{"id":4284,"date":"2025-08-11T10:35:05","date_gmt":"2025-08-11T10:35:05","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=4284"},"modified":"2025-08-11T10:35:44","modified_gmt":"2025-08-11T10:35:44","slug":"uae-izmedu-utopije-iz-vladinih-obecanja-i-stvarnosti-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/08\/11\/uae-izmedu-utopije-iz-vladinih-obecanja-i-stvarnosti-ii\/","title":{"rendered":"UAE: izme\u0111u utopije iz vladinih obe\u0107anja i stvarnosti (II)"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\u201cUjedinjeni Arapski Emirati su zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio \u2014 primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija, zagledana u dugoro\u010dnu budu\u0107nost, mogu da preobraze jednu zemlju.\u201d \u2013 Ovim rije\u010dima premijer Milojko Spaji\u0107 na dru\u0161tvenoj mre\u017ei X proslavio je usvajanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina izme\u0111u vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U tekstu \u201eUAE: izme\u0111u utopije iz vladinih obe\u0107anja i stvarnosti (I)\u201d <\/em>preispitana je ova tvrdnja u domenu ekologije i ekstremno negativnog uticaja koji UAE imaju na \u017eivotnu sredinu. Tekst koji je pred vama ispita\u0107e kakav je uticaj privrede UAE na stanovni\u0161tvo i njegova prava u toj zemlji, budu\u0107i da to mo\u017ee u zna\u010dajnoj mjeri predstavljati indikator onoga \u0161to o\u010dekuje Crnu Goru.<\/p>

\u00a0<\/p>

\u201eDemografija je sudbina\u201c – izjava koja se \u010desto pripisuje Ogistu Kontu. Iako je vjerovatno rije\u010d o novijoj parafrazi, su\u0161tina iza tih rije\u010di nije ni\u0161ta manje ta\u010dna. Prili\u010dno indikativan primjer njihove ta\u010dnosti jeste i sama Crna Gora, \u010dije se stanovni\u0161tvo rapidno iseljava i stari, prvenstveno zbog lo\u0161e ekonomske situacije, generalne neure\u0111enosti i nepravde koja proizilazi iz izostanka vladavine prava. Kako bi na ove tokove mogle uticati najavljene investicije iz UAE mo\u017ee se naslutiti iz toga kakav su efekat imale u mati\u010dnoj zemlji.<\/p>

\u00a0<\/p>

Ekonomski uspon UAE tokom posljednjih nekoliko decenija doveo je do naglog rasta populacije, ali ne kroz prirodni prira\u0161taj, ve\u0107 gotovo isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i uvozu strane radne snage. Prema najnovijim podacima, \u010dak oko 89% stanovni\u0161tva Ujedinjenih Arapskih Emirata \u010dine stranci, dok su doma\u0107i dr\u017eavljani u manjini. Ova nesrazmjera demografske strukture nije slu\u010dajna \u2014 rije\u010d je o planskoj politici koja je pratila ubrzanu izgradnju infrastrukture, razvoj turizma, digitalnih servisa i tr\u017ei\u0161ta nekretnina.<\/p>

\u00a0<\/p>

Ve\u0107inu radne snage \u010dine migranti iz Ju\u017ene Azije: Indijci, Pakistanci, Banglade\u0161ani i Filipinci. Samo Indijaca ima vi\u0161e od 4 miliona, \u0161to je preko 38% ukupne populacije UAE (koja je ne\u0161to preko 10 miliona). Ova etni\u010dka struktura nije neutralna: jasno oslikava duboke klasne i pravne razlike. Strani radnici, iako broj\u010dano dominantni, \u010desto su isklju\u010deni iz sistema socijalne za\u0161tite, politi\u010dkog predstavljanja i osnovnih gra\u0111anskih prava koje u\u017eiva svega 11% stanovnika ove zemlje. Rad pod te\u0161kim uslovima, ograni\u010dene slobode kretanja i pravna nesigurnost \u010dine okosnicu njihove svakodnevice.<\/p>

\u00a0<\/p>

Upravo ta demografska struktura (gotovo u potpunosti oblikovana potrebama tr\u017ei\u0161ta, a ne dru\u0161tvenim razvojem) stvara ozbiljne tenzije u samom temelju UAE dru\u0161tva. Broj\u010dana dominacija stranih radnika nije pra\u0107ena odgovaraju\u0107im pravima, integracijom ili socijalnom za\u0161titom. Naprotiv, veliki dio migrantske populacije \u017eivi u uslovima koji se sve \u010de\u0161\u0107e opisuju kao oblik modernog ropstva. Ogromna ve\u0107ina radne snage dolazi iz zemalja globalnog juga\u00a0 i zapo\u0161ljava se kroz sistem poznat kao kafala. Taj sistem ve\u017ee radnike za pojedina\u010dne poslodavce, koji im \u010desto oduzimaju paso\u0161e, odre\u0111uju uslove \u017eivota i rada, i spre\u010davaju prelazak na drugo zaposlenje. U praksi to zna\u010di da hiljade ljudi rade pod prisilom, bez pravne za\u0161tite, \u010desto za simboli\u010dne zarade i uz prijetnju deportacije. Prema procjenama Global Slavery Indexa<\/em> iz 2023 (kada je ova zemlja imala manje od 10 miliona stanovnika), u UAE se nalazilo preko 130.000 ljudi koji \u017eive u uslovima ropstva. Odnosno 13.4 robova na 1000 stanovnika. \u0160tavi\u0161e, jedine zemlje sa ve\u0107im udjelom robova u stanovni\u0161tvu bili su Jemen, Sirija, Irak i Saudijska Arabija.<\/p>

