Kako istinsko “energetsko primirje” mo\u017ee da obuzda Putina<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Ukrajina se suo\u010dava sa svojim najneizvjesnijim trenutkom od prvih dana rata. Od kraja jula Rusija je, koriste\u0107i sve ve\u0107e zalihe balisti\u010dkih raketa i novu generaciju dronova na mlazni pogon, dramati\u010dno intenzivirala napade na velikim udaljenostima. Sada cilja naseljena mjesta \u0161irom Ukrajine, s posebnim naglaskom na logistiku, saobra\u0107aj i komercijalnu infrastrukturu. Prema izvje\u0161tajima ukrajinskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, ruska vlada planira jo\u0161 intenzivniju kampanju protiv energetskog i vodovodnog sistema tokom ove zime, u poku\u0161aju da odlu\u010duju\u0107e slomi ukrajinsku ekonomiju i dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik SAD Donald Tramp dodatno je ugrozio polo\u017eaj Ukrajine kada je 9. oktobra objavio dogovor s Moskvom o jednostranom ukidanju sankcija na ruski dizel i pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije nafte. Ti napadi su posljednjih mjeseci predstavljali jedan od najdjelotvornijih na\u010dina na koje je Ukrajina mogla da izvr\u0161i protivpritisak na Rusiju. Me\u0111utim, Trampova neo\u010dekivana objava ne mora nu\u017eno predstavljati veliki udarac za Ukrajinu. Ona dolazi u trenutku \u0161ire promjene politike Trampove administracije, koja se posljednjih nedjelja udaljava od nastojanja da postigne sveobuhvatan mirovni sporazum, \u010diji se izgledi \u010dine sve manjim, i okre\u0107e se uzajamnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu. Takav zaokret na kraju bi mogao da ide u prilog Kijevu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160tavi\u0161e, u ljutitom odgovoru na kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog dogovora o dizelu, Tramp je nagovijestio mogu\u0107i put naprijed: sve dok Ukrajina prestane da napada ruske rafinerije, rekao je ameri\u010dki predsjednik, \u201emo\u017eete da radite \u0161ta god ho\u0107ete Rusiji\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ukrajina bi trebalo da ga shvati ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n
Ako bi ga po\u0161tovale i Moskva i Kijev, primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu predstavljalo bi va\u017ean korak ka ograni\u010davanju rata. Ako bi se pravilno postavilo, ono bi istovremeno ostavilo otvorenim druge oblike pritiska koje bi Ukrajina mogla da primijeni kako bi navela Rusiju da po\u0161tuje dogovor. U idealnom slu\u010daju, uzajamna obustava vazdu\u0161nih i raketnih napada na velikim udaljenostima mogla bi potom da se pro\u0161iri i na druge sektore – pomorski saobra\u0107aj, trgovinu i transport – \u010dime bi se stvorili temelji za \u0161ire vazdu\u0161no primirje.<\/p>\n\n\n\n
Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada nije dao nikakav nagovje\u0161taj da je spreman da zaustavi ili \u010dak ograni\u010di kampanju vazdu\u0161nih napada. Rasprostranjeno razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture vidi kao najdirektniji put do pobjede. Ipak, Putin se suo\u010dava i sa rastu\u0107im pritiscima usljed \u0161irenja rata. Ubrzavanje vazdu\u0161ne kampanje dijelom je odraz slabosti na frontu, gdje Rusija tokom 2026. godine bilje\u017ei zanemarljiv napredak, dok je Ukrajina \u010dak po\u010dela da ostvaruje odre\u0111ene uspjehe u Donbasu. Rusija se suo\u010dava i sa sve ve\u0107im unutra\u0161njim tro\u0161kovima ukrajinskih napada na velikim udaljenostima, koji remete energetsku i komercijalnu infrastrukturu i pove\u0107avaju zabrinutost stanovni\u0161tva zbog produ\u017eenog rata.<\/p>\n\n\n\n
Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Evropa mogu iskoristiti sve ve\u0107e probleme s kojima se Rusija suo\u010dava, ukoliko omogu\u0107e Ukrajini da primjenjuje ciljane pritiske kako bi uvjerila Moskvu da pristane na obustavu ili zna\u010dajno ograni\u010davanje svoje neodgovorne vazdu\u0161ne kampanje. Da bi takav pristup bio djelotvoran, potrebno ga je kombinovati sa usmjerenom diplomatijom \u010diji bi konkretan cilj bio postizanje upravo takvog dogovora. Zapravo, postoje instrumenti koji se u tu svrhu mogu upotrijebiti, a prepreke njihovoj brzoj primjeni mnogo su savladivije nego \u0161to se to obi\u010dno smatra.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010d je u tome da se uverljivo stavi do znanja kako \u0107e klju\u010dni ruski vojni i ekonomski resursi biti izlo\u017eeni riziku ukoliko ruske snage nastave da razaraju civilnu ekonomiju i dru\u0161tvo Ukrajine. Tek tada bi Putin mogao da zaklju\u010di da je njegova sada\u0161nja strategija dostigla ta\u010dku opadaju\u0107e koristi i da promijeni pristup, kao \u0161to je to \u010dinio i u drugim fazama rata.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, ovaj diplomatski poku\u0161aj mora biti dio \u0161ireg napora zapadnih partnera Kijeva da hitno oja\u010daju ukrajinsku protivvazdu\u0161nu odbranu i finansijsku stabilnost pred zimu. Takva strategija mo\u017eda ne\u0107e odmah uspjeti, ali bi neuspjeh da se ona uop\u0161te poku\u0161a gotovo sigurno zna\u010dio da \u0107e Ukrajina pretrpjeti razaranja izuzetnih razmjera, koja \u0107e kasnije biti mnogo te\u017ee otkloniti.<\/p>\n\n\n\n
Ponovljeni neuspjesi Trampove administracije da ostvari deklarisani cilj posredovanja u postizanju mira izme\u0111u Rusije i Ukrajine naveli su mnoge posmatra\u010de da diplomatiju otpi\u0161u kao gubljenje vremena. Tokom prethodna 21 mjeseca Trampova administracija nije postigla gotovo nikakav napredak u poku\u0161ajima da posreduje u sklapanju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Ratni ciljevi Rusije i zahtevi Ukrajine – posebno u pogledu teritorije, bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i budu\u0107ih odnosa Rusije sa Zapadom – jednostavno su previ\u0161e udaljeni jedni od drugih.<\/p>\n\n\n\n
Va\u0161ington je, tako\u0111e, propustio prilike da izgradi stvarnu pregovara\u010dku prednost u odnosu na Rusiju. Umjesto toga, Moskvi je velikodu\u0161no nudio potencijalne komercijalne sporazume i druge podsticaje, istovremeno vr\u0161e\u0107i pritisak na Kijev da prihvati ruske uslove.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, upravo je to iskustvo pomoglo da se administracija okrene ostvarivijim i u\u017ee definisanim ciljevima. Nakon posjeta Moskvi i Kijevu po\u010detkom septembra, Trampovi izaslanici D\u017eared Ku\u0161ner i Stiv Vitkof usmjerili su se na ograni\u010deniji cilj – primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu. Od tada je i sam predsjednik ponovio podr\u0161ku takvom dogovoru.<\/p>\n\n\n\n
Trampovo interesovanje za energetsko primirje uglavnom je motivisano sopstvenim interesima: rast cijena goriva pripisivao je ukrajinskim napadima na ruske rafinerije nafte. Ipak, ovaj zaokret mogao bi da ide u prilog Kijevu, naro\u010dito ako postane osnova za koordinisani poku\u0161aj uspostavljanja \u0161irih, uzajamnih ograni\u010denja vazdu\u0161nih i raketnih napada.<\/p>\n\n\n\n
Osnovni izazov jeste uvjeriti Rusiju da prihvati takav sporazum. Putin je do sada odbacivao pozive na bilo kakva ograni\u010denja vazdu\u0161nih napada. Smatra da \u0161teta koju nanosi Ukrajini prema\u0161uje bol koji Rusija trpi zbog ukrajinskih napada.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i evropske zemlje raspola\u017eu sa nekoliko na\u010dina da promijene takvu ra\u010dunicu. Od presudne je va\u017enosti da SAD i Evropa omogu\u0107e Ukrajini da napada lansere raketa i druge vojne ciljeve unutar Rusije – ili da joj barem dozvole da uvjerljivo zaprijeti takvim napadima.<\/p>\n\n\n\n
