Nedavni toplotni talas posebno je pogodio ranjive grupe, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba.
Klimatske promjene gotovo su utrostručile broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u većim evropskim gradovima tokom ekstremnog toplotnog vala od kraja juna do početka jula, prema novoj studiji objavljenoj u srijedu.
Naučnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Holandije i Švajcarske analizirali su uslove u 12 velikih evropskih gradova između 23. juna i 2. jula, prenosi Hina.
Studija Koledža Imperial u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine obuhvatila je, među ostalim, Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači rekli da su klimatske promjene povećale temperature toplotnih talasa do četiri stepena Celzijusovih.
Procjenjuju da je gotovo 2.300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom tokom razdoblja od deset dana, a oko dvije trećine smrtnih slučajeva – otprilike 1.500 – pripisuje se klimatskim promjenama.
Temperature u mnogim gradovima porasle su na ekstremne nivoe tokom tog razdoblja, često prelazeći 40 stepeni Celzijusa.
Bez globalnog zagrijavanja, za koje studija kaže da je povisilo dnevne temperature u gradovima za dodatnih jedan do četiri stepena Celzijusa, gotovo 800 ljudi bi umrlo od vrućine, prema izračunima naučnika.
Za analizu, tim je uporedio stvarne temperature zabilježene u gradovima tokom tog razdoblja s modeliranim vrijednostima koje bi se dogodile bez klimatskih promjena. Zatim je izračunao očekivani broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom za oba scenarija.
Nedavni toplotni talas posebno je pogodio ranjive grupe, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba.
Prema izvještaju tima, 88 posto procijenjenih smrtnih slučajeva dogodilo se među osobama u dobi od 65 i više godina.