Novi Zakon o strancima dodatno je zakomplikovao situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj, smatraju poslodavci.
Hrvatska se nalazi u grupi zemalja sa deficitarnom radnom snagom, a prema tvrdnjama vlasnika najvećeg dijela privatnih kompanija novim zakonskim riješenjima njihov položaj biće još teži. Hrvatski poslodavci su se i do sada žalili na komplikovane procedure u vezi sa državnom administracijom, a sada im je zakon propisao još veće prepreke.
Prema novom aktu, potencijalni poslodavci stranih radnika u Hrvatskoj moraće da dokazuju da aktivno obavljaju djelatnosti kojima se bave, da obavezno podmiruju sva javna davanja, ali i da vode računa o odnosu broja domaćih i stranih radnika. Problem u vezi sa ovim posljednjim uslovom je u tome što je zbog, isjeljavanja hrvatskih radnika, sve više deficitarnih zanima, a i u njima se sada mora održati zakonski minimum odnosa između domaćih i “uvezenih” radnika što je praktično nemoguće.
Rok za izdavanje dozvole za rad kandidatu iz druge zemlje za policijske organe je produžen na 15 dana, a privrednici podsjećaju da je i do sada taj rok u praksi više puta po jednom zahtjevu probijan. Radnici koji nisu građani Hrvatske mogu, u okviru iste djelatnosti, da mijenjaju firmu za koju rade, ali maksimalno jednom u godinu dana. Prema novom zakonu, radne dozvole ovim ljudima izdaju se na godinu dana što dodatno usložnjava ovaj problem.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil uputio je apel Vladi Hrvatske u kome je zatražio da se stranim radnicima omogući da u okviru iste djelatnosti mogu promjeniti firmu najviše jednom u šest mjeseci umjesto dosadašnjih godinu dana. Kratohvil je objasnio da poslodavci gube motivaciju da zapošljavaju radnike ako je neizvjestan njihov duži ostanak u okviru njihove firme uslijed gubitka hrvatske radne dozvole.
Kratohvil se požalio da se pojedini zahtjevi za dobijanje ili produženje radne dozvole obrađuju i do osam mjeseci i da zbog neažurnosti državne administracije “Hrvatska rizikuje da joj drugi preuzmu radnike”. “To nikako sebi ne smijemo dopustiti”, izričit je bio Kratohvil.
Ovaj privrednik ima prijedlog da država izađe u susret privatnim preduzetnicima tako što bi na sebe preuzela troškove edukacije stranih radnika poput učenja hrvatskog jezika. Do sada je ovu obavezu imala firma koja upošljava radnike, a najviše problema u komunikaciji sa zaposlenima iz inostranstva ispoljavalo se u sektoru trgovine.
HOK insistira i na pojednostavljenju administrativnih procedura kao i na digitalizaciji javne uprave. Smatraju da bi se tim koracima ubrzao prijem stranih radnika i olakšao posao njihovim poslodavcima.
Stručnjaci zaključuju da Hrvatska sve više zavisi od strane radne snage, ali da državna uprava još ne prepoznaje dovoljno taj problem i ne čini ništa da ga adekvatno riješi.