Krajem marta, vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina na sve\u010danosti organizovanoj u Predsjedni\u010dkoj palati u Abu Dabiju. Ovome je prethodio niz pompeznih, ali \u010desto nejasnih i kontradiktornih najava u medijima, kao i zakupi pla\u017ea pod okolnostima koje jo\u0161 uvijek nijesu razja\u0161njene. Tih dana u medijima je dominirao Mohamed Alabar, investitor iz UAE. Iako su iz vlade stizale tvrdnje da sporazum nije postignut samo zbog njega, do dana\u0161njeg dana on je jedini investitor iz te zemlje sa ambicioznim projektima u najavi. U avgustu se ovaj arapski milijarder pojavio u Budvi, gdje mu je u organizaciji op\u0161tine nu\u0111eno ulaganje na lokaciji Buljarica. \u201eVjerujem da Budva i Crna Gora imaju resurse i potencijal da dodatno oja\u010daju svoju me\u0111unarodnu poziciju, a mi smo spremni da ulo\u017eimo globalno iskustvo i kapital\u201c, naveo je tom prilikom Alabar.<\/p>\n\n\n\n
Da li je \u201erazvoj nekretnina\u201c, kako je navedeno u samom sporazumu, ne\u0161to \u0161to je zaista potrebno op\u0161tini koja je postala sinonim za urbanu devastaciju (\u201ebudvanizaciju\u201c) i prezasi\u0107enost nekretninama, ne\u0107e biti predmet ovog teksta. On je tre\u0107i (i posljednji) u nizu od tri teksta koji ukazuju na lo\u0161e prakse po kojima su UAE poznati, a koje mo\u017eemo o\u010dekivati da vidimo i kada je rije\u010d o njihovom ulaganju u Crnu Goru. Prva dva teksta fokusirala su se na uticaj emiratskog razvojnog modela na \u017eivotnu sredinu i ljudska prava, dok \u0107e ovaj imati u fokusu upravo razlog zbog kojeg je taj model do\u017eivio takav uspjeh u UAE.<\/p>\n\n\n\n
I zaista, to je ne\u0161to \u0161to Crna Gora i UAE imaju zajedni\u010dko, a posebno Budva i Dubai \u2013 turizam koji grca u sjenci prekomjerne gradnje, \u010desto pokrenute potrebom da se nekretninama opere prljavi novac. Gra\u0111evinske i prodajne malverzacije postaju najlak\u0161i na\u010din da se kroz la\u017enu papirologiju ilegalna sredstva prenesu u legalne tokove. Istovremeno, velika ulaganja u nekretnine slu\u017ee i kao sredstvo o\u010duvanja kapitala. Dok je prosje\u010dna kamatna stopa na oro\u010dene depozite u Crnoj Gori tek oko 1,26 % godi\u0161nje, ponekad dose\u017eu\u0107i i do 2,6 %, inflacija je u julu 2025. iznosila preko 3,5 %. Dakle, dok je \u0161tednja u banci u realnom gubitku (a istovremeno podlo\u017ena ve\u0107em stepenu provjere koli\u010dine i porijekla novca), kupovina nekretnina postaje privla\u010dna jer \u0161titi vrijednost novca i \u010desto pru\u017ea dobit kroz rast cijena.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je ovo je ovo korisno za krupni kapital, bilo legalan ili ne, toliko je \u0161tetno za lokalno stanovni\u0161tvo koje nije u stanju da se takmi\u010di sa vje\u0161ta\u010dki naduvanom potra\u017enjom i cijenama koje iz nje proizilaze. Primjera radi, potra\u017enja za nekretninama u Budvi, oja\u010dana ilegalnim i sumnjivim kapitalom, podi\u017ee cijene na ekstremne nivoe. Cijena kvadrata u Budvi se kre\u0107e u rasponu od 2.000 do \u010dak 10.000 \u20ac, u zavisnosti od lokacije i kvaliteta. Situacija nije mnogo bolja ni u ostatku zemlje pa je tako, prema Monstatu, prosje\u010dna cijena kvadrata u novogradnji u Crnoj Gori iznosila oko 1.936 \u20ac. Ukupan rast cijena nekretnina u 2024. godini bio je 20,8 %, \u0161to je znatno vi\u0161e od evropskog prosjeka od oko 3,6 %.<\/p>\n\n\n\n