Ukrajina je do sada svoje napade na velikim udaljenostima uglavnom usmjeravala na energetsku infrastrukturu, jer je tehni\u010dki mnogo slo\u017eenije pogoditi utvr\u0111ene ruske vojne objekte i mobilne lansere. Me\u0111utim, upravo su ti te\u0161ko nadoknadivi resursi ono \u0161to Putina najvi\u0161e zabrinjava.<\/p>\n\n\n\n
Energetsko primirje predstavljalo bi va\u017ean korak ka ograni\u010davanju rata.<\/p>\n\n\n\n
Zapravo, Sjedinjenim Dr\u017eavama ne bi bilo te\u0161ko da omogu\u0107e napade na vojne ciljeve. Ukrajina ve\u0107 mjesecima tra\u017ei od Trampove administracije i izvr\u0161nog direktora kompanije SpaceX Ilona Maska da omogu\u0107e pristup mre\u017ei Starlink iznad dijela ruske teritorije nasuprot ukrajinskoj granici, odakle se lansira najve\u0107i broj balisti\u010dkih raketa. Kijevu je takav pristup potreban kako bi timovi koji upravljaju dronovima mogli da ciljaju mobilne lansere.<\/p>\n\n\n\n
\u010cim Ukrajina dobije tu mogu\u0107nost, Rusija bi vjerovatno bila prinu\u0111ena da povu\u010de preostale sisteme za lansiranje raketa dalje od granice, \u010dime bi se znatno smanjila balisti\u010dka prijetnja Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n
Tramp i Mask do sada su izbjegavali da udovolje ukrajinskom zahtjevu, pri \u010demu svaki od njih tvrdi da odluka zavisi od onog drugog. Ipak, nijedan nije potpuno isklju\u010dio mogu\u0107nost da se takav pristup odobri.<\/p>\n\n\n\n
Argumenti Kijeva za pristup Starlinku iznad Rusije mogli bi biti ubjedljiviji kada bi ukrajinski zvani\u010dnici naglasili da se ta mogu\u0107nost mo\u017ee koristiti kao pregovara\u010dki instrument, u okviru \u0161ire ameri\u010dke diplomatske strategije usmjerene na postizanje vazdu\u0161nog primirja. To bi posebno imalo smisla ako bi pristup Starlinku bio dio dogovora sa Va\u0161ingtonom prema kojem bi se Ukrajina uzdr\u017eala od napada na ruske rafinerije nafte.<\/p>\n\n\n\n
Tramp bi, konkretno, mogao da odobri pristup bez velike javne najave, istovremeno stavljaju\u0107i Moskvi do znanja da \u0107e takva odluka va\u017eiti samo dok se ne uspostavi vazdu\u0161no primirje.<\/p>\n\n\n\n
Postoje razlozi da se vjeruje da bi ova taktika mogla da uspije. Ranije ove godine Mask je sara\u0111ivao sa Ukrajinom na uspostavljanju sistema registracije kojim je prakti\u010dno ograni\u010dena upotreba Starlinka na ukrajinske operatere dronova. Taj potez je na kratko doveo ruske snage u operativnu pometnju du\u017e fronta.<\/p>\n\n\n\n
Va\u0161ington je, me\u0111utim, propustio priliku da iskoristi taj trenutak ruske slabosti i izvr\u0161i pritisak na Moskvu kako bi prihvatila takti\u010dku deeskalaciju. Samo nekoliko nedjelja kasnije pa\u017enja Sjedinjenih Dr\u017eava preusmjerena je na rat protiv Irana.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan adut ima i njema\u010dka vlada. Kijev ve\u0107 dugo tra\u017ei od Njema\u010dke krstare\u0107e rakete Taurus, koje se lansiraju iz vazduha i omogu\u0107ile bi Ukrajini da ga\u0111a ciljeve udaljene stotinama kilometara unutar Rusije, uklju\u010duju\u0107i fabrike odbrambene industrije u kojima se proizvode dronovi na mlazni pogon i balisti\u010dke rakete.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dki kancelar Fridrih Merc do sada se opirao slanju sistema Taurus Ukrajini, tvrde\u0107i da bi to predstavljalo eskalaciju sukoba i zahtijevalo takav nivo tehni\u010dke podr\u0161ke na terenu da bi njema\u010dke snage prakti\u010dno postale u\u010desnice rata.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, Merc bi mogao da promijeni stav – ili barem da odobri ukrajinskim vojnicima po\u010detak obuke za upotrebu tog sistema – ukoliko bi smatrao da bi takav potez pokrenuo proces uspostavljanja vazdu\u0161nog primirja, idealno istovremeno sa Trampovom odlukom u vezi sa Starlinkom.<\/p>\n\n\n\n
