Njemačka ima hronični problem manjka radne snage
Njemačka ekonomija suočava se sa hroničnim problemom manjka radne snage, a stručnjaci u najznačajnijoj članici EU prognoziraju da će do 2030. godine zvanični Berlin morati da prizna da mu nedostaje najmanje 200.000 radnika u sektoru zelene ekonomije. Manjak kvalifikovanih radnika posebno ugrožava ambiciozni prijelaz na zelenu ekonomiju, koji se u Njemačkoj najavljuje već nekoliko godina unazad. Saradnik Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) Kristijan Šniman ocjenio je da će Nijemci morati „angažovati postojeću radnu snagu, obrazovati je i osposobiti je kako bi se efikasnije iskoristio potencijal sektora koji je u padu“. IAB je dao stručnu procjenu prema kojoj će za pet godina u Njemačkoj trebati dodatnih 140.000 radnika koji će biti angažovani u poslovima vezanim za obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana ili vjetroparkova. Osim toga, potrebno je još dodatnih 40.000 ljudi koji će se baviti posljedicama klimatskih promjena. Problema ima i u drugim sektorima, posebno u oblastima kao što su građevinarstvo, rudarstvo i tehnički poslovi. Poslodavci se žale da njihove firme predugo čekaju na prijem novih radnika. U IAB-u tvrde da je država nedovoljno učinila na promovisanju deficitarnih zanimanja među mladim generacijama. Njemačka ima hronični problem manjka radne snage Home /
Tramp uvodi nove carine
Predsjednik SAD Donald Tramp proširio je danas carine na još 407 proizvoda, a odluka o njihovom stupanju na snagu biće sprovedena odmah. Ovoga puta na udaru američke administracije nalaze se uvoznici čelika i aluminijuma. Tramp je najavio da će carine biti veće za 50%, a najviše će njima biti pogođeni automobilska, građevinska i hemijska industrija SAD. Profesor Univerziteta Mičigen Džejson Miler izjavio je da će se nove carine u SAD odnositi na uvoz robe u iznosu od najmanje 320 milijardi dolara. U stručnoj javnosti vide najmanje dva velika problema za američku privredu nakon stupanja na snagu novih carina. Naime, smanjenje uvoz doprinijeće velikim inflatornim pritiscima, a američka automobolska industrija u ovom trenutku nema kapacitet da odgovori na povećanu tražnju. Amerikanci otvoreno priznaju da neće moći da proizvedu one dijelove koje su do sada uvozili. Tramp uvodi nove carine Home /
Grupa nevladinih organizacija traži da se brod „Jadran“ proglasi zaštićenim kulturnim dobrom
Grupa nevladinih organizacija zatražila je danas od Ministarstva kulture Crne Gore da se brod „Jadran“ proglasi zaštićenim kulturnim dobrom. U inicijativi koja je upravo pokrenuta napisano je da je ovaj brod „spomenik tehničke kulture“ kao i da je dio „pomorske tradicije Crne Gore i prostora nekadašnje Jugoslavije“. Pokretači ove inicijative podsjećaju da se u vrijeme početka raspada zajedničke države brod našao na remontu u Tivtu i da su sve njegove ranije popravke obavljane u bokeljskim preduzećima. Od 1991. godine, međutim, Hrvatska od Crne Gore potražuje „Jadran“, a stav zvaničnog Zagreba je da ovo plovilo pripada njemu. „Školski brod „Jadran“ trenutno je najstariji brod koji plovi u Crnoj Gori i kao takav predstavlja pravu rijetkost i u svjetskim okvirima“, piše u tekstu podgoričkih „Vijesti“. Trenutno je ovaj broj jedan od deset najstarijih u svijetu koji i dalje plovi i među pet sa najdužom tradicijom u školskoj obuci novih pomoraca. Podnosioci zahtjeva tvrde da je brod „neraskidivo vezan za tradiciju Crne Gore“, ali i upućuju na činjenicu da je „posljednjih decenija flota naše države pretrpjela veliku devastaciju smanjenjem trgovačke flote, zatvaranjem brodogradilišta, uništavanjem, otuđenjem i gubljenjem vrijednih pokretnih artefakata, nemarom prema tradicionalnim načinima ribarstva i maloj tradicionalnoj brodogradnji.