Prije nego pre\u0111emo na to kako \u0107e UAE uticati na utvr\u0111eno stanje u Crnoj Gori, uzmimo jo\u0161 par slu\u010dajeva \u2013 ba\u0161 iz ovih op\u0161tina u kojima Arapi kane ulagati. Slu\u010daj \u201ePorto Budva\u201c dodatno ilustruje koliko su crnogorski razvojni projekti u riziku od korupcije, prevara i pranja novca. Lider Pokreta za promjene Neboj\u0161a Medojevi\u0107 upozorio je krajem 2024. godine Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo da je vlasnik projekta, biznismen Naser Ramaj, uklju\u010den u niz malverzacija kroz koje su kupci stanova prevareni, a najmanje 15 miliona eura iznijeto iz Crne Gore. Medojevi\u0107 je tvrdio da je Ramaj koristio fiktivne ugovore, nenamjensko tro\u0161enje novca kupaca i mre\u017eu povezanih firmi kako bi prikrio tokove kapitala, a kao dokaze naveo je i krivi\u010dnu prijavu Ramajeve biv\u0161e supruge, u kojoj se pominju transakcije sa elementima pranja novca, utaje poreza i korupcije. Prema tim navodima, malverzacije traju jo\u0161 od 2016. godine, dok kupci i dalje ne mogu u\u0107i u posjed stanova koje su u cjelosti platili.<\/p>\n\n\n\n
Da se nije radilo samo o politi\u010dkim optu\u017ebama potvr\u0111uje i zvani\u010dna istraga: Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Kotoru podiglo je optu\u017enicu protiv firme DOO \u201eAlart centar Budva \u2013 CG\u201c, njenog vlasnika Nasera Ramaja i izvr\u0161ne direktorice Valentine Grubovi\u0107 zbog utaje poreza i doprinosa u iznosu od 2,23 miliona eura. Prema policiji, Ramaj je od 2016. do 2023. davao naloge da se dio notarskih zapisa i prihoda od prodaje stanova u \u201ePorto Budvi\u201c ne prikazuje u poslovnim knjigama, \u010dime je bud\u017eet Crne Gore o\u0161te\u0107en za vi\u0161e od dva miliona eura. Ironi\u010dno, istom Ramaju je tokom 2023. godine dodijeljeno crnogorsko dr\u017eavljanstvo kao investitoru \u201evelikog projekta\u201c vrijednog oko 80 miliona eura. Ramaj je negirao optu\u017ebe, ali se finansijska istraga nastavlja i sve su prilike da utaja poreza nije jedini prestup koji je po\u010dinjen<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, \u201ePorto Montenegro\u201c, koji se \u010desto navodi kao najuspje\u0161nija strana investicija u Crnoj Gori (a koja je upravo u vlasni\u0161tvu kompanije iz UAE – Investment Corporation of Dubai) tako\u0111e pokazuje koliko je crnogorsko tr\u017ei\u0161te nekretnina ranjivo na tokove sumnjivog kapitala. Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu, u ovom luksuznom rizortu u julu 2025. blokirano je najmanje deset apartmana i stanova, kao i devet gara\u017enih prostora, zbog sumnji u pranje novca i povezanost sa me\u0111unarodnim kriminalom.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u blokiranim nekretninama nalaze se i one upisane na la\u017eni identitet Izraelca Majkla Davida Grinfilda, koji je u svojoj zemlji priznao prevaru, falsifikovanje i pranje novca, a u Crnoj Gori je bio povezan i sa Veselinom Pejovi\u0107em i njegovom Uniprom grupom. Dostupna dokumentacija pokazuje da su kroz te aran\u017emane pro\u0161li tokovi od najmanje 6,6 miliona eura. Blokirane su i nekretnine firme povezane sa slu\u010dajem pranja novca i korupcije u Moldaviji, iza koje je stajao strani kapital prikriven mre\u017eom off-shore kompanija iz Belizea i Sej\u0161ela. Kao proxy direktor pojavljuje se i jermenski dr\u017eavljanin, jedan od stotine lica kori\u0161\u0107enih za skrivanje vlasni\u0161tva oligarha i izno\u0161enje stotina miliona dolara iz isto\u010dne Evrope. Jedan luksuzni stan je zaplijenjen zbog sumnje da je kupljen novcem ste\u010denim u trgovini narkoticima, dok protiv vlasnika te nekretnine ve\u0107 postoji krivi\u010dni postupak kao \u010dlana me\u0111unarodne kriminalne grupe.