Na ivici smo opstanka“. Okupljeni su izjavili da „njemački trgovinski lanac guši domaću proizvodnju vina damping ponudom“ i da „uprno namjeće proizvođačima uvjerenje da kvalitetno vino može i mora da bude jeftino“. Procjene kažu da litar vina u Francuskoj ne može da bude jeftiniji od tri evra i da ovako niska cijena u marketima „šalje vinarima poruku dan njihov rad i trud ne vrijede ništa“. Francuski mediji podsjećaju da „Lidl“ nije prvi koji se dosjetio da u njihovoj zemlji obori cijenu ovog alkoholnog pića ispod tržišne. U martu 2024. godine lanac „Sektas“ je proizvođačima ponudio litar vina za 1,89 evra. Prošlog mjeseca je žirondinski sindikat vinara objasnio da svaka ponuda ispod komercijalne ugrožava opstanak proizvođača ovog pića na tržistu i da je to direktna prijetnja za egzistenciju nekoliko hiljada gazdinstava u ovom pitoresktnom kraju. Sindikalci su pozvali više trgovinskih lanaca na direktan dogovor sa njima i istakli da očekuju njihov odgovor na ponudu. Dok se to ne desi, oni su poručili kupcima da, ako već žele uštedu, pokušaju da stupe sa njima u kontakt i obezbjede jeftinije vino pomoću kućne dostave. U Bordou protetstvuju vinari Home /
Odbor za turizam PKCG:“Više smo očekivali od novog Zakona o turizmu“
„Novi Nacrt zakona o turizmu nije naklonjen ovoj privrednoj grani, a pogotovu ne malim subjektima koji u njoj posluju“, stav je Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore (PKCG), uz dodatak da su u ovoj organizaciji više očekivali od Vladinog akta. Prema njihovom mišljenju, rješenja koja je zakonodavac predvidio neće uprostiti birokratske procese regulacije već će ih dodatno zakomplikovati. Novim zakonom zahtijeva se veliki broj normi i administrativnih procedura, a u toj „šumi propisa“ najteže će se snaći mala preduzeća i početnici u ovom biznisu. „Zakonom se uvode procedure koje mala, srednja i mikro preduzeća u crnogorskom turizmu ne mogu da ispune zato što su iznad njihovih kapaciteta. To se najviše odnosi na kategorizaciju, ponovnu kategorizaciju i ispunjavanje posebnih standarda ugostiteljskih objekata“, samo je jedna od primjedbi koje su na adresu Vlade Crne Gore stigle iz privredne komore. Eksperti PKCG navode i da bi cilj daljeg jačanja najznačajnije privredne grane u Crnoj Gori dodatno jačanje otpornosti i konkurentnosti malih preduzeća. „Umjesto da zakon podstakne digitalizaciju i pojednostavljenje uslova poslovanja, što je evropski trend, našli smo se u procesu u kome se sve dodatno komplikuje“, precirano je u primjedbama. Veliki dio sugestija odnosi se na određivanje statusa turističkog vodiča, animatora, turističkog zastupnika i sličnih zanimanja vezanih za ovu privrednu granu. Takođe, uočeno je da nije dovoljno dobro definisan problem izdavanja sertifikata za razne profesije unutar turizma. „Ovim zakonom nije dat neophodan prostor za animaciju zdravstvenog, ruralnog, kulturnog i, generalno, održivog turizma, što je praksa koja se forsira u EU. Predlagač je prepoznao digitalizaciju kao vrijednost, ali nije bliže definisao put ka digitalnoj transformaciji crnogorskog turizma“, ističu u PKCG. Oni su doali da ne postoji nikakav koncept nacionalne digitalne platforme koja bi poslužila u promociji, evidenciji i upravljanju turističkom ponudom. Ovakva platforma već postoji u Sloveniji i Hrvatskoj. „Umjesto toga, mi smo ostavili na snazi trenutni model koji je parcijalan, neprecizan i nesinhronizovan“, objašnjavaju u Privrednoj komori Crne Gore. Ipak, u zaključku se ističe da je aktuelni Nacrt zakona o turizmu izvjestan napredak u odnosu na ono što Crna Gora trenutno ima i dodaje da Vlada Milojka Spajića sve ove primjedbe treba da shvati kao konstruktivni doprinost PKCG. Novi zakonski akt ima 45 stranica, a primjedbe koje je PKCG uputila na adresu Spajićevog kabinete napisane su na 30. On se trenutno nalazi na javnoj raspravi, koja je započeta 10. juna i trebalo je da se okonča 20 kasnije, ali je rok produžen, na zahtijev turističke javnosti. Odbor za turizam PKCG:“Više smo očekivali od novog Zakona o turizmu“ Home /