“ U tom svjetlu oni primjećuju da je „Jadran“ „jedan od posljednjih živih ostataka pomorsko-tehničke kulture“. Uz to, brod je „bio svjedok nekih od najvažnijih događaja pomorske istorije u posljednjih 100 godina“. Inicijativu su podnijeli Bokeljska inicijativa, Matica Boke, Miholjski zbor, Kreativni kulturni centar, „Karađorđe“, OBNOR Kotor, OBNOR Herceg-Novi, OBNOR Tivat, „Obilić“, „Ostrog“, Udruženje ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca „Grbalj“ i Udruženje boraca ratova od 1990. godine Tivat. Do sada su najviše angažmana u pogledu osporavanja zahtjeva Zagreba da brod „Jadran“ pripadne Hrvatima pokazali aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović kao i bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović. Grupa nevladinih organizacija traži da se brod „Jadran“ proglasi zaštićenim kulturnim dobrom Home /
Rast evropske privrede u drugom kvartalu simboličan
Evropska privreda zabilježila je u drugom kvartalu ove godine u odnosu na prvi mjereni period simboličan rast BDP-a od samo 0,10%, pokazuju posljednji statistički podaci danas objavljeni. Analitičare privrednih tokova u EU brinu ne samo zbog skromnog rasta ukupnog BDP-a nego i zbog podataka koji pokazuju da je industrijska proizvodnja u proteklom periodu doživjela nagli pad. Istovremeno, u Briselu podsjećaju da je značajno usporavanje privrednog rasta u EU nastupilo poslije sasvim zadovoljavajućeg prvog tromjesečja, kada je rast iznosio 0,60%. Tada su se Evropljani mogli pohvalili značajnim povećanjem izvoza. Dok je Evropa približila svoja kretanja ekonomskoj stagnaciji, sasvim je drugačija situacija u SAD gdje je BDP međukvartalno porastao za 0,70%. Kada se pogleda isti period prošle godine sa posljednjim mjerenim u ovoj, vidi se da su Amerikanci povećali svoj BDP za 2%, a Evropljani za 1,40%. Gledano po zemljama, najsnažniji rast unutar EU trenutno imaju Španija, Portugalija i Francuska, a najskromnijim stopama mogu da se predstave Njemačka i Italija. Kao faktore usporavanja kod Nijemaca i Italijana eksperti lociraju značajan pad investicija, prije svega kapitalnih i onih u građevinarstvu, odnosno pad potrošnje i industrijske proizvodnje. Kao dugoročni izazovi za evropsku ekonomiju u narednom periodu sada se izdvajaju energetski troškovi, prevashodno kada su u pitanju gas i električna struja. Sa druge strane, u EU se nadaju da će njemački nacionalni investicioni plan, kojim se najavljuje pokretanje ciklusa velikih javnih ulaganja širom države, pozitivno uticati na budući rast. Rast evropske privrede u drugom kvartalu simboličan Home /
U Crnoj Gori prag rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi godišnje 8.344 eura
Uprava za statistiku Monstat saopštila je danas da je prag rizika od siromaštva za četvoročlalnu porodicu u Crnoj Gori na godišnjem nivou 2024. iznosio 8.344 eura. Međunarodno utvrđena metodologija kaže da je četvoročlanu prosječnu porodicu sa ovako postavljenim pragom rizika od siromaštva čine roditelji i dvoje djece koje imaju manje od 14 godina. Ovakvoj zajednici je mjesečni prag postavljen na 695 eura. Ako bi se podijelilo po članu, minimalno domaćinstvo bi na pragu rizika od siromaštva mjesečno trošilo 331 euro, a na godišnjem nivou 3.973. Primanja ispod ovih, kako za pojedince, tako i za porodice smatraju se ozbiljnim rizikom po njihovo siromaštvo. Crnogorska statistika pokazuje da je materijalnu naknadu iz budžeta Ministarstva rada i socijalnog staranja primalo 4.910 porodica sa 16.605 članova. Ova se naknada usaglašava dva