Drugi evropski partneri mogli bi da doprinesu takvom planu pru\u017eanjem dodatnih obavje\u0161tajnih podataka i tehni\u010dke ekspertize, \u010dime bi se Ukrajini olak\u0161alo ciljanje ruskih lansera raketa.<\/p>\n\n\n\n
Svaka takva diplomatija zasnovana na pritisku zavisi\u0107e od toga da li \u0107e ukrajinski partneri pokazati da su i dalje posve\u0107eni rje\u0161avanju neposrednih vojnih potreba Ukrajine i da Rusija ne\u0107e uspjeti u poja\u010danoj kampanji \u010diji je cilj da ove zime slomi zemlju.<\/p>\n\n\n\n
To podrazumijeva postojanje uskla\u0111ene i neposredne strategije za ja\u010danje ukrajinske protivvazdu\u0161ne odbrane i ekonomije, nezavisno od ameri\u010dkog anga\u017emana ili podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Na prvom mjestu je pitanje presreta\u010dkih raketa za sistem Patriot. Za Ukrajinu je varijanta PAC-3 sistema Patriot daleko najefikasnija za\u0161tita od ruskih balisti\u010dkih raketnih napada. Me\u0111utim, ukrajinske zalihe su se istanjile jer Sjedinjene Dr\u017eave \u010duvaju sopstveni arsenal, koji je znatno iscrpljen ratom protiv Irana.<\/p>\n\n\n\n
Evropski partneri Ukrajine tra\u017ee rakete Patriot \u0161irom svijeta, ali do sada nisu uspjeli da obezbijede ni relativno skroman ukrajinski zahtjev od 300 presreta\u010dkih raketa potrebnih da se zemlja odbrani tokom zime. Dr\u017eave koje raspola\u017eu zna\u010dajnim zalihama sistema Patriot, poput Gr\u010dke, Japana, Ju\u017ene Koreje i \u0160panije, nerado ih ustupaju Ukrajini iz razli\u010ditih bezbjednosnih i pravnih razloga.<\/p>\n\n\n\n
Evropa bi ovde trebalo da primijeni pristup koji su Sjedinjene Dr\u017eave koristile tokom administracije D\u017eoa Bajdena. Ameri\u010dki zvani\u010dnici tada su vr\u0161ili pritisak na nevoljne partnere i organizovali slo\u017eene vi\u0161estrane razmjene i sporazume o nadoknadi zaliha, od kojih su mnogi bili finansirani ameri\u010dkim novcem, kako bi oslobodili kriti\u010dno va\u017enu municiju za Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
Sjedinjene Dr\u017eave su, na primjer, kupovale artiljerijske granate kalibra 155 milimetara od Ju\u017ene Koreje i presreta\u010dke rakete PAC-3 od Japana, kako bi nadoknadile sopstvene zalihe koje su slale Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n
Ovoga puta Ukrajina bi mogla sama da finansira kupovinu kroz kreditni paket Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n
Na ekonomskom planu, najhitnije potrebe Ukrajine mogle bi se zadovoljiti kada bi EU pristala da unapred isplati tran\u0161e kredita u iznosu od 90 milijardi evra, \u010dija je isplata planirana za narednu godinu.<\/p>\n\n\n\n
Lideri EU jasno su stavili do znanja da Kijev najprije mora da ispuni reformske uslove Brisela kako bi dobio tran\u0161e kredita koje su ve\u0107 obe\u0107ane za ovu godinu. Ipak, Evropska unija \u0107e najverovatnije morati da prona\u0111e i dodatna sredstva, jer kreditni paket, za koji se o\u010dekuje da pokrije potrebe do kraja 2027. godine, ne\u0107e biti dovoljan da zadovolji sve ukrajinske potrebe.<\/p>\n\n\n\n
Holandija, Poljska, \u0160panija i \u0160vedska ponovo su u avgustu predlo\u017eile mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja zamrznute ruske dr\u017eavne imovine. Procjenjuje se da je rije\u010d o oko 240 milijardi dolara, od \u010dega se najve\u0107i dio nalazi u Evropskoj uniji, uglavnom kod kompanije Euroclear sa sjedi\u0161tem u Belgiji, koja pru\u017ea usluge finansijskog poravnanja i \u010duvanja hartija od vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