Novi prijedlog evropskog budžeta u iznosu od 1,8 milijardi eura
Za period od 2028. do 2034. godine budžet EU trebalo bi da iznosi 1,8 milijardi eura, predložila je EK nakon dugotrajnih i mukotrpnih internih pregovora. Prijedlog budžeta medijima je predstavila i obrazložila predsjednica EK Ursula Fon Der Lajen, ali već sada je izvjesno da će on naići na izuzetno velike prepreke u proces usvajanja. Neslaganja stižu čak i iz domovine šefice EK. Naime, Vlada Njemačke je odmah istakla da neće podržati evropski budžet. Briselski zvaničnici su pojasnili da povećanje budžeta u odnosu na aktuelni period predstavljaju dokaz porasta kupovne moći građana EU dok Nijemci tumače da je to povećanje za njih neprihvatljivo. Portparol kabineta Fridriha Merca Štefan Kornelijus naglasio je da je za Nijemce nelogično da „u vrijeme kada nacionalne Vlade čine velike napore da konsoliduju svoje finansije, iz Brisela stižu nagovještaji o znatnom rastu zajedničkog budžeta“. Vlada „velike koalicije“ demohrišćana i socijaldemokrata, prema riječima Kornelijusa, „neće podržati dodatno oporezivanje kompanija“, što je odredba koja stoji u budžetskom prijedlogu koji je dostavila EK. U tom prijedlogu je pojašnjeno da je „dodatno oporezivanje kompanija“ svrstano među „nove izvore prihoda“ i da se odnosi na one privredne subjekte čiji je godišnji promet iznad 50 miliona eura. Takođe, EK planira da u narednom budžetskom periodu (2028 – 2034) uvede novi porez na elektronski otpad koji se ne reciklira. Ako bi se prijedlog EU usvojio, dio nacionalnih prihoda od oporezivanja duvana biće preusmjeren u Brisel. Njemačka je najznačajnija članica EU. Četvrtina zajedničkog budžeta puni se doprinosom zvaničnog Berlina. Budžet će biti usvojen definitivno ako ga usvoji EP, ali i parlamenti svih 27 zemalja-članica. Novi prijedlog evropskog budžeta u iznosu od 1,8 milijardi eura Home /
Rast kineske ekonomije uprkos carinama SAD
Kineska ekonomija zabilježila je rast od 5,20% u drugom kvartalu ove godine, objavili su zvaničnici Vlade te zemlje. Kinezi posebno ističu da je značajan rast nastavljen uprkos sankcijama administracije SAD, na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom. Glavna meta ovih carina je snažna i izvorno orijentisana kineska ekonomija, koja decenijama unazad ima suficit u odnosu na SAD. Ako se gleda međugodišnji rast, ekonomije Kina je jača za 5,40% u odnosu na isti period prošle godine dok je BDP na kvartalnom nivou uvećan za 1,10%, što je u okviru projekcije nadležnih organa zvaničnog Pekinga. Oni su, kao i prošle godine, predvidjeli da će ekonomija u 2025. zabilježiti rast od 5%. U analizi dostavljenih podataka kaže se da je glavni faktor ovog rasta povećani izvoz. Kinezi su pojačali izvoz svojih proizvoda za 5,80% u odnosu na kraj drugog kvartala 2024. godine. Međugodišnji rast izvoza kineske robe u svijet je u maju bio 4,80% pa se stiče utisak da su kineski izvoznici u toku posljednjeg mjeseca pojačali tempo. Kao recept za ublažavanje posljedica visokih američkih carina stručnjaci izdvajaju povećanje izvoza u treće zemlje, poput Vijetnama, ili otvaranje kineskih firmi u državama koje nisu, za sada, pogođene američkim mjerama za smanjenje deficita. “Nacionalna ekonomija se proatkivnim mjerama nakon uvođenja američkih carina pokazala vitalnom i otpornom zadržavši stabilan rast kao osnovicu za novi zamah”, stoji u komentaru Nacionalnog zavoda za statistiku Kine. Dugoročni izazov za kineske ekonomske autoritete ostaje permanentni trend pada domaće tražnje. U maju su cijene pale za 0,10% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj trend nije ništa novo za Kineze pošto se sa njim suočavaju od 2020. godine i pandemije virusa korona. Ekonomistkinja sa Oksforda Luiz Lu smatra da na deflaciju utiču i mjere kineskih vlasti koje sistematski sprovode politiku smanjivanja troškova za izvozne firme kako bi one na međunarodnom tržištu bile konkurentnije. „Ovo za posljedicu ima deflatorne pritiske u samoj Kini“, objašnjava ova britanska ekspertkinja. Rast kineske ekonomije uprkos carinama SAD Home /