puta tokom godine, u aprilu i oktobru, po formuli da se doda 50% rast bruto zarada zaposlenih u državi i 50% povećanja inflacije. Međutim, u praksi je došlo do toga da je tokom prošlih šest godina rast ovih materijalnih naknada ugroženim porodicama uvećan za 40%, a da su druga primanja poput minimalnih penzija usklađivana po još manjoj stopi. Međunarodni eksperti posavjetovali su državnu adminsitraciju u Crnoj Gori da bi trebalo promjeniti Zakon o socijalnom i dječjem staranju i time omogućio normativni okvir za značajnije poboljšanje položaja najugroženijih kategorija stanovništva u zemlji. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić obećao je početkom godine da će taj zakonski akt u narednom periodu biti u značajnoj mjeri poboljšan, a šef poslaničke grupe Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podsjetio je da je parlament predlagao zaključke kojima bi se Vlada obavezala na veću socijalnu brigu o ugroženima. Međutim, konkretnih pomaka, za sada, nije bilo. U Crnoj Gori prag rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi godišnje 8.344 eura Home /
Završena javna rasprava o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu: u planu izgradnja novih hidroelektrana, TE u Pljevljima se gasi 2041.godine?
Javna rasprava o Vladinom prijedlogu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana završena je u petak, a Minsitarstvo energetike Crne Gore je objavilo da će izvještaj o njoj biti prezentovan u roku od dva mjeseca. Najvažnija pitanja na koja novi crnogorski strateški dokument treba da donese odgovore jesu koji su novi izvori električne energije u državi kao i do kada će raditi termoelektrana u Pljevljima. Prema onome što su saznali crnogorski mediji, predložena je izgradnja novih hidroelektrana „Komarnica“ i „Kruševo“, a predočeno je da je izrada dokumentacije do sada najviše odmakla u ova dva slučaja. Strateško opredjeljenje države i ekonomije je da se Crna Gora u narednom periodu sve više oslanja na reverzibilne hidroelektrane koje bi trebalo da budu povezane sa solarnim postrojenjima i vjetroelektranama. Prema novom energetskom i klimatskom planu Crne Gore, elektrana „Komarnica“ bila bi akumulativna dok je „Kruševo“ planirano da bude reverzibilne prirode. Kada je u pitanju termoelektrana na sjeveru Crne Gore, ona je izgrađena još 1982. godine i to je posljednji veliki energetski izvor sagrađen u državi. Nova strategija ne precizira tačan datum njenog zatvaranja, ali se kao eventualni termin najavljuje 2041. godina. U pomenutom dokumentu se navodi da će od sljedeće godine u Evropi biti uvedena taksa za energiju dobijenu ugljem kako bi ona postala skuplja potrošačima i kako bi se pospješila zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima. Vlada Crne Gore će pokušati da primjenu ove takse u državi odgodi do početka 2030. godine. Stručna javnost iznijela je prijethodnih dana čitav niz primjedbi na izradu ovog, strateškog plana, a najvažnije su se ticale preciziranja rokova za gašenje termoelektrane u Pljevljima, izradu socijalnog programa za zaposlene i održivu strategiju za razvoj grada na sjeveru Crne Gore pošto je on decenijama vezan za rad tog postrojenja. Završena javna rasprava o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu: u planu izgradnja novih hidroelektrana, TE u Pljevljima se gasi 2041.godine? Home /
Njemačko tržište veliki izazov za kinesku automobilsku industriju
