Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će carina od 50 odsto na uvoz bakra, koju je najavio prethodnog dana, stupiti na snagu 1. avgusta.
Odluka je donijeta nakon što je primio procjenu o nacionalnoj bezbjednosti, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social.
„Objavljujem carinu od 50% na bakar, koja stupa na snagu 1. avgusta 2025. godine, nakon što sam primio snažnu procjenu NACIONALNE BEZBJEDNOSTI“, napisao je Tramp.
„Bakar je neophodan za proizvodnju poluprovodnika, aviona, brodova, municije, data centara, litijum-jonskih baterija, radarskih sistema, sistema protivraketne odbrane, pa čak i hipersoničnog oružja, koje intenzivno proizvodimo. Bakar je drugi najkorišćeniji materijal u Ministarstvu odbrane“, naveo je on, prenosi Seebiz.
Cijene bakra porasle su za 2,62 odsto nakon Trampove najnovije objave, nastavljajući rast iz prethodne trgovačke sesije kada su skočile za 13,12 odsto – što je bio najveći jednodnevni rast od 1989. godine.
U međuvremenu, tromjesečni referentni fjučersi za bakar na Londonskoj berzi metala pali su za 1,63 odsto i iznosili su 9.630,50 američkih dolara po toni u 9:20 po singapurskom vremenu, što odražava neuobičajeno veliku razliku u cijeni između američkog i svjetskog tržišta.
Prema podacima londonske agencije Benchmark Mineral Intelligence, američki potrošači bi do avgusta mogli plaćati oko 15.000 dolara po metričkoj toni bakra, dok se ostatak svijeta i dalje snabdijeva po cijeni od oko 10.000 dolara.
Bakar je treći najkorišćeniji metal na svijetu, nakon gvožđa i aluminijuma. Sjedinjene Američke Države uvoze gotovo polovinu potrebnog bakra, a najveći dio dolazi iz Čilea, prema podacima Američkog geološkog zavoda.
Ranije u utorak, američki ministar trgovine Hauard Lutnik rekao je za emisiju “Power Lunch” na CNBC-ju da administracija predsjednika Trampa želi „vratiti proizvodnju bakra u zemlju“. Istakao je da će ovaj potez uskladiti carine na bakar sa postojećim američkim carinama na čelik i aluminijum, koje su početkom juna udvostručene na 50 odsto.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme – možda i decenije – da bi se domaća proizvodnja povećala i zadovoljila potražnja.
Zavisnost SAD-a od uvoza bakra je „slaba tačka, ali zemlja trenutno nema kapacitete da nadoknadi uvoz“, rekao je Karlos Migel Gutijerez, bivši ministar trgovine u administraciji predsjednika Džordža Buša, u emisiji „The China Connection“ za CNBC.
„Možda će kapaciteti biti spremni 2027. ili 2028. godine, pod uslovom da postoji garancija da će carine ostati na snazi.“
U međuvremenu, SAD bi se mogao suočiti s nestašicama, a cijene će dodatno rasti kako kompanije počnu da investiraju u domaće proizvodne kapacitete, dodao je Gutijerez.
Sektorske carine – poput onih na bakar, čelik, aluminijum i farmaceutske proizvode – mogu se koristiti kao sredstvo pritiska u pregovorima sa drugim državama, istakao je, dodajući da je i Kanada jedan od značajnih izvoznika bakra u SAD.