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, primjeri poput Porto Budve i Porto Montenegra samo su neki od istaknutijih koji ukazuju na to da je Crna Gora ve\u0107 destinacija koja je prepoznata kao povoljna za pranje novca kroz nekretnine, ba\u0161 kao \u0161to je to slu\u010daj sa UAE gdje je pitanje porijekla kapitala odavno u centru pa\u017enje me\u0111unarodnih institucija. U martu 2022. godine, FATF (globalno tijelo za borbu protiv pranja novca) stavilo je UAE na tzv. \u201esivu listu\u201c zemalja sa strate\u0161kim nedostacima u ovom domenu. To je bila direktna posljedica vi\u0161egodi\u0161njih upozorenja da su Dubai i Abu Dabi postali sigurna luka za kapital koji tra\u017ei \u201epranje\u201c kroz nekretnine, luksuznu robu ili zlato. Iako je UAE formalno sara\u0111ivao sa me\u0111unarodnim partnerima i preuzimao obaveze, \u010dinjenica da je jedna od najbogatijih dr\u017eava svijeta dospjela na listu zajedno sa mnogo siroma\u0161nijim i nestabilnijim zemljama, dovoljno govori o dubini problema.<\/p>\n\n\n\n
Neposredno nakon toga, krajem 2022. godine i po\u010detkom 2023, Evropska unija je oti\u0161la i korak dalje \u2013 uvrstila je Emirate na crnu listu \u201evisokorizi\u010dnih tre\u0107ih zemalja\u201c zbog nedostataka u sprje\u010davanju pranja novca i finansiranja terorizma. Takva reputacija zna\u010dila je stro\u017eiji nadzor evropskih banaka i institucija nad svim transakcijama koje dolaze iz UAE. Tek u februaru 2024. FATF je, nakon \u0161to su Emirati uveli niz reformi i poja\u010dali regulatorne kapacitete, odlu\u010dio da ih ukloni sa sive liste. Ipak, EU je nastavila da tretira UAE kao visokorizi\u010dnu destinaciju sve do jula 2025, kada je i ta oznaka povu\u010dena \u2013 uz brojne kritike da su promjene uglavnom kozmeti\u010dke i da su osnovni problemi ostali.<\/p>\n\n\n\n
Osim formalnih ocjena me\u0111unarodnih tijela, brojni novinarski i istra\u017eiva\u010dki projekti pokazali su kako funkcioni\u0161u konkretni mehanizmi pranja novca u Emiratima. Istra\u017eivanja Me\u0111unarodnog konzorcijuma istra\u017eiva\u010dkih novinara (ICIJ) i drugih organizacija otkrila su da su stanovi u Dubaiju \u010desto kori\u0161\u0107eni kao \u201esigurna luka\u201c za politi\u010dare, biznismene i kriminalce iz cijelog svijeta. Slu\u010dajevi iz Nigerije, Rusije, zemalja biv\u0161eg SSSR-a, ali i Crne Gore, pokazali su kako su milioni dolara, ste\u010deni kroz korupciju ili pronevjere, zavr\u0161avali u luksuznim neboderima na obali. (Nije li biv\u0161i predsjednik Crne Gore svoje bez pokri\u0107a ste\u010dene milione dobrim dijelom ulo\u017eio upravo u UAE?) U tim \u0161emama papiri su se lako falsifikovali, a vlasni\u0161tvo prikrivalo iza mre\u017ee off-shore kompanija.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je osjetljiv sektor trgovine zlatom, u kojem je Dubai postao globalni centar. Prema izvje\u0161tajima organizacije Swissaid, samo 2022. godine vi\u0161e od 400 tona zlata, vrijednog preko 30 milijardi dolara, stiglo je u Emirate iz Afrike \u2013 velikim dijelom bez jasnog porijekla i \u010desto povezano sa \u0161vercom iz konfliktnih podru\u010dja. Britanski i \u0161vajcarski mediji otkrili su i da se kroz isti kanal pere novac od trgovine narkoticima, uz pomo\u0107 \u201emule\u201c koje gotovinu unose u Dubai i zamjenjuju je za zlato.<\/p>\n\n\n\n