Kineski električni automobili izvoze se sa najmanje uspjeha na njemačko tržište, pokazuju posljednji statistički podaci. Prema ovim podacima udio kineskih električnih vozila u ukupnom broju među vozačima najznačajnije članice EU je tek 2% dok u regionu Srednje Evrope on iznosi preko 5%. Osim odanosti tradicionalnim domaćim brendovima, jedan od osnovnih uzroka težeg prihvatanja električnih automobila iz Kine među Nijemcima je zahtjevnost njhovog ukusa pošto su oni navikli da na dužim relacijama razvijaju veće brzine. Za sada električni automobili te brzine još nisu dostigli. Prilikom prijethodnih testiranja utvrđeno je da se automobili na električni pogon loše ponašaju na putu u slučaju da kontinuirano razvijaju veliku brzinu. Njemačka je poznata kao država u kojoj na pojedinim dionicama auto-puta nema ograničene brzine što vozači obilato koriste. Svijest o nacionalnim brendovima u Njemačkoj je izuzetno jaka, podsjeća magazin „Forbs“ u svom opširnom tekstu na ovu temu i dodaje da je potrebno biti veoma mudar i prilagodljiv na tržištu kako bi domaći kupac zanemario „Porše“, „Audi“, BMV ili „Mercedes“. Međutim, Kineze može da raduje podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine udio njihovih automobila na tržištu EU gotovo dupliran. Za to vrijeme, na istom tržištu, drastično je pala prodaja vozila proizvedenih u pogonima evropske automobilske industrije. Kada je riječ samo o njemačkom tržistu, dr Mihael Puc iz Automodikting konsaltinga, smatra da će kineski udio da raste i da su ambicije azijskih proizvođača ne samo veoma velike nego i sa pokrićem. Dr Puc kaže da je cilj od 10% udjela na tržištu Njemačke „sasvim dostižan“. „Osvajanje 20% tržišta u ovoj zemlji je za kineske proizvođače moguće, ali to će već biti malo nategnuto. Proizvođači van Evrope su u proteklih 15 godina već osvojili oko 20% njemačkog tržišta, što je bila izvjesna psihološka granica koja je sada probijena. Za jači upliv kineskih automobila potreban je izuzetan kvalitet uz nisku cijenu u odnosu na evropske konkurente“, posavjetovao je ovaj ekspert. On je predvidio da će se kineski proizvođači zadovoljiti ako dođu do 10% ukupno prodatih automobila u Njemačkoj. Šte se tiče električnih automobila, dr Puc smatra da aktuelna ponuda koja stiže iz Kine ne zadovoljava njemačke korisnike. Budućim generacijama automobila moraju da se poprave performanse pošto ovi „ne mogu ni brzo ni daleko“ odnosno nisu spremni za duge vožnje. Istovremeno, međutim, dr Puc upućuje na podatak da ni automobili koji se pokreću na električni pogon, a proizvode se u Evropi ne mogu da se pohvale posebno razrađenim velikim brzinama pa ni oni ne konkurišu Kinezima na njemačkim saobraćajnicama. Osnivač kompanije „Šmit Automotiv Risrč“ Met Štit ističe, međutim, da su „poteškoće sa kojima se kineska automobilska industrija suočava na tržištu Njemačke u medijima dosta preuveličane“. „Ovo tržište je ogromno i ono je ključ uspjeha za ostatak Evrope. Zbog i dalje snažne domaće industrije, upliv Kineza ovdje je i dalje najmanje vjerovatan u odnosu na ostatak kontinenta“, zaključio je Šmit. Njemačko tržište veliki izazov za kinesku automobilsku industriju Home /
Za Albaniju most na Bojani nije više prioritet
Most na Bojani, koji bi spojio Crnu Goru i Albaniju, za Vladu u Tirani nije više prioritet, prenose mediji iz te zemlje. Prema dobro obavještenim izvorima, Vlada premijera Edija Rame skinula je ovaj projekat sa liste strateških prioriteta državnih ulaganja u narednom periodu. Do sada se projekat oficijelno vodio kao „zreo“ odnosno za njega se smatralo da ima svu neophodnu dokumentaciju kako bi se počelo sa radovima na izgradnji mosta. Sada, međutim, ovog projekta nema ni pod oznakom „djelimično zreo“ ni u fioci gdje su „nezrijeli“ projekti. Albanski mediji još navode da je za ovaj projekat već izdvojeno iz budžeta 14 miliona eura i pretpostavljaju da je