{"id":4415,"date":"2025-08-20T10:22:50","date_gmt":"2025-08-20T10:22:50","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=4415"},"modified":"2025-09-12T21:58:53","modified_gmt":"2025-09-12T21:58:53","slug":"grupa-nevladinih-organizacija-trazi-da-se-brod-jadra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/08\/20\/grupa-nevladinih-organizacija-trazi-da-se-brod-jadra\/","title":{"rendered":"Grupa nevladinih organizacija tra\u017ei da se brod \u201eJadran\u201c proglasi za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Grupa nevladinih organizacija zatra\u017eila je danas od Ministarstva kulture Crne Gore da se brod \u201eJadran\u201c proglasi za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U inicijativi koja je upravo pokrenuta napisano je da je ovaj brod \u201espomenik tehni\u010dke kulture\u201c kao i da je dio \u201epomorske tradicije Crne Gore i prostora nekada\u0161nje Jugoslavije\u201c.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pokreta\u010di ove inicijative podsje\u0107aju da se u vrijeme po\u010detka raspada zajedni\u010dke dr\u017eave brod na\u0161ao na remontu u Tivtu i da su sve njegove ranije popravke obavljane u bokeljskim preduze\u0107ima. Od 1991. godine, me\u0111utim, Hrvatska od Crne Gore potra\u017euje \u201eJadran\u201c, a stav zvani\u010dnog Zagreba je da ovo plovilo pripada njemu.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u201e\u0160kolski brod \u201eJadran\u201c trenutno je najstariji brod koji plovi u Crnoj Gori i kao takav predstavlja pravu rijetkost i u svjetskim okvirima\u201c, pi\u0161e u tekstu podgori\u010dkih \u201eVijesti\u201c. Trenutno je ovaj broj jedan od deset najstarijih u svijetu koji i dalje plovi i me\u0111u pet sa najdu\u017eom tradicijom u \u0161kolskoj obuci novih pomoraca.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Podnosioci zahtjeva tvrde da je brod \u201eneraskidivo vezan za tradiciju Crne Gore\u201c, ali i upu\u0107uju na \u010dinjenicu da je \u201eposljednjih decenija flota na\u0161e dr\u017eave pretrpjela veliku devastaciju smanjenjem trgova\u010dke flote, zatvaranjem brodogradili\u0161ta, uni\u0161tavanjem, otu\u0111enjem i gubljenjem vrijednih pokretnih artefakata, nemarom prema tradicionalnim na\u010dinima ribarstva i maloj tradicionalnoj brodogradnji.\u201c<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U tom svjetlu oni primje\u0107uju da je \u201eJadran\u201c \u201ejedan od posljednjih \u017eivih ostataka pomorsko-tehni\u010dke kulture\u201c. Uz to, brod je \u201ebio svjedok nekih od najva\u017enijih doga\u0111aja pomorske istorije u posljednjih 100 godina\u201c.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Inicijativu su podnijeli Bokeljska inicijativa, Matica Boke, Miholjski zbor, Kreativni kulturni centar, \u201eKara\u0111or\u0111e\u201c, OBNOR Kotor, OBNOR Herceg-Novi, OBNOR Tivat, \u201eObili\u0107\u201c, \u201eOstrog\u201c, Udru\u017eenje ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918, njihovih potomaka i po\u0161tovalaca \u201eGrbalj\u201c i Udru\u017eenje boraca ratova od 1990. godine Tivat.<\/p>

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Do sada su najvi\u0161e anga\u017emana u pogledu osporavanja zahtjeva Zagreba da brod \u201eJadran\u201c pripadne Hrvatima pokazali aktuelni ministar odbrane Dragan Krapovi\u0107 kao i biv\u0161i premijer Crne Gore Dritan Abazovi\u0107.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Grupa nevladinih organizacija tra\u017ei da se brod \u201eJadran\u201c proglasi za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grupa nevladinih organizacija zatra\u017eila je danas od Ministarstva kulture Crne Gore da se brod \u201eJadran\u201c proglasi za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U inicijativi koja je upravo pokrenuta napisano je da je ovaj brod \u201espomenik tehni\u010dke kulture\u201c kao i da je dio \u201epomorske tradicije Crne Gore i prostora nekada\u0161nje Jugoslavije\u201c. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pokreta\u010di ove inicijative podsje\u0107aju da se u vrijeme po\u010detka raspada zajedni\u010dke dr\u017eave brod na\u0161ao na remontu u Tivtu i da su sve njegove ranije popravke obavljane u bokeljskim preduze\u0107ima. Od 1991. godine, me\u0111utim, Hrvatska od Crne Gore potra\u017euje \u201eJadran\u201c, a stav zvani\u010dnog Zagreba je da ovo plovilo pripada njemu. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u201e\u0160kolski brod \u201eJadran\u201c trenutno je najstariji brod koji plovi u Crnoj Gori i kao takav predstavlja pravu rijetkost i u svjetskim okvirima\u201c, pi\u0161e u tekstu podgori\u010dkih \u201eVijesti\u201c. Trenutno je ovaj broj jedan od deset najstarijih u svijetu koji i dalje plovi i me\u0111u pet sa najdu\u017eom tradicijom u \u0161kolskoj obuci novih pomoraca. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Podnosioci zahtjeva tvrde da je brod \u201eneraskidivo vezan za tradiciju Crne Gore\u201c, ali i upu\u0107uju na \u010dinjenicu da je \u201eposljednjih decenija flota na\u0161e dr\u017eave pretrpjela veliku devastaciju smanjenjem trgova\u010dke flote, zatvaranjem brodogradili\u0161ta, uni\u0161tavanjem, otu\u0111enjem i gubljenjem vrijednih pokretnih artefakata, nemarom prema tradicionalnim na\u010dinima ribarstva i maloj tradicionalnoj brodogradnji.\u201c \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U tom svjetlu oni primje\u0107uju da je \u201eJadran\u201c \u201ejedan od posljednjih \u017eivih ostataka pomorsko-tehni\u010dke kulture\u201c. Uz to, brod je \u201ebio svjedok nekih od najva\u017enijih doga\u0111aja pomorske istorije u posljednjih 100 godina\u201c. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Inicijativu su podnijeli Bokeljska inicijativa, Matica Boke, Miholjski zbor, Kreativni kulturni centar, \u201eKara\u0111or\u0111e\u201c, OBNOR Kotor, OBNOR Herceg-Novi, OBNOR Tivat, \u201eObili\u0107\u201c, \u201eOstrog\u201c, Udru\u017eenje ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918, njihovih potomaka i po\u0161tovalaca \u201eGrbalj\u201c i Udru\u017eenje boraca ratova od 1990. godine Tivat. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Do sada su najvi\u0161e anga\u017emana u pogledu osporavanja zahtjeva Zagreba da brod \u201eJadran\u201c pripadne Hrvatima pokazali aktuelni ministar odbrane Dragan Krapovi\u0107 kao i biv\u0161i premijer Crne Gore Dritan Abazovi\u0107. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Grupa nevladinih organizacija tra\u017ei da se brod \u201eJadran\u201c proglasi za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4218,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-4415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4415"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4545,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4415\/revisions\/4545"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}