U Crnoj Gori uskoro zabrana upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda

Direktiva EU 2019/904 Evropskog parlamenta i Vijeća od 5. juna 2019. o smanjivanju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu biće prenesena u pravni sistem Crne Gore, potvrđeno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Iz MORT-a podsjećaju da Direktiva pored zabrane tačno uvrđenih plastičnih proizvoda sadrži i druga ograničenja, uključujući mjere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

U sadržaju dokumenta se precizira zabrana upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a njene će odredbe biti inkorporirane u naš pravni sistem novim Zakonom o upravljanju otadom i relevantnim podzakonskim aktima (koji će biti planirani i doneseni na osnovu novog zakona). Kako se navodi, ciljevi ove Direktive su sprečavanje i smanjenje uticaja određenih proizvoda od plastike na životnu sredinu, posebno na vodenu sredinu i na ljudsko zdravlje, kao i promovisanje prelaska u kružnu ekonomiju sa inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima, čime se doprinosi efikasnom funkcionisanju unutrašnjeg tržišta. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu, kako navode iz Ministarstva, uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često bivaju odbačeni u životnu sredinu kao otpad.

Iz Ministarstva su precizirali da će dio B Priloga Direktive, koji sadrži listu proizvoda koji se zabranjuju za stavljanje na tržište, biti prenesen u kompletu, a biće određen i datum stupanja zabrane na snagu. – Direktivom je predviđeno da države članice primjenjuju odredbe o zabrani određenih plastičnih proizvoda od 3. jula 2021.

Države članice Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavljuju kakav će biti odnos prema plastičnim proizvodima Evropska direktiva biće prenesena u Zakon o upravljanju otpadom Iz MORiT-a podsjećaju da Direktiva pored zabrane tačno uvrđenih plastičnih proizvoda sadrži i druga ograničenja, uključujući mjere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu zabranjuju stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu navedenih u dijelu B Priloga i proizvoda od oksorazgradive plastike.

Kako se navodi, to će obuhvatiti štapiće za uši, osim ako su obuhvaćeni područjem primjene Direktive Vijeća 90/385/EEZ ili Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima. Takođe, obuhvaćeni su pribor za jelo (viljuške, noževi, kašike, štapići za jelo); tanjiri; slamke, osim ako su obuhvaćene područjem primjene Direktive 90/385/EEZ ili Direktive 93/42/EEZ. Zatim štapići za miješanje napitaka; štapići namijenjeni pričvršćivanju na balone i pridržavanju, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene i upotrebe koji se ne dijele potrošačima, uključujući mehanizme takvih štapića; posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koje se upotrebljavaju za držanje hrane; posude za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce; i čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce. Iz MORT-a podsjećaju da Direktiva sadrži i druga ograničenja uključujući mjere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Dopunske mjere

Jedna od mjera je preciziranje da se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu navedeni u dijelu C Priloga koji imaju čepove i poklopce izrađene od plastike, mogu staviti na tržište samo ako ti čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni za posude tokom faze predviđene za upotrebu proizvoda – primjenjuje se za zemlje EU od 3. jula 2024.

– Od 2025. godine države članice osiguraće da boce za napitke navedene u dijelu F Priloga koje su proizvedene od polietilen-tereftalata („PET boce“) moraju da sadrže najmanje 25 odsto reciklirane plastike, izračunato kao prosjek za sve PET boce stavljene na tržište na državnom području te države članice – navode iz Ministarstva i dodaju da će od 2030. udio reciklirane plastike biti podignut na 30 odsto izračunato kao prosjek za sve takve boce za napitke stavljene na tržište na državnom području te države članice.

U planu uvođenje sistema po kojem „zagađivač plaća“

Predlogom novog zakona o upravljanju otpadom, uvodi se proširena odgovornost proizvođača (Extended Producer Responsibility) koja znači direktno sprovođenje načela „zagađivač plaća“. – Predviđeno je da privredna društva i preduzetnici, koji uvoze ili proizvode određene proizvode koji nakon upotrebe postaju otpad, budu obuhvaćeni režimom proširene odgovornosti proizvođača – navode iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Takozvana „Šema proširene odgovornosti proizvođača“ uspostavlja se za električnu i elektronsku opremu, vozila, baterije i akumulatore, gume i ambalažu, osnivanjem organizovanih sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada. Svaki od proizvođača biće dužan da sprovodi obaveze iz šeme proširene odgovornosti.

– To će se odvijati kroz samostalno organizovanje sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada, odnosno da proizvođač sam ili sa drugim proizvođačem organizuje kolektivni sistem preko posebnog privrednog društva, ili da se uključi u osnovani kolektivni sistem u skladu sa zakonom – preciziraju iz MORiT-a. U okviru obaveza za ambalažu i ambalažni otpad biće obuhvaćeni i proizvodi od plastike, čime će se uticati na bolje upravljanje otpadnom plastikom.

Ozbiljna opasnost

Evropskom strategijom za plastiku pod nazivom „Evropska strategija za plastiku u cirkularnoj ekonomiji“ Komisija EU je zaključila da se problem stalnog porasta nastanka plastičnog otpada i ispuštanja plastičnog otpada u životnu sredinu, posebno u more/a, mora riješiti. Znatan negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje, kao i negativan ekonomski uticaj određenih plastičnih proizvoda zahtijevao je uspostavljanje posebnog pravnog okvira radi efikasnog smanjenja negativnih pojava.

Prema rezultatima istraživanja na nivou zemalja članica EU, 80 do 85 odsto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada u otpadu pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 odsto, a predmeti povezani s ribolovom 27 odsto ukupne količine. Jasno je da plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadrži plastiku, predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosisteme, biološku raznolikost i zdravlje ljudi, a takođe nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.

Redakcija
Redakcija
Redakcija <a href="http://ekonomist.me">Ekonomista</a> donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top