Da problem nije samo reputacijski pokazuju i konkretne pravosna\u017ene akcije. Jo\u0161 2011. godine ameri\u010dko Ministarstvo finansija sankcionisalo je mre\u017eu \u201eNew Ansari Money Exchange\u201c, koja je kroz Dubai prala profite od trgovine narkoticima. Dvije godine kasnije, 2013, londonska banka Standard Chartered ka\u017enjena je sa preko 600 miliona dolara jer je preko svoje filijale u Dubaiju omogu\u0107ila transakcije zemljama pod sankcijama, uklju\u010duju\u0107i Iran. U periodu 2020\u20132021. ameri\u010dke vlasti zaplijenile su vi\u0161e od 12 miliona dolara iz tzv. \u201eShadow Exchange\u201c, sistema koji je koristio of\u0161or kompanije registrovane u Dubaiju za transfer ilegalnih sredstava. \u010cak i u samom UAE, krajem 2024. podignute su optu\u017enice protiv 15 lica zbog utaje poreza i pranja vi\u0161e od 100 miliona dirhama kroz fiktivne fakture i la\u017ene povrate PDV-a.<\/p>\n\n\n\n
Ovo posljednje odslikava da su i sami Emirati prepoznali problem i kona\u010dno krenuli u njegovo rje\u0161avanje. Kao rezultat, 9. jula 2025. godine, Evropski parlament je glasao da ne ulo\u017ei veto na predlog Evropske komisije da se UAE uklone sa crne liste zemalja \u201epera\u010da novca\u201c. Iprak nove prakse ne bri\u0161u grijehe pro\u0161losti, pa tako ni \u010dinjenicu da je za vrtoglavi uspon Emirata velikim dijelom odgovoran novac sumnjivog porijekla.<\/p>\n\n\n\n
Sve ovo ukazuje da je advokat William Bourdon (predsjednik francuskog Udru\u017eenja za ekonomski kriminal Sherpa) bio u pravu, kada je u intervjuu za francuski magazin Le Nouvel Observateur (L’obs), izjavio da je \u201c Mjesto gdje prljavi novac dolazi da zasija \u201d. Paradoks UAE jeste to da njihovi blje\u0161tavi neboderi jesu istovremeno simbol meteorskog uspona, ali i sefovi za kriminalne profite. Model \u201erazvoja kroz nekretnine\u201c u Emiratima istovremeno je bio i razvoj kroz legalizaciju ogromnih svota kapitala sumnjivog porijekla. Kada se takav model izvozi u Crnu Goru onda je rizik o\u010digledan: isti obrasci mogu ponoviti istu praksu \u2013 formalno grandiozne investicije, a u su\u0161tini samo sofisticirani mehanizmi za prikrivanje porijekla novca.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Autor: Roberto Golovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krajem marta, vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina na sve\u010danosti organizovanoj u Predsjedni\u010dkoj palati u Abu Dabiju. Ovome je prethodio niz pompeznih, ali \u010desto nejasnih i kontradiktornih najava u medijima, kao i zakupi pla\u017ea pod okolnostima koje jo\u0161 uvijek nijesu razja\u0161njene. Tih dana u medijima je dominirao Mohamed Alabar, investitor iz UAE. Iako su iz vlade stizale tvrdnje da sporazum nije postignut samo zbog njega, do dana\u0161njeg dana on je jedini investitor iz te zemlje sa ambicioznim projektima u najavi. U avgustu se ovaj arapski milijarder pojavio u Budvi, gdje mu je u organizaciji