Uvedena taksa za izmjenu pogrešnih carinskih podataka

Zakonom o administrativnim taksama ponovo je uvedena taksa, u iznosu pet eura, koja se naplaćuje u slučaju izmjene pogrešnih podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi, saopštio je potpredsjednik Odbora udruženja špeditera Privredne komore Saša Simović na sjednici tog tijela PKCG.

– Prema podacima Uprave carina Crne Gore, tokom maja je upućeno 424 zahtjeva za izmjenu podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi. Privrednici koji se bave izradom carinskih deklaracija saopštavaju da pomenuta taksa predstavlja veliki trošak, a njen iznos je često veći nego faktura koja sa naplaćuje od uvoznika za istu JCI. Pomenuta administrativna taksa je već jednom ukinuta na inicijativu Odbora udruženja špeditera – naglasili su iz PKCG.

Kako su istakli, ta taksa se ne naplaćuje u Sloveniji i Hrvatskoj, članicama Evropske unije, te Srbiji i Albaniji.

– Naplaćuje se u Sjevernoj Makedoniji i to u iznosu od devet do 10 eura i u Bosni i Hercegovini u slučaju kada je vozilo na carinskom terminalu (taksa za ispravku JCI iznosi 10,23 eura), odnosno kada vozilo napusti carinski terminal i naknadno se pristupi ispravci JCI (taksa iznosi 30,67 eura) – saopšteno je iz Privredne komore.

Tatajna Vujisić iz Uprave carina je ocijenila da taksa treba da ostane jer je njena svrha da se smanje greške koje špediteri prave prilikom popunjavanja jedinstvene carinske isprave.

– Smatramo da ova taksa ne predstavlja veliki namet špediterima. Cilj je da bude što manje grešaka, a onda će svima posao biti mnogo lakši – rekla je ona.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević upoznala je Odbor sa evropskim propisima sa kojima treba da se usklade naši privredni subjekti, a odnose se na poljoprivredne proizvode.

Ona je kazala da u aktuelnoj primjeni kvota sistem funkcioniše realativno dobro i saopštila spremnost za njegovo unapređivanje kako bi privreda imala što više koristi. Sa uvođenjem garancija naredne godine, shodno EU modelu, neće biti problema za ispunjavanje kvota. Pozvala je Privrednu komoru da bude partner na ovom poslu, te je ukazala da se regulativa može prilagođavati zahtjevima poslovnog sektora.

– Želja nam je da pripremimo privredu za evropske propise koji će važiti kada uđemo u EU – rekla je ona.

Iz PKCG su naglasili da je od 1.jula počela  primjena Odluke 3/2015 CEFTA Zajedničkog komiteta, kojom se uvodi puna kumulacija i ukida zabrana povraćaja dažbina.

– Ključna rješenja ove odluke su: uvođenje pune kumulacije porijekla robe u okviru CEFTA, čime će biti omogućeno lakše sticanje porijekla robe i dublja regionalna integracija; mogućnost proširenja zone pune kumulacije i na ostale trgovinske partnere CEFTA strana, odnosno EU, države EFTA, i Tursku (ukoliko se saglase); u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana neće se primjenjivati zabrana povraćaja ili oslobođenja od plaćanja carine za sve proizvode što će pojednostaviti postojeće procedure, doprinijeti konkurentnosti i olakšati trgovinu u okviru CEFTA regiona – objasnili su iz Komore.

Redakcija
Redakcija
Redakcija <a href="http://ekonomist.me">Ekonomista</a> donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top