Iran i Izrael između rata i mira – šta region Bliskog istoka čeka posle najnovijeg sukoba

Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da će se predstavnici Vašingtona i Teherana sastati naredne nedjelje u cilju sklapanja nuklearnog sporazuma, naglašavajući to kao gest dobre volje, a ne potrebe, smatrajući da je iranski nuklearni program uništen.

Stručnjak za bezbjednost Danijel Šunter ističe da je bilo kakav mir u regionu Bliskog istoka privremenog karaktera i da će primirje zavisiti od toga u kojoj mjeri su objekti za obogaćivanje uranijuma uništeni.

Potpredsjednica nevladine organizacije „Monitor“ u Izraelu Olga Izrael Dojč smatra da u Izraelu vlada skepticizam u pogledu toga koliko će prekid vatre između dvije zemlje biti na snazi, piše RTS.

Potpredsjednica nevladine organizacije „Monitor“ u Izraelu kaže da je situacija u toj zemlji trenutno specifična.

„Preko noći smo napravili tranziciju iz rata. Prethodnog dana su još uvijek padale rakete, a onda smo probudili jutros kao da se ništa nije desilo, deca su se vratila u škole, a odrasli na radna mjesta“, pojašnjava Olga Izrael Dojč.

Navodi da se lokalno stanovništvo pita koliko dugo će primirje između Izraela i Irana u praksi trajati.

„Ujedno, mi smo praktično u ratu od 7. oktobra 2023. godine u sukobima sa Hamasom, koga podržava Iran. Pa smo bili u direktnom konfliktu sa Iranom i 2024, ovo je sada treća epizoda. Vlada skepticizam prema ovom pitanju“, ističe sagovornica Jutarnjeg programa.

Stručnjak za bezbjednost Danijel Šunter naglašava da je konflikt između Izraela i Irana u toku od kraja sedamdesetih godina 20. vijeka.

„Iran je svoj nuklearni program započeo još sedamdesetih godina, ali u jednom potpuno drugom kontekstu. To je bio civilni nuklearni program koji su podržavale Sjedinjene Američke Države i Zapadna Evropa. Tako je bilo sve do 1979. godine i Islamske revolucije, onda su nastupile promjene u spoljnoj i unutrašnjoj politici. Ujedno, nastavili su da rade na razvoju nuklearnog sporazuma, ali su tada prepoznali njegov potencijal kao sredstvo spoljnopolitičkog djelovanja“, ukazuje Šunter.

Objašnjava da je uporedo sa tim zvanična politika vlasti u Iranu mogla da se objasni i potrebom da „Izrael treba da nestane sa lica zemlje“.

„Sve to je izazvalo veliku zabrinutost. Otprilike, to je kao da imate komšiju na desetom spratu koji vam svako malo sa terase dovikuje ja ću da vas ubijem. Vi živite u takvoj atmosferi i onda saznate da u garaži jednog dana sklapa nešto što može da bude upotrijebljeno kao oružje protiv vas. Šta biste radili u takvoj situaciji, ako policija neće da reaguje“, zaključuje Šunter.

Šunter smatra da trenutni razvoj situacije predstavlja nastavak Trampove politike koju je zagovarao i tokom prvog mandata u Bijeloj kući.

„Sada imamo i konkretne rezultate i američko bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Vodi se debata o efektima tog bombardovanja – inicijalna procjena koja je procurjela u američke medije kaže da su rezultati bili negdje između umjerenih i snažnih, što Tramp poriče i ističe da je sve uništeno. Na kraju krajeva, nuklearni program ne zavisi od jednog ili nekoliko postrojenja“, tvrdi Šunter.

Podvlači da je istorija do sada pokazala da bilo kakav mirovni sporazum na Bliskom istoku ne može da bude permanentan.

„Mir na Bliskom istoku uvijek ima privremeni karakter. Glavno pitanje je do koje je mjere nuklearni program zaustavljen. Izraelci već pričaju da će napasti ponovo ukoliko se ispostavi da nuklearni program Irana i dalje postoji“, ukazuje sagovornik Jutarnjeg programa.

Sa druge strane, Olga Izrael Dojč potvrđuje da i u Izraelu postoji debata oko toga do koje mjere je nuklearni program iranski uništen.

„Da li je program uništen djelimično ili potpuno, da li je vraćen nekoliko mjeseci unazad ili nekoliko godina. Egzistencijalna prijetnja Izraelu od Irana nije dolazila samo u vidu nuklearnih postrojenja, već i preko 4.000 balističkih raketa i na hiljade nosača i lansera projektila postavljenih svuda po teritoriji Irana, kao i putem svoje mreže proksija oličenih u Hamasu, Hezbolahu i drugim paravojnim formacijama“, kaže Olga Izrael Dojč.

Pojašnjava da joj se čini da su te pretnje po Izrael sada svedene na niži nivo i da Iranu predstoji borba na unutrašnjem planu, odnosno, na očuvanju režima.

„Iran je u vojnom smislu ponižen na međunarodnoj sceni i sada je satjeran u čošak. Postoji lajtmotiv koji je Iranu bitniji od uništenja Izraela, a to je samoodržavanje režima. Vjerujem da će težiti tome da uspostave disciplinu i autoritet svog režima. Sa druge strane, mislim da se iranski narod budi i da pobuna bukti svake godine sve više“, zaključuje Olga Izrael Dojč.