Pravne i politi\u010dke prepreke preuzimanju te imovine radi njenog daljeg prosle\u0111ivanja Ukrajini mogle bi biti prevelike da bi se prevazi\u0161le dovoljno brzo i pomogle Kijevu tokom naredne godine.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, ukrajinski partneri su i ranije pronalazili kreativna rje\u0161enja. Grupa sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7) osmislila je 2024. godine kredit od 50 milijardi dolara koji bi se otpla\u0107ivao iz budu\u0107ih prihoda ostvarenih na osnovu zamrznute ruske imovine.<\/p>\n\n\n\n
Kredit Evropske unije u iznosu od 90 milijardi evra predstavlja jo\u0161 jedan primjer takvog pristupa. On se finansira zadu\u017eivanjem EU na tr\u017ei\u0161tima kapitala, a Ukrajina \u0107e morati da ga otplati samo ako Rusija isplati ratnu od\u0161tetu. U suprotnom, EU je zadr\u017eala pravo da se namiri iz zamrznute ruske imovine.<\/p>\n\n\n\n
Evropska unija i zemlje istog opredjeljenja – prije svega Kanada, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo – mogle bi da preispitaju i pro\u0161ire oba mehanizma kako bi obezbijedile dodatna sredstva za Ukrajinu, a da pritom izbjegnu politi\u010dki sporne poteze koji bi mogli da ugroze njihovu primjenu.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju, svi ovi koraci moraju biti me\u0111usobno uskla\u0111eni kako bi \u0161to sna\u017enije uticali na Putinovo razmi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica da je Trampova administracija pozvala visoke evropske zvani\u010dnike da u\u010destvuju u pro\u0161lonedjeljnim razgovorima sa ukrajinskim pregovara\u010dima u Majamiju pokazuje da je transatlantska koordinacija mogu\u0107a, uprkos tome \u0161to su odnosi Va\u0161ingtona i Evrope u drugim oblastima zategnuti.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, izvje\u0161taji da je Trampova administracija zaprijetila prekidom obavje\u0161tajne podr\u0161ke, isporuke raketa za protivvazdu\u0161nu odbranu i druge klju\u010dne municije Ukrajini pokazuju da je Va\u0161ington, u najboljem slu\u010daju, nepredvidiv sagovornik.<\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju, evropski lideri koji imaju konstruktivne radne odnose sa Bijelom ku\u0107om, poput finskog predsjednika Aleksandra Stubba, trebalo bi da nastave da obja\u0161njavaju da bi odobravanje pristupa Starlinku, kao i drugi koraci usmjereni na vr\u0161enje pritiska na Moskvu, doprinijeli ostvarivanju Trampovog deklarisanog cilja deeskalacije sukoba.<\/p>\n\n\n\n
Putin je privr\u017een svojim \u0161irim ratnim ciljevima i malo je vjerovatno da bi bilo kakav spolja\u0161nji pritisak mogao da ga natjera da ih se odrekne. Me\u0111utim, on je oportunista i pokazao je da umije da prilagodi taktiku kako bi ostvario svoje \u0161ire ambicije.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom 2022. godine odustao je od kopnenog napada na Kijev kada je postalo jasno da on ne\u0107e uspjeti. Kasnije je povukao Crnomorsku flotu dalje od ukrajinskih obala, nakon \u0161to je Kijev dokazao da mo\u017ee da potapa vrijedne ruske ratne brodove.<\/p>\n\n\n\n
Ukrajina je 2022. godine tako\u0111e pristala na Crnomorsku inicijativu za \u017eito, posredstvom Ujedinjenih nacija i Turske, pod pritiskom afri\u010dkih zemalja koje su se suo\u010davale sa nesta\u0161icom \u017eitarica. Taj sporazum je gotovo godinu dana omogu\u0107avao bezbjedan prolaz po\u0161iljki \u017eitarica iz ukrajinskih luka.<\/p>\n\n\n\n
