Iako je Vlada Srbije najavila povećanje minimalnih zarada na 58.630 dinara, a prema njenim prognozama najniže plate bi dostigle nivo od oko 650 eura 2028. godine, to je i dalje slabije od onoga što imaju radnici u regionu odnosno u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, ako se izuzme Sjeverna Makedonija.

            Po visini minalnih primanja zaposlenih prednjači Slovenija, čiji radnici primaju oko 930 eura, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu u iznosu od 1,90%.

U Hrvatskoj zaposleni sa najnižim primanjima od 1. januara imaju oko 730 eura, što je 15,48% više nego prošle godine. Premijer Andrej Plenković pohvalio se u Saboru, prilikom posljednjeg povećanja ovih plata, da je sporazum između socijalno-ekonomskih partnera postignut glatko i bez ikakve intervencije njegovog kabineta.

            U Bosni i Hercegovini, shodno državnom uređenju, odluke o visini primanja najugroženijih radnika donose entitetske izvršne vlasti pa je tako u Federaciji „minimalac“ 511, a u Republici Srpskoj 460 eura.

            Otprilike slične minimalne zarade imali su do ove godine crnogorski i srpski radnici. Sa povećanjima od 1. januara u Srbiji bi one skočile sa 450 na oko 500 eura dok u Crnoj Gori još nije postignut dogovor partnera pa ne znamo koliko će se one povisiti sljedeće godine.

            Na začelju ove „jugoslovenske lige minimalnih plata“ nalazi se Sjeverna Makedonija. U njoj radnik sa najmanjim primanjima mjesečno zarađuje približno 370 eura.