Za sporazumni odlazak iz javne uprave otpremnine do 12.000 eura

U slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposleni u javnoj upravi može ostvariti pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža. Iznos otpremnine ne može biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog, pri čemu se kao iznos bruto zarade uzima prosjek posljednje tri bruto zarade zaposlenog prije ostvarivanja prava na otpremninu. U slučaju ostvarenja maksimalne otpremnina na osnovu 30 ili više godina radnog staža, otpremnina bi u prosjeku iznosila 12.000 eura.

To je predviđeno Odlukom o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, koju je juče donijela Vlada.

Odluka je, kako je saopšteno nakon sjednice Vlade, donešena na osnovu nedavno usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je stupio na snagu 29. juna, čime je stvoren pravni osnov za uređenje pitanja otpremnina u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa.

Odlukom o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, uređuju se pitanja koja se odnose na mogućnost isplate otpremnine za zaposlene u javnom sektoru, koji imaju najmanje šest godina radnog staža od kojih posljednju godinu rada u javnom sektoru.

– Predložena rješenja, predstavljaju sublimaciju opcija do kojih se došlo u u saradnji sa espertskim timom Svjetske banke, kroz program tehničke podrške, a u cilju iznalaženja najkvalitetnijeg rješenja, kako sa aspekta pravičnog pristupa i usklađenosti iznosa otpremnine sa ostvarenim godinama staža zaposlenog, tako i sa aspekta atraktivnosti potencijalnog iznosa, pri tom vodeći računa o fiskalnoj održivosti – saopštio je v.d. generalnog direktora Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović.

Odlukom se propisuje da u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposleni može ostvariti pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine ne može biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog, pri čemu se kao iznos bruto zarade uzima prosjek posljednje tri bruto zarade zaposlenog prije ostvarivanja prava na otpremninu.

Shodno procjenama Ministarstva, u slučaju ostvarenja maksimalne otpremnina na osnovu 30 ili više godina radnog staža, otpremnina bi u prosjeku iznosila 12.000 eura.

– Zaposleni koji ispunjava uslov za odlazak u penziju i ako mu do 67 godina života nedostaju dvije godine, može ostvariti pravo na otpremninu u iznosu od šest bruto zarada zaposlenog. Za ovu kategoriju zaposlenih procjenjuje se da bi otpremnina u prosjeku iznosila oko 4.800 eura – naglasio je Paunović.

O isplaćenim otpremninama Ministarstvo javne uprave će voditi evidenciju i objavljivati na zvaničnoj internet stranici Ministarstva javne uprave.

Shodno odredbama Zakona o radu, kao i Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa.

– Ograničenje se neće odnositi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine. U cilju utvrđivanja okvirnog broja zainteresovanih za sporazumni prekid radnog odnosa, budžetski korisnici, odnosno javne institucije će okvirno do kraja jula i tokom avgusta realizovati inoviranu anketu o zainteresovanosti zaposlenih za sporazumni prekid radnog odnosa, na osnovu čega će se moći utvrditi okvini fiskalni efekat implementacije ove mjere – kazao je Paunović.

Dodaje da s tim u vezi treba imati u vidu da na osnovu ranije sprovedenih anketa postoje određene indicije koje ukazuju na načelnu zainteresovanost određenog broja zaposlenih.

– Međutim, treba imati u vidu da ranije ankete nisu imale finansijski iskaz i konkretnu ponudu, da tako kažemo, na osnovu čega bi se iskazalo interesovanje. Tako da ne možemo biti u potpunosti sigurni u razmjere odziva. Međutim, imajući u vidu značaj ove mjere treba ukazati da će bez obzira na odziv, pored sredstava za ove namjene koje se nalaze na pozicijama budžetskih korisnika, Ministarstvo finansija učiniti maksimalan napor da obezbijedit sva potrebna dodatna sredstva kako bi program ostvario rezultate. Zaista vjerujemo da je koncept pravičan i u pravoj mjeri atraktivan, te očekujemo konkretne efekte – zaključio je Paunović.

Redakcija
Redakcija
Redakcija <a href="http://ekonomist.me">Ekonomista</a> donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top