Za Putina to nisu bili gestovi dobre volje, ve\u0107 mere samoodr\u017eanja, osmi\u0161ljene tako da unaprede njegov \u0161iri cilj \u2014 pot\u010dinjavanje Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n
Ako Sjedinjene Dr\u017eave i Evropa primjene odgovaraju\u0107u vrstu pritiska, nema razloga pretpostaviti da bi Putin unaprijed isklju\u010dio mogu\u0107nost sli\u010dnog povla\u010denja, odnosno obustave napada na ukrajinsko civilno stanovni\u0161tvo i ekonomsku infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 je vjerovatnije da bi vazdu\u0161no primirje smatrao korisnim ukoliko bi uvidio da Ukrajina postaje sve sposobnija da ozbiljno poremeti \u017eivot u velikim ruskim gradovima. Kijev nesumnjivo \u017eeli da razvije takve kapacitete, \u0161to pokazuju i njegovi nedavni uspe\u0161ni napadi na ruske centre za obradu podataka.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, postoji mogu\u0107nost da Putin, \u010dak i suo\u010den sa ovim novim tro\u0161kovima, odbije da promeni stav. U tom slu\u010daju, omogu\u0107avanje Ukrajini da ga\u0111a ruske lansere raketa i postrojenja odbrambene industrije, uz nastavak ekonomskog pritiska, bi\u0107e jo\u0161 va\u017enije za suprotstavljanje ruskoj eskalaciji.<\/p>\n\n\n\n
To bi pomoglo da se smanji neposredni pritisak na ukrajinske gradove, jer bi Rusiji bilo te\u017ee da izvodi raketne napade, a istovremeno bi oslabilo ruske vojne kapacitete. Takav ishod bio bi koristan \u010dak i ako ne bi doveo do ograni\u010davanja vazdu\u0161nog rata u cjelini.<\/p>\n\n\n\n
Paradoksalno, upravo prilagodljivost koja je omogu\u0107ila mnoge Putinove uspjehe ostavlja Kijevu i Zapadu vi\u0161e prostora za manevrisanje nego \u0161to oni sami uvi\u0111aju.<\/p>\n\n\n\n
Tramp, Zelenski i evropski lideri moraju da usklade svoje poteze tako da ubla\u017ee pritisak na ukrajinsku ekonomiju, a istovremeno poka\u017eu sve ve\u0107u spremnost da iskoriste klju\u010dne slabosti Rusije.<\/p>\n\n\n\n
Tek tada bi Putin mogao da zaklju\u010di da mu se vi\u0161e isplati da promijeni taktiku – u ovom slu\u010daju, pristankom na vazdu\u0161no primirje – nego da nastavi sada\u0161njim putem.<\/p>\n\n\n\n
On to ne bi u\u010dinio zato \u0161to je odustao od svojih ciljeva, ve\u0107 zato \u0161to bi procijenio da \u0107e na taj na\u010din efikasnije ostvariti svoje \u0161ire ambicije.<\/p>\n\n\n\n
Tokom tog perioda prilago\u0111avanja Kijev i njegovi partneri dobili bi prijeko potrebno vrijeme da se konsoliduju, oja\u010daju odbranu i pripreme za narednu fazu sukoba.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Foreign Affairs<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako istinsko “energetsko primirje” mo\u017ee da obuzda Putina Ukrajina se suo\u010dava sa svojim najneizvjesnijim trenutkom od prvih dana rata. Od kraja jula Rusija je, koriste\u0107i sve ve\u0107e zalihe balisti\u010dkih raketa i novu generaciju dronova na mlazni pogon, dramati\u010dno intenzivirala napade na velikim udaljenostima. Sada cilja naseljena mjesta \u0161irom Ukrajine, s posebnim naglaskom na logistiku, saobra\u0107aj i komercijalnu infrastrukturu. Prema izvje\u0161tajima ukrajinskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, ruska vlada planira jo\u0161 intenzivniju kampanju protiv energetskog i vodovodnog sistema tokom ove zime, u poku\u0161aju da odlu\u010duju\u0107e slomi ukrajinsku ekonomiju i dru\u0161tvo. Predsjednik SAD Donald Tramp dodatno je ugrozio polo\u017eaj Ukrajine kada je 9. oktobra objavio dogovor s Moskvom o jednostranom ukidanju sankcija na ruski dizel i pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije nafte. Ti napadi su posljednjih mjeseci predstavljali jedan od najdjelotvornijih na\u010dina na koje je Ukrajina mogla da izvr\u0161i protivpritisak na