op\u0161tine nu\u0111eno ulaganje na lokaciji Buljarica. \u201eVjerujem da Budva i Crna Gora imaju resurse i potencijal da dodatno oja\u010daju svoju me\u0111unarodnu poziciju, a mi smo spremni da ulo\u017eimo globalno iskustvo i kapital\u201c, naveo je tom prilikom Alabar. Da li je \u201erazvoj nekretnina\u201c, kako je navedeno u samom sporazumu, ne\u0161to \u0161to je zaista potrebno op\u0161tini koja je postala sinonim za urbanu devastaciju (\u201ebudvanizaciju\u201c) i prezasi\u0107enost nekretninama, ne\u0107e biti predmet ovog teksta. On je tre\u0107i (i posljednji) u nizu od tri teksta koji ukazuju na lo\u0161e prakse po kojima su UAE poznati, a koje mo\u017eemo o\u010dekivati da vidimo i kada je rije\u010d o njihovom ulaganju u Crnu Goru. Prva dva teksta fokusirala su se na uticaj emiratskog razvojnog modela na \u017eivotnu sredinu i ljudska prava, dok \u0107e ovaj imati u fokusu upravo razlog zbog kojeg je taj model do\u017eivio takav uspjeh u UAE. I zaista, to je ne\u0161to \u0161to Crna Gora i UAE imaju zajedni\u010dko, a posebno Budva i Dubai \u2013 turizam koji grca u sjenci prekomjerne gradnje, \u010desto pokrenute potrebom da se nekretninama opere prljavi novac. Gra\u0111evinske i prodajne malverzacije postaju najlak\u0161i na\u010din da se kroz la\u017enu papirologiju ilegalna sredstva prenesu u legalne tokove. Istovremeno, velika ulaganja u nekretnine slu\u017ee i kao sredstvo o\u010duvanja kapitala. Dok je prosje\u010dna kamatna stopa na oro\u010dene depozite u Crnoj Gori tek oko 1,26 % godi\u0161nje, ponekad dose\u017eu\u0107i i do 2,6 %, inflacija je u julu 2025. iznosila preko 3,5 %. Dakle, dok je \u0161tednja u banci u realnom gubitku (a istovremeno podlo\u017ena ve\u0107em stepenu provjere koli\u010dine i porijekla novca), kupovina nekretnina postaje privla\u010dna jer \u0161titi vrijednost novca i \u010desto pru\u017ea dobit kroz rast cijena. Koliko je ovo je ovo korisno za krupni kapital, bilo legalan ili ne, toliko je \u0161tetno za lokalno stanovni\u0161tvo koje nije u stanju da se takmi\u010di sa vje\u0161ta\u010dki naduvanom potra\u017enjom i cijenama koje iz nje proizilaze. Primjera radi, potra\u017enja za nekretninama u Budvi, oja\u010dana ilegalnim i sumnjivim kapitalom, podi\u017ee cijene na ekstremne nivoe. Cijena kvadrata u Budvi se kre\u0107e u rasponu od 2.000 do \u010dak 10.000 \u20ac, u zavisnosti od lokacije i kvaliteta. Situacija nije mnogo bolja ni u ostatku zemlje pa je tako, prema Monstatu, prosje\u010dna cijena kvadrata u novogradnji u Crnoj Gori iznosila oko 1.936 \u20ac. Ukupan rast cijena nekretnina u 2024. godini bio je 20,8 %, \u0161to je znatno vi\u0161e od evropskog prosjeka od oko 3,6 %. Prije nego pre\u0111emo na to kako \u0107e UAE uticati na utvr\u0111eno stanje u Crnoj Gori, uzmimo jo\u0161 par slu\u010dajeva \u2013 ba\u0161 iz ovih op\u0161tina u kojima Arapi kane ulagati. Slu\u010daj \u201ePorto Budva\u201c dodatno ilustruje koliko su crnogorski razvojni projekti u riziku od korupcije, prevara i pranja novca. Lider Pokreta za promjene Neboj\u0161a Medojevi\u0107 upozorio je krajem 2024. godine Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo da je vlasnik projekta, biznismen Naser Ramaj, uklju\u010den u niz malverzacija kroz koje su kupci stanova prevareni, a najmanje 15 miliona eura iznijeto iz Crne Gore. Medojevi\u0107 je tvrdio da je Ramaj