Izazovi ženskog preduzetništva u crnogorskom društvu

8. mart je dan uspomene na žene, koje su borile pravo da se ne kriju u muškom principu. Preko
Unije poslodavaca se tada okupila grupa žena da im analitičar političkog izdeklamuje šta su
navodne razlike između menadžera/ki i lidera/rki (https://www.vijesti.me/…-osmi-mart-je-sve-
samo-ne-praznik-potrosackog-drustva). Okupljanje louis-vuitton-gucci-krpica i burkina-tašnica
oko izvanjca od kojeg odavno ni studenti/tkinje politikologije i istraživanja javnog mnjenja
nemaju šta naučiti, bio je poraz feminizma; i to pored crnogorskih izuzetnih profesorica Komar,
Kostić Mandić, Vujošević i sl.
Potom je (df pes) guverner, o trošku institucije, a u korist lične promocije, instagramisala novi
film (https://www.facebook.com/centralnabankacrnegore/…). Amaterski izrežiran-uradak sadrži
sve elemente totalitarističkih stupi*arija: žene se presrijeću po kancelarijama, uz ridikulna
otvaranja vrata (da se možda ne ogovara), podizanja glava sa kompjutera (da se možda ne čitaju
ljepuškasti mandatorni postovi), zapisivanja (da se možda ne prave zabilješke o svakodnevnim
mobingu i ličnom osvetništvu), uz šetnje stepenicama i hodnicima za slikuvanje uz modelirane
osmijehe ka kameri. “Snaga-vizija-stabilnost“ je postala namontirana poruka prizemnog-
lentranja.
I, na kraju: prije par dana je stigla trešnjica na tortu crnogorskog-nefeminističkog (veza:
https://bankar.me/dodijeljeni-sertifikati-polaznicama-druge-generacije-wo*en-on-boards-
programa/). Druga generacija žena se podučava oko nečega u čemu su crnogorske jake žene
rođenjem vrhunske; rođenjem su svetinje u odlučivanju.
Zašto je ovo važno? Nesumnjivi rezultat rada (df pes) guvernera i njene ranije šefice resornog
odbora za rodnu (ne)ravnopravnost objektivno je utvrđen sljedećim faktom: nakon pravnog
nasilja u uspostavljanju Razvojne banke CG, sa IRF CG-a, više se ne odobravaju kreditni
proizvodi za žene u preduzetništvu (https://www.rb.me/zene-u-biznisu). Takve linije su
predstavljene unutar kredita za početnike sa imovinom i/ili kolateralom.
Da li je EBRD kao multilateralna razvojna institucija ponosna ovakvom neučinkovitošću na
lokalnom tržištu? Više nema ni marketinških linija, koje su se diskreciono opredjeljivale u
ukupnom iznosu od oko €200 hiljada, s ciljem da se pokupe porodične žene, koje proizvode
nakit ili sapune, kako bi se dobio još jedan unaprijed-naručeni naslov za ličnu promociju
politički-imenovanog-guvernera.
Zato je od strane lokalne diplomatske zajednice postalo javno degutantno da nastavljaju da troše
gomile riječi u vezi jačanja agende tobožnjeg osnaživanja žena, tako što crnogorske žene
pretvaraju u pojavnost za sprovođenje muške agende moći, što je vasionama daleko od uzvišenih
snaga odgovornosti. Uz njih (goste/gošće u Crnoj Gori), žene u Crnoj Gori su svedene na “quid
pro quo“ brukanje u neznanju zbog nominalnog štrika da poneka ponešto vodi za fotografisanje.
U većini diplomatska lokalna zajednica bila je i ostaje u službi najgoreg u crnogorskoj
ekonomiji. Napredovali su strogo-interesno: uz izabrano-nefeminističko uhljebili su se i u
nazadnom, klerikalnom, antivakserskom, koruptivnom, staljinističko-boljševičkom…

Treba biti javno, moralno i etički suprotstavljen skupovima, koji jačaju muškarce-u-politici
preko štiklica-u-traženoj-nemilosrdnosti. To najpotpunije dokumentuje nedavni primjer iz sudske
prakse kada se ljekar sakrio iza potpetica u napadu na ženu //
tuženu(https://www.pobjeda.me/clanak/vjestak-smatra-da-medenica-moze-prisustvovati-
sudenjima-nacin-njenog-kretanja-ustajanja-kao-i-nosenje-potpetica-potvrduju-to), a u vezi čega
armije nefeminističkog ostaju u javnom ćutanju, sprovodeći osvetništvo iz lične agende. Nema
što, demo(n)kratija po EBRD-ski je nekako jasan indikator ženske nesolidarnosti, zar ne?

*******
A šta je crnogorska žena u feminističkom smislu…
Crnogorska žena je baštadurka, ona sa onkologije, gastro-endokrinologije, infektološkog,
pulmologije, akušerskog, primarne zaštite, iz škola i sa katedri, iz maloprodajnih lanaca, sa ulica,
iz kafića, sa planinarenja, pored šerpi i lonaca sa usisivačem, iz šetnji, iz tuga, iz bola, iz plača, iz
muke, iz strepnje, iz nemaštine, iz nezbora, iz gledanja u oči, iz ljubavi, iz napornog života koji
je i takav vrijedan življenja i svakog dnevnog napora.
Crnogorska žena je karijatida svojstvenog u prnjama i kadifi, sa lančićem od makarona i/ili
dijamantskim ogrlicama, ona u čistoći duše, ona stamenosti uz porodicu, ona bez tepanja a sa
nježnošću, ona elegentna u dronjcima, ona sa djecom koja su joj srce ali je ona i dalje bitna, ona
sa kičmom u struci, ona sa ranama in/out, ona svih naših antifašističkih heroina skromnosti, koje
su uz borbu iznijele životnost vjekova.
Ona koja ne diskriminiše… Ona ne gazi instituciju, ne manipuliše zarad ličnih ciljeva i
osvetništva, pizme, kao i javnih sičijanja. Ona što živi integritet, čega nema u nefiminiziranom
muškom principu crnogorske sadašnjice.
Crnogorska žena su naše aktivistkinje, inžinjerke, čistačice, prodavačice, kasirke, ljekarke,
sestre, kćerke, majke, supruge, prijateljice, novinarke, urednice, kondukterke, konobarice,
programerke, domaćice i čobanice, planinke, zanatlijke i poljoprivrednice, naučnice i umjetnice,
one daleke od plastificiranih karleušanja i ostalih jokejeremić nasilništava.
Crnogorske žene su vjerne i nevjerne, slomljene i razmažene, bogate i siromašne, liderke iz
sjenke i neliderke, ali hrabre i kad su strahu, stare i mlade, jake i nejake, koje vole brojke i koje
bježe od brojki, one liderke nepristajanja da budu kako traži slatkastost i ljepuškastost lažnog
marketinga pojavnosti.
Baštadurstvo zanavjek neka bude izviiskra crnogorske feminističke katarze, uz zviždaljke
zimskih studentskih protesta i zov crnogorskih planina, sa bonacom Jadrana, uz sunce i snijeg sa
vrletnih crnogorskih vrhova; i uz samoću koja nije usamljenost. Tad će crnogorske žene,
djevojčice, bake, tetke, sestre, majke, političarke, i sve ostale biti EU-osnažene u crnogorskoj
javnoj sferi i neće im trebati “pasje svadbe“ od seminarčića i filmčića, koje ih neodgovorrno
podučavaju onome što odavno znaju napamet; sa čime se rađaju: da nisu dobrodošle ali da će
iznjedriti stamenost. Aferim, da bude uskoro…