Rusiju. Me\u0111utim, Trampova neo\u010dekivana objava ne mora nu\u017eno predstavljati veliki udarac za Ukrajinu. Ona dolazi u trenutku \u0161ire promjene politike Trampove administracije, koja se posljednjih nedjelja udaljava od nastojanja da postigne sveobuhvatan mirovni sporazum, \u010diji se izgledi \u010dine sve manjim, i okre\u0107e se uzajamnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu. Takav zaokret na kraju bi mogao da ide u prilog Kijevu. \u0160tavi\u0161e, u ljutitom odgovoru na kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog dogovora o dizelu, Tramp je nagovijestio mogu\u0107i put naprijed: sve dok Ukrajina prestane da napada ruske rafinerije, rekao je ameri\u010dki predsjednik, \u201emo\u017eete da radite \u0161ta god ho\u0107ete Rusiji\u201c. Ukrajina bi trebalo da ga shvati ozbiljno. Ako bi ga po\u0161tovale i Moskva i Kijev, primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu predstavljalo bi va\u017ean korak ka ograni\u010davanju rata. Ako bi se pravilno postavilo, ono bi istovremeno ostavilo otvorenim druge oblike pritiska koje bi Ukrajina mogla da primijeni kako bi navela Rusiju da po\u0161tuje dogovor. U idealnom slu\u010daju, uzajamna obustava vazdu\u0161nih i raketnih napada na velikim udaljenostima mogla bi potom da se pro\u0161iri i na druge sektore – pomorski saobra\u0107aj, trgovinu i transport – \u010dime bi se stvorili temelji za \u0161ire vazdu\u0161no primirje. Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada nije dao nikakav nagovje\u0161taj da je spreman da zaustavi ili \u010dak ograni\u010di kampanju vazdu\u0161nih napada. Rasprostranjeno razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture vidi kao najdirektniji put do pobjede. Ipak, Putin se suo\u010dava i sa rastu\u0107im pritiscima usljed \u0161irenja rata. Ubrzavanje vazdu\u0161ne kampanje dijelom je odraz slabosti na frontu, gdje Rusija tokom 2026. godine bilje\u017ei zanemarljiv napredak, dok je Ukrajina \u010dak po\u010dela da ostvaruje odre\u0111ene uspjehe u Donbasu. Rusija se suo\u010dava i sa sve ve\u0107im unutra\u0161njim tro\u0161kovima ukrajinskih napada na velikim udaljenostima, koji remete energetsku i komercijalnu infrastrukturu i pove\u0107avaju zabrinutost stanovni\u0161tva zbog produ\u017eenog rata. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Evropa mogu iskoristiti sve ve\u0107e probleme s kojima se Rusija suo\u010dava, ukoliko omogu\u0107e Ukrajini da primjenjuje ciljane pritiske kako bi uvjerila Moskvu da pristane na obustavu ili zna\u010dajno ograni\u010davanje svoje neodgovorne vazdu\u0161ne kampanje. Da bi takav pristup bio djelotvoran, potrebno ga je kombinovati sa usmjerenom diplomatijom \u010diji bi konkretan cilj bio postizanje upravo takvog dogovora. Zapravo, postoje instrumenti koji se u tu svrhu mogu upotrijebiti, a prepreke njihovoj brzoj primjeni mnogo su savladivije nego \u0161to se to obi\u010dno smatra. Klju\u010d je u tome da se uverljivo stavi do znanja kako \u0107e klju\u010dni ruski vojni i ekonomski resursi biti izlo\u017eeni riziku ukoliko ruske snage nastave da razaraju civilnu ekonomiju i dru\u0161tvo Ukrajine. Tek tada bi Putin mogao da zaklju\u010di da je njegova sada\u0161nja strategija dostigla ta\u010dku opadaju\u0107e koristi i da promijeni pristup, kao \u0161to je to \u010dinio i u drugim fazama rata. Istovremeno, ovaj diplomatski poku\u0161aj mora biti dio \u0161ireg napora zapadnih partnera Kijeva da hitno oja\u010daju ukrajinsku protivvazdu\u0161nu odbranu i finansijsku stabilnost pred zimu. Takva strategija mo\u017eda ne\u0107e odmah uspjeti, ali bi neuspjeh da se ona uop\u0161te poku\u0161a gotovo sigurno zna\u010dio da \u0107e Ukrajina pretrpjeti