Razgovori o novom prekidu vatre u Gazi posljednjih dana su intenzivirani.

Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je izjavio da je Izrael pristao na uslove 60-dnevnog prekida vatre te da bi se pregovarači mogli sastati kako bi pronašli put do konačnog okončanja gotovo 21-mjesečnog izraelskog rata u Gazi.

Hamas je, pak, objavio da je dao “pozitivan odgovor” posrednicima, s amandmanima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahtjeve palestinske grupe nazvao “neprihvatljivim”, ali je ipak poslao pregovarače u katarski glavni grad Dohu na razgovore.

Netanyahu je u ponedjeljak doputovao u Washington, a izvještaji sugerišu da Trump želi dogovor.

“Sljedeće sedmice bi mogao biti dogovor o Gazi”, rekao je Trump novinarima u subotu, uz opasku da još nije obaviješten o Hamasovom kontraprijedlogu, ali da je “dobro” što su odgovorili.

Evo šta treba znati:

Šta traži Hamas?

Prema izvještajima, postoje tri glavna zahtjeva:

Kraj Humanitarne fondacije za Gazu (GHF)

Najmanje 743 Palestinca ubijena su tražeći pomoć na lokacijama GHF-a u Gazi posljednjih sedmica.

Krajem sedmice list Haaretz izvijestio je da je izraelskim vojnicima naređeno da namjerno pucaju na nenaoružane ljude koji čekaju hranu.

Humanitarci su više puta navodili da mogu distribuirati pomoć i hranu Palestincima u Gazi te su kritikovali GHF zbog promocije izraelske političke agende.

„Uslovljava pomoć političkim i vojnim ciljevima“, rekao je u maju Tom Fletcher, glavni humanitarac Ujedinjenih naroda.

„To gladovanje pretvara u pregovarački adut. To je cinična predstava… Smokvin list za dalje nasilje i raseljavanje.“

Povlačenje izraelske vojske

Hamas želi da se izraelska vojska povuče na položaje koje je držala prije nego što je prekršila primirje u martu ove godine.

Izraelska vojska u maju je počela nove velike kopnene operacije u Gazi, ubivši stotine Palestinaca, kako bi preuzela „operativnu kontrolu“ nad velikim djelovima Pojasa.

Izraelska vojska je ubrzo nakon početka rata stvorila koridor Netzarim, koji dijeli Pojas Gaze na sjeverni i južni sektor, a u aprilu je Netanyahu najavio stvaranje koridora Morag u južnom Pojasu Gaze.

Međunarodne garancije za prekid rata

Izrael je u martu jednostrano prekinuo primirje dogovoreno u januaru, uprkos uslovima prekida vatre koje je palestinska strana podržala.

Ovaj put Hamas i druge palestinske grupe žele međunarodne garancije da se to neće ponoviti.

Hamas navodno želi američku garanciju da se izraelski vazdušni napadi i kopnene operacije, u kojima su ubijene hiljade Palestinaca, neće nastaviti, čak i ako prekid vatre završi bez trajnog prekida rata.

Šta se kaže u izvornom prijedlogu koji zagovara SAD?

Navodno je ključni fokus na preostalim izraelskim zarobljenicima u Gazi.

Plan je pustiti deset živih izraelskih zarobljenika koje drži Hamas i tijela 18 preminulih, u zamjenu za Palestince koji su u izraelskim zatvorima. Puštanje bi se odvijalo postepeno tokom nekoliko dana.

Pedeset zarobljenika još je u Gazi, a oko 20 ih je navodno živo.

Kada je riječ o pitanju pomoći, UN i Međunarodni odbor Crvenog krsta doprinijeli bi distribuciji dovoljnih količina Palestincima.

Na kraju, poziva se na postepeno povlačenje izraelskih trupa iz dijelova Gaze.

Kakav je stav Izraela?

Netanyahu se navodno složio s izvornim američkim prijedlogom, ali je Hamasove amandmane nazvao “neprihvatljivim”.

Rekao je da neće završiti rat dok se svi zarobljenici ne puste i Hamas ne bude “uništen”. Drugi cilj mnogi analitičari nazvali su nemogućim i vjeruje se da je to otvoreni politički izgovor za Netanyahua da nastavi rat sve dok vjeruje da će to služiti njegovim ličnim interesima.

Netanyahuu se sudi zbog korupcije i u izraelskom društvu se i dalje uveliko okrivljuje za sigurnosne propuste koji su doveli do Hamasove operacije Potop Al-Aksa 7. oktobra 2023, tokom koje je u Izraelu ubijeno 1.139 ljudi, a oko 250 je zarobljeno.

Analitičari vjeruju da Netanyahu želi nastaviti odmazdu protiv Gaze dok ne stekne dovoljno političke moći da odbaci slučajeve protiv sebe i ne izgradi dovoljnu podršku naroda da ostane vođa Izraela.

Netanyahuov rat podržavaju njegovi krajnje desničarski ministri, posebno Itamar Ben-Gvir, ministar nacionalne sigurnosti i Bezalel Smotrich, ministar finansija. Žele intenzivnije izraelske vojne operacije kako bi se ubilo još više Palestinaca i da se prestane pružati bilo kakva pomoć opkoljenim i izgladnjelim ljudima u Gazi.

Kako, u međuvremenu, žive Palestinci?

Izrael i dalje pokreće smrtonosne napade na Gazu, s najmanje 138 ubijenih u posljednja 24 sata, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi.

Na okupiranoj Zapadnoj obali buldožeri ruše kuće, a Izrael je od 7. oktobra 2023. ubio više od hiljadu ljudi.

Ljudi na Zapadnoj obali, takođe, trpe stalne napade izraelskih vojnika i naoružanih doseljenika iz ilegalnih naselja, dok su na snazi i ozbiljna ograničenja kretanja i pristupa sredstvima za život.

Kolike su šanse da se postigne dogovor?

Trump se čini zainteresiranim za postizanje dogovora, a Palestinci u Gazi očajnički žele da izraelski napadi prestanu.

Međutim, ostaje jedna velika prepreka.

„Izrael i Netanyahu nisu zainteresirani za postizanje primirja“, rekao je za Al Jazeeru Adnan Hayajneh, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Katar, dodajući da postoji „vrlo mala šansa“ za primirje.

„Ono što Izrael želi je jasno… zemlja bez naroda“, rekao je Hayajneh.

„Dakle, Palestincima se daju tri izbora… umrijeti od gladi… biti ubijeni… [ili] napustiti zemlju, ali su oni do sada dokazali da neće napustiti zemlju, bez obzira na sve.“