Javna rasprava o Vladinom prijedlogu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana završena je u petak, a Minsitarstvo energetike Crne Gore je objavilo da će izvještaj o njoj biti prezentovan u roku od dva mjeseca.

            Najvažnija pitanja na koja novi crnogorski strateški dokument treba da donese odgovore jesu koji su novi izvori električne energije u državi kao i do kada će raditi termoelektrana u Pljevljima.

            Prema onome što su saznali crnogorski mediji, predložena je izgradnja novih hidroelektrana „Komarnica“ i „Kruševo“, a predočeno je da je izrada dokumentacije do sada najviše odmakla u ova dva slučaja. Strateško opredjeljenje države i ekonomije je da se Crna Gora u narednom periodu sve više oslanja na reverzibilne hidroelektrane koje bi trebalo da budu povezane sa solarnim postrojenjima i vjetroelektranama.

            Prema novom energetskom i klimatskom planu Crne Gore, elektrana „Komarnica“ bila bi akumulativna dok je „Kruševo“ planirano da bude reverzibilne prirode.

            Kada je u pitanju termoelektrana na sjeveru Crne Gore, ona je izgrađena još 1982. godine i to je posljednji veliki energetski izvor sagrađen u državi. Nova strategija ne precizira tačan datum njenog zatvaranja, ali se kao eventualni termin najavljuje 2041. godina.

            U pomenutom dokumentu se navodi da će od sljedeće godine u Evropi biti uvedena taksa za energiju dobijenu ugljem kako bi ona postala skuplja potrošačima i kako bi se pospješila zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima. Vlada Crne Gore će pokušati da primjenu ove takse u državi odgodi do početka 2030. godine.

            Stručna javnost iznijela je prijethodnih dana čitav niz primjedbi na izradu ovog, strateškog plana, a najvažnije su se ticale preciziranja rokova za gašenje termoelektrane u Pljevljima, izradu socijalnog programa za zaposlene i održivu strategiju za razvoj grada na sjeveru Crne Gore pošto je on decenijama vezan za rad tog postrojenja.