Radnici iz Bosne i Hercegovine izborili su se ove godine za minimalac u visini od 1.000 konvertibilnih maraka, ali sa najnovijim porastom cijena i ostalih plata malo ko će od onih koji primaju najmanje zarade u zemlji biti obradovan.

Prema računici Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBIH) međugodišnja stopa inflacije iznosi 4,18%. Radnici se žale da je najnoviji rast cijena u toj državi „pojeo minimalac za doručak“ dok poslodavci smatraju da je obaveza da podignu najniže zarade svojim zaposlenima postao neizdrživ teret u nezavidnoj ekonomskoj situaciji.

Na najnoviju odluku izvršne vlasti žale se i ekonomski stručnjaci pa je tako u svježoj analizi eksperata centralne banke navedeno da su cijene u sektoru usluga porasle za 4,66%, a kao glavni faktori tog povećanja navedeni su poskupljenje električne energije i – uvećani minimalci.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je „inflacija već uveliko pojela sav obećani porast plata“. „Već sada bismo mogli da konstatujemo da, ako sljedeće godine minimalna zarada bude 1.200 evra, do tog datuma će cijene porast toliko da će primaoci takvih plata ostati bez ikakve koristi“, sumorna su predviđanja ovog ekonomiste.

U izjavi za sarajevsko „Oslobođenje“ Gavran je napomenuo da se u Bosni i Hercegovini „uvjek dešava isti ciklus pošto mi imamo sve veće i veće plate, a te plate ne mogu da prate troškove života koji još više rastu i tako u krug“. Recept za prekidanje ovog vrzinog kola Gavran vidi u „strožijoj kontroli cijena i onemogućavanju sticanja ekstraprofita“.

„Nije dovoljno, kao što je rađeno do sada, da izvršna vlast smanji opterećenje poslovanja trgovcima. Potrebna je kombinacija različitih mjera. Ako trgovci dobiju olakšano poslovanje, onda bi i cijene morale biti relaksirane kupcima. Kod nas se uvjek dešava da država rastereti poslodave, a od toga nemaju koristi ni radnici u njihovim trgovinama ni kupci“, istakao je Gavran.

Njegov kolega Admir Čavalić kao posebno zanimljiv posmatra sektor usluga. Kaže da su mnoga javna preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava, pogotovu u nerazvijenim sredinama, imala praksu da najveći dio zaposlenih drže na minimalcu. Kada je Vlada donjela uredbu o povećanju najmanjih zarada, ta su javna preduzeća povisila cijene svojih usluga pa je tako teret najnovije mjere izvršne vlasti prebačen na njihove korisnike. „Niste ništa uradili na poboljšavanju životnog standarda u takvoj sredini ako oni sa nezavidnim primanjima, poput većine radnika i penzionera, sada skuplje plaćaju komunalne stvari“, navodi Čavalić

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić mišljenja je da će se životni standard najširih slojeva stanovništva poboljšati „ako svi urade svoj dio posla“. „Država, kao zakonodavac i garant stabilnosti, poslodavci kao nosioci rasta i radnici, kao temelj svakog društva su na istom zadatku“, zaključio je Nikšić.