uzrok naglog zaokreta Raminog kabineta u promjeni vlasti u Crnoj Gori. Projekat su, naime, prije tri godine najavljivali Rama i njegov tadašnji crnogorski kolega Dritan Abazović. Sa novom Vladom premijera Milojka Spajića promjenio se i pogled iz Tirane prema Podgorici. U Ministarstvu saobraćaja Crne Gore podsjetili su da je ideja o mostu koji spaja dvije države stara već deset godina. Oni su podgoričkim „Vijestima“ prenijeli da je u kapitalnom budžetu za ovu godinu „obezbijeđenja pozicija za izgradnju ovog mosta“. Takođe, ministarka Maja Vukićević je rekla da je izmjenama u Prostornom planu Crne Gore most dobio i svoje mjesto u zakonskom i administrativnom okviru. Za Albaniju most na Bojani nije više prioritet Home /
ASP od Vlade traži definisanje datuma gašenja TE u Pljevljima
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) zatražila je od Vlade Crne Gore da tačno definiše kada će se zatvoriti termoelektrana u Pljevljima. Ovaj prijedlog dostavljen je u okviru komentara pomenute nevladine organizacije na Vladin Nacionalni energetski i klimatski plan. „Zbog izvjesnosti budućih energetskih procesa u zemlji, predlažemo da se tačno definiše period stavljanja pogona u „hladnu rezervu“ kao i da se obezbjedi pravedna tranzicija za grad“, stoji u saopštenju ASP-a. Stručnjaci iz ove organizacije obavjestili su javnost da su imali uvid u predloženi Vladin dokument i dodali da se nigdje ne precizira kada će termoelektrana i zvanično prestati sa radom pa se tako navode 2035, 2037. i 2041. godina. U ASK-u podsjećaju da termoelektrana radi bez dozvole i da je Crna Gora preuzela međunarodne obaveze da je zatvori, ali, u isto vrijeme, ovaj pogon i dalje zadovoljava najveći dio potreba građana i privrede za električnom energijom. Gašenje termoelektrane nije lak proces pošto se broj radnika u njoj mora postepeno smanjivati i sve to uz adekvatan socijalni program. Najveći rizik od zatvaranja ove termoelektrane imaće sama Pljevlja pošto oko 3.000 ljudi trenutno živi tako što je direktno ili indirektno poslovno povezano sa tim javnim preduzećem. Najmanja nezaposlenost u Podgorici i primorskim opštinama, sjever i dalje tavori – Copy Home /
Najmanja nezaposlenost u Podgorici i primorskim opštinama, sjever i dalje tavori
Najmanja nezaposlenost u Crnoj Gori je u Kotoru i ona iznosi 1,23%, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Osim Kotora izuzetno niskom stopom nezaposlenosti ispod 5%, što se smatra „prirodnim pragom“, imaju još i Herceg-Novi, Budva, Tivat i Bar. U ovu grupu lokalnih zajednica sa gotovo stopostotnom zaposlenošću među primorske opštine umješala se i Podgorica. Sa druge strane, sjeverni region i dalje tavori, a najkritičnija situacija je u Petnjici, gdje je zabilježena nezaposlenost od gotovo 70%. Kritična situacija u koj je broj nezaposlenih prevazišao broj onih koji rade još je u Andrijevici, Gusinju i Plavu. Stručnjaci navode da je u opštinama sa rekordno malom stopom nezaposlenosti samo malim dijelom takvom stanju doprinjela aktuelna turistička sezona pošto se iz podataka za prijethodnih pola godine jasno vidi da je broj onih bez posla tek nešto veći kada nema turista. Podaci za sjever ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti nešto manja u odnosu na isti period 2024. godine, ali to nije rezulat dobrih ekonomskih politika i novih investicija nego plod trenda iseljavanja. Većina anketiranih za posao u sjevernom dijelu Crne Gore na posao čeka duže od pet godina. Prosječna stopa nezaposlenost u Crnoj Gori, prema posljednjem istraživanju, iznosi 9,13%. Najmanja nezaposlenost u Podgorici i primorskim opštinama, sjever i dalje tavori Home /