razaranja izuzetnih razmjera, koja \u0107e kasnije biti mnogo te\u017ee otkloniti. TA\u010cKE PRITISKA Ponovljeni neuspjesi Trampove administracije da ostvari deklarisani cilj posredovanja u postizanju mira izme\u0111u Rusije i Ukrajine naveli su mnoge posmatra\u010de da diplomatiju otpi\u0161u kao gubljenje vremena. Tokom prethodna 21 mjeseca Trampova administracija nije postigla gotovo nikakav napredak u poku\u0161ajima da posreduje u sklapanju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Ratni ciljevi Rusije i zahtevi Ukrajine – posebno u pogledu teritorije, bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i budu\u0107ih odnosa Rusije sa Zapadom – jednostavno su previ\u0161e udaljeni jedni od drugih. Va\u0161ington je, tako\u0111e, propustio prilike da izgradi stvarnu pregovara\u010dku prednost u odnosu na Rusiju. Umjesto toga, Moskvi je velikodu\u0161no nudio potencijalne komercijalne sporazume i druge podsticaje, istovremeno vr\u0161e\u0107i pritisak na Kijev da prihvati ruske uslove. Ipak, upravo je to iskustvo pomoglo da se administracija okrene ostvarivijim i u\u017ee definisanim ciljevima. Nakon posjeta Moskvi i Kijevu po\u010detkom septembra, Trampovi izaslanici D\u017eared Ku\u0161ner i Stiv Vitkof usmjerili su se na ograni\u010deniji cilj – primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu. Od tada je i sam predsjednik ponovio podr\u0161ku takvom dogovoru. Trampovo interesovanje za energetsko primirje uglavnom je motivisano sopstvenim interesima: rast cijena goriva pripisivao je ukrajinskim napadima na ruske rafinerije nafte. Ipak, ovaj zaokret mogao bi da ide u prilog Kijevu, naro\u010dito ako postane osnova za koordinisani poku\u0161aj uspostavljanja \u0161irih, uzajamnih ograni\u010denja vazdu\u0161nih i raketnih napada. Osnovni izazov jeste uvjeriti Rusiju da prihvati takav sporazum. Putin je do sada odbacivao pozive na bilo kakva ograni\u010denja vazdu\u0161nih napada. Smatra da \u0161teta koju nanosi Ukrajini prema\u0161uje bol koji Rusija trpi zbog ukrajinskih napada. Me\u0111utim, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i evropske zemlje raspola\u017eu sa nekoliko na\u010dina da promijene takvu ra\u010dunicu. Od presudne je va\u017enosti da SAD i Evropa omogu\u0107e Ukrajini da napada lansere raketa i druge vojne ciljeve unutar Rusije – ili da joj barem dozvole da uvjerljivo zaprijeti takvim napadima. Ukrajina je do sada svoje napade na velikim udaljenostima uglavnom usmjeravala na energetsku infrastrukturu, jer je tehni\u010dki mnogo slo\u017eenije pogoditi utvr\u0111ene ruske vojne objekte i mobilne lansere. Me\u0111utim, upravo su ti te\u0161ko nadoknadivi resursi ono \u0161to Putina najvi\u0161e zabrinjava. Energetsko primirje predstavljalo bi va\u017ean korak ka ograni\u010davanju rata. Zapravo, Sjedinjenim Dr\u017eavama ne bi bilo te\u0161ko da omogu\u0107e napade na vojne ciljeve. Ukrajina ve\u0107 mjesecima tra\u017ei od Trampove administracije i izvr\u0161nog direktora kompanije SpaceX Ilona Maska da omogu\u0107e pristup mre\u017ei Starlink<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3611,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-4622","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4622","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4622"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4622\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4623,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4622\/revisions\/4623"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4622"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4622"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4622"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}