Glasovima poslanika vladajuće većine resorni odbor Skupštine Crne Gore usvojio je Vladin Prijedlog zakona o javnim preduzećima čija je glavna novina uvođenje nezavisnih direktora umjesto upravnih odbora.
Pojedini poslanici koalicije koja tvori vlast u Crnoj Gori imali su na sjednici odbora brojne primjedbe na tekst zakona pa su najavili da će djelovati amandmanski kako bi ga, po njihovom mišljenju, popravili.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin požalio se da zakon ima 600 članova i dodao da nije uspjeo u cjelosti da ga pročita, ali je dodao da je i letimičnim pogledom uočio brojne propuste i neodrživa rješenja. Rekao je da se slaže da je to akt koji slijedi evropsku praksu, ali da postoje izvjesne nelogičnosti i nepraktičnosti u njemu.
Prema riječima poslanika Demokrata, pojedine kompanije u Crnoj Gori nisu adekvatne za primjenu ovakvog modela upravljanja. U zakonu stoji da će preduzeća sa ograničenom odgovornošću imati ili izvršnog direktora ili odbore direktora.
„Ovo su radikalne promjene u upravljačkim strukturama naših privrednih subjekata i mogu izazvati brojne probleme. One se ne mogu inplementirati tako lako u naš sistem. Teško mi je da zamislim da, za razliku od privatnih, državne kompanije mogu da primjene ovaj zakon. Ne mogu da zamislim da državne kompanije poput CEDIS-a ili Regionalnog vodovoda funkcionišu bez odbora direktora“, naveo je Rovčanin.
On smatra da je greška isključivati iz procesa upravljanja jednu od dvije grane menadžmenta – izvršnog direktora ili odbor direktora – kako je to propisano u novom prijedlogu zakona. „Taj izvršni direktor nema kontrolnu funkciju. Iako je sve na njemu, on nema kontrolni organ“, precizirao je poslanik vladajuće koalicije dodavši da „ako se makne odbor direktora, mi Vladu ili opštinske vlasti pretvaramo u organe koji će na svakih 15 dana morati da daju odobrenja za potpisivanje vrijednih ugovora“.
Rovčanin je „još dublje probleme“ uočio u budućem poslovanju akcionarskih društava. Za njih je zakon predvidio da na njihovom čelu može biti izvršni ili neizvršni direktor. Ovi drugi se biraju kao nezavisni direktori što znači da pet godina nisu bili ni na kakvim funkcijama u tom akcionarskom društvu i tri godine nisu zaposleni u njemu. Ne mogu biti izabrani dva puta uzastopno.
Za ovog poslanika problem je i u tome što će izvršni direktori akcionarskih društava, ujedno, činiti i njihov odbor direktora pa će tako „sami sebi usvajati finansijske izvještaje“. Za njega je „aktivna diskriminacija“ rješenje prema kome na čelu odbora direktora akcionarskih društava, ukoliko to tijelo upravlja njima, mora biti neizvršni direktor.
Svoje izlaganje na resornom odboru Rovčanin je zaključio ocjenom da će primjena ovog zakona predstavljati „veliki sistemski potres“ naročito na nivou lokalnih samouprava u kojima će javna preduzeća morati u relativno kratkom periodu da mjenjaju osnivačka akta, statute, politiku naknada, sistematizaciju radnih mjesta i mnogo toga drugog.
Predsjednik odbora Boris Mugoša iz redova Socijaldemokrata (SD) odbio je prijedlog poslanika Bošnjačke stranke (BS) Osmana Nurkovića, koji je zahtjevao da to tijelo podnese amandmane na zakonski tekst u cilju razjašnjenja pojedinih odredbi. Mugoša je obrazložio da odbor ne treba kolektivno da se uključi u amandmanske promjene teksta zakona i da je to zadatak za poslanike pojedinačno.
Pomoćnica ministra ekonomskog razvoja Renata Milutinović informisala je poslanike na odboru da je Vladin prijedlog zakona odobren od strane EK i da je uspješno prošao javnu raspravu. Osim uvođenja kategorije nezavisnog direktora, ona je najavila da će ovim zakonom biti uvedena i forma elektronskog osnivanja.
„Ovim zakonom se vraća pravna sigurnost. Ako imamo retoriku da prihvatamo standarde EU, onda bi trebalo da prihvatimo i direktive koje nam odatle dolaze, koje su obavezujuće i oko njih ne možemo da pregovaramo. Suština je da se neko nezavistan i stručan uvede u upravljanje strukturom (privrednog) društva“, zaključila je Milutinović.