koristio fiktivne ugovore, nenamjensko tro\u0161enje novca kupaca i mre\u017eu povezanih firmi kako bi prikrio tokove kapitala, a kao dokaze naveo je i krivi\u010dnu prijavu Ramajeve biv\u0161e supruge, u kojoj se pominju transakcije sa elementima pranja novca, utaje poreza i korupcije. Prema tim navodima, malverzacije traju jo\u0161 od 2016. godine, dok kupci i dalje ne mogu u\u0107i u posjed stanova koje su u cjelosti platili. Da se nije radilo samo o politi\u010dkim optu\u017ebama potvr\u0111uje i zvani\u010dna istraga: Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Kotoru podiglo je optu\u017enicu protiv firme DOO \u201eAlart centar Budva \u2013 CG\u201c, njenog vlasnika Nasera Ramaja i izvr\u0161ne direktorice Valentine Grubovi\u0107 zbog utaje poreza i doprinosa u iznosu od 2,23 miliona eura. Prema policiji, Ramaj je od 2016. do 2023. davao naloge da se dio notarskih zapisa i prihoda od prodaje stanova u \u201ePorto Budvi\u201c ne prikazuje u poslovnim knjigama, \u010dime je bud\u017eet Crne Gore o\u0161te\u0107en za vi\u0161e od dva miliona eura. Ironi\u010dno, istom Ramaju je tokom 2023. godine dodijeljeno crnogorsko dr\u017eavljanstvo kao investitoru \u201evelikog projekta\u201c vrijednog oko 80 miliona eura. Ramaj je negirao optu\u017ebe, ali se finansijska istraga nastavlja i sve su prilike da utaja poreza nije jedini prestup koji je po\u010dinjen Istovremeno, \u201ePorto Montenegro\u201c, koji se \u010desto navodi kao najuspje\u0161nija strana investicija u Crnoj Gori (a koja je upravo u vlasni\u0161tvu kompanije iz UAE – Investment Corporation of Dubai) tako\u0111e pokazuje koliko je crnogorsko tr\u017ei\u0161te nekretnina ranjivo na tokove sumnjivog kapitala. Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu, u ovom luksuznom rizortu u julu 2025. blokirano je najmanje deset apartmana i stanova, kao i devet gara\u017enih prostora, zbog sumnji u pranje novca i povezanost sa me\u0111unarodnim kriminalom. Me\u0111u blokiranim nekretninama nalaze se i one upisane na la\u017eni identitet Izraelca Majkla Davida Grinfilda, koji je u svojoj zemlji priznao prevaru, falsifikovanje i pranje novca, a u Crnoj Gori je bio povezan i sa Veselinom Pejovi\u0107em i njegovom Uniprom grupom. Dostupna dokumentacija pokazuje da su kroz te aran\u017emane pro\u0161li tokovi od najmanje 6,6 miliona eura. Blokirane su i nekretnine firme povezane sa slu\u010dajem pranja novca i korupcije u Moldaviji, iza koje je stajao strani kapital prikriven mre\u017eom off-shore kompanija iz Belizea i Sej\u0161ela. Kao proxy direktor pojavljuje se i jermenski dr\u017eavljanin, jedan od stotine lica kori\u0161\u0107enih za skrivanje vlasni\u0161tva oligarha i izno\u0161enje stotina miliona dolara iz isto\u010dne Evrope. Jedan luksuzni stan je zaplijenjen zbog sumnje da je kupljen novcem ste\u010denim u trgovini narkoticima, dok protiv vlasnika te nekretnine ve\u0107 postoji krivi\u010dni postupak kao \u010dlana me\u0111unarodne kriminalne grupe. Ukratko, primjeri poput Porto Budve i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4583,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-4582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4582"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4592,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4582\/revisions\/4592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}