Rastući dug i fiskalni izazovi: Šta prijeti svjetskim ekonomijama?

Rastući državni dug postaje sve veći izazov za vodeće svjetske ekonomije. Investitori sve pažljivije prate fiskalne politike koje oblikuju finansijsku stabilnost pojedinih zemalja. Poseban fokus trenutno je na Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, koje zajedno čine gotovo trećinu svjetskog BDP-a.

Zabrinutost zbog kreditnog rejtinga SAD-a

Nedavna odluka agencije za kreditni rejting Moody’s da SAD-u oduzme posljednji AAA rejting dodatno je uznemirila tržišta. Istovremeno, slaba potražnja za japanskim državnim obveznicama izazvala je zabrinutost među investitorima. Iako se zasad ne očekuje direktna dužnička kriza, znaci upozorenja postaju sve češći.

SAD je naročito pod pritiskom nakon aprilskog rasprodavanja državnih obveznica. Novi zakon o porezima i potrošnji, koji promoviše predsjednik Donald Tramp, mogao bi povećati državni dug za 3,3 biliona dolara do 2034., prema procjeni instituta Committee for a Responsible Federal Budget.

Uticaj Moody’sove odluke na tržište obveznica i fiskalna percepcija Japana

Moody’sova odluka dodatno je uzdrmala povjerenje tržišta, dok je Jamie Dimon iz JPMorgana upozorio na „pukotinu na tržištu obveznica“, izazvanu sve većom potrošnjom. Ipak, status dolara kao glavne svjetske rezervne valute pruža određenu zaštitu SAD-u. Ministar finansija Scott Bessent smatra da zemlja nikada neće biti u poziciji neplaćanja dugova.

Tržište vjeruje da će vlasti spriječiti da prinosi na desetogodišnje obveznice značajno pređu 4,5%. Banke se nadaju izmjenama pravila o rezervama koje bi im omogućile veće učešće u kupovini obveznica.

S druge strane, Japan se suočava sa promjenom percepcije. Iako je godinama bio primjer da tržišta mogu ignorisati visoke nivoe duga, situacija se mijenja. Japanski javni dug premašuje duplo više od BDP-a, što je najviše među razvijenim zemljama.

Rekordni prinosi i izazovi na japanskom tržištu dugoročnih obveznica

Prinosi na dugoročne japanske obveznice dostigli su rekordne nivoe u maju. Aukcija dvadesetogodišnjih obveznica bila je najslađa od 2012., što je izazvalo dodatne sumnje u potražnju. Troškovi zaduživanja na 30 godina porasli su za 60 baznih poena u samo tri mjeseca.

Tradicionalni kupci poput penzijskih fondova i osiguravajućih društava smanjuju potražnju za dugoročnim papirima. Banka Japana, koja posjeduje skoro polovinu tržišta, prvi put u 16 godina bilježi pad portfelja obveznica.

Premijer Shigeru Ishiba suočava se s pritiscima da istovremeno poveća potrošnju i smanji poreze. U razmatranju je i smanjenje emisije dugoročnih obveznica, što za sada umiruje tržište. Međutim, nova neuspješna aukcija prošle sedmice ukazuje na dublje probleme.

„Slabe japanske aukcije znak su dublje nestabilnosti“, tvrdi Jan von Gerich iz banke Nordea.

Fiskalni izazovi i planovi Velike Britanije pod pritiskom globalnih kretanja

U Evropi, Velika Britanija takođe osjeća posljedice globalnih rasprodaja obveznica. Javni dug dostiže 100% BDP-a, a tržište pomno prati naredne korake vlade. Ministarka finansija Rachel Reeves iduće sedmice predstavlja višegodišnji pregled državne potrošnje.

U zemlji gdje trošak zaduživanja na 30 godina prelazi pet posto, to će biti ključni test fiskalne vjerodostojnosti. Vlada razmatra povećanje izdataka za zdravstvo i odbranu, iako su javno obećali da će zadržati poreze i potrošnju pod kontrolom.

Međunarodni monetarni fond savjetuje Velikoj Britaniji da se čvrsto drži ciljeva smanjenja duga. Strateg BNP Paribasa Sam Lynton-Brown vjeruje da bi prijevremeni završetak prodaje obveznica Banke Engleske mogao poduprijeti tržište.

Francuska fiskalna situacija

U Francuskoj, napetosti su se smanjile, iako izazovi ostaju. Rizik premija između francuskih i njemačkih obveznica smanjena je na 66 baznih poena, sa 90 iz novembra. Postoji optimizam da će zemlje eurozone pojačati saradnju u fiskalnim i odbrambenim pitanjima.

Francuski premijer Francois Bayrou planira u julu predstaviti četvorogodišnji plan za smanjenje budžetskog deficita. Ipak, moguće su tenzije u parlamentu tokom rasprava o budžetu. Eliezer Ben Zimra iz Carmignaca upozorava da Francuska od pandemije nije zabilježila napredak u smanjenju duga.

Italijanski fiskalni napredak i globalni rizici rasta javnog duga

Za razliku od drugih, Italija bilježi napredak. Politička stabilnost i poboljšani kreditni rejting pomogli su italijanskim obveznicama. Budžetski deficit smanjen je sa 7,2% BDP-a u 2023. na 3,4% u 2024., s ciljem da padne na 2,9% do 2026.

Kenneth Broux iz Societe Generale kaže da je takav napredak donedavno bio nezamisliv. Iako Italija i dalje ima dugoročne fiskalne izazove, tržište je nagrađuje za napredak. Razlika u prinosima između italijanskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica sada je najniža od 2021., ispod 100 baznih poena.

Globalni rizici – carine i trgovinske tenzije

Finansijski analitičari upozoravaju i na globalni rizik od novih carina i trgovinskih tenzija, naročito onih koje promovira američki predsjednik Tramp. MMF je krajem aprila upozorio da bi takve politike mogle dovesti do povećanja globalnog javnog duga na 117% svjetskog BDP-a do 2027. godine.

Vitor Gaspar iz MMF-a napominje da bi taj scenarij mogao biti i preoptimističan ako se trgovinske tenzije prodube. Globalni javni dug trenutno iznosi oko 92% svjetskog BDP-a. Ako se trend nastavi, mogao bi dostići najrizičnije nivoe od kraja Drugog svjetskog rata.

Godine 1946. dug je iznosio 150% svjetskog BDP-a, ali se zatim postepeno smanjivao kroz 1950-e i 1960-e. Danas, prijetnja rastućeg duga ponovo postaje glavno pitanje globalne finansijske stabilnosti.