\u00a0<\/p>

Posebno ranjivu grupu \u010dine \u017eene zaposlene kao doma\u0107e radnice. Izolovane unutar privatnih domova, \u010desto rade 16 do 20 sati dnevno, bez slobodnih dana, izlo\u017eene su fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i seksualnom zlostavljanju. U brojnim svjedo\u010denjima, \u017eene su izjavile da su bile tretirane kao \u201evlasni\u0161tvo\u201c, a ne kao radnice, upore\u0111uju\u0107i svoj polo\u017eaj sa robinjama. Uprkos formalnim reformama, inspekcije u privatnim domovima su prakti\u010dno nepostoje\u0107e, a sistemske za\u0161tite gotovo da nema.<\/p>

\u00a0<\/p>

U periodu od dvije godine, The Guardian<\/em> je razgovarao sa 50 \u017eena, radnica u doma\u0107instvu razli\u010ditih zemalja (naj\u010de\u0161\u0107e Filipina, Etiopije, Liberije, Banglade\u0161a), koje su svjedo\u010dile o brutalnim uslovima u kojima su \u017eivjele i radile. Sve su izgubile pravo na slobodu kretanja, a ve\u0107ina imala je oduzet paso\u0161, radila bez dana odmora, trpjela fizi\u010dko ili seksualno nasilje, i dobijala samo jedan obrok dnevno. \u201eSpavala sam na balkonu<\/p>

\u00a0<\/p>

Eksperti UN-a i profesori prava o ovim slu\u010dajevima govore kao o jasnim pokazateljima prisilnog rada i savremenog ropstva. \u201eKafala sistem je postao sredstvo za izvla\u010denje maksimalnog rada uz minimalne tro\u0161kove,\u201c ka\u017ee Fran\u00e7ois Cr\u00e9peau, biv\u0161i specijalni izvjestilac UN za migracije. Tomoya Obokata, specijalni izvestilac UN za savremene oblike ropstva, ocenjuje da \u201esvi navedeni uslovi jasno ukazuju na prisilni rad ili \u010dak doma\u0107e ropstvo, suprotno me\u0111unarodnim standardima.\u201c<\/p>

\u00a0<\/p>

Uprkos tvrdnjama vlasti UAE da su 2021. reformisali kafala sistem i omogu\u0107ili radnicima da mijenjaju poslodavce i imaju slobodne dane, izve\u0161taji pokazuju da su te promjene uglavnom deklarativne. \u201eZakon postoji, ali se ne primjenjuje. Sistem i dalje omogu\u0107ava poslodavcima ogroman stepen kontrole,\u201c upozorava Rothna Begum iz organizacije Human Rights Watch. \u00a0Profesor Kevin Bales, ekspert za savremeno ropstvo, zaklju\u010duje: \u201eZakon o \u2018begu\u2019 ili \u2018odbeglim radnicima\u2019 je \u010dista iluzija pravde. Ti ljudi su tretirani kao vlasni\u0161tvo \u2013 a to je definicija ropstva.\u201c Posljedice su tragi\u010dne: mnoge \u017eene su izgubile \u017eivot u poku\u0161aju da pobjegnu.<\/p>

\u00a0<\/p>

Upravo zbog ovakvih okolnosti, va\u017eno je da Crna Gora pri razmatranju investicija iz UAE ne posmatra samo ekonomske pokazatelje, ve\u0107 i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst iz kojeg one dolaze. Model rasta zasnovan na masovnom uvozu jeftine radne snage, gentrifikaciji prostora i centralizovanom odlu\u010divanju mo\u017ee proizvesti duboke strukturne nejednakosti. Ako se ne adresiraju jasno definisanim socijalnim i pravnim garancijama, takvi procesi lako mogu potkopati demokratske temelje, socijalnu koheziju i dugoro\u010dnu odr\u017eivost dru\u0161tva. Kakve mehanizme za\u0161tite planira uvesti Crna Gora kako bi sprije\u010dila ponavljanje oblika eksploatacije (bilo nad doma\u0107im, bilo nad stranim radnicima) koji su uobi\u010dajni u UAE? Ili bolje pitanje, kakav se oblik za\u0161tite spram ovako invazivnog i razra\u0111enog sistema eksploatacije mo\u017ee o\u010dekivati od Crne Gore u kojoj inspekcije (po sopstvenom priznanju i na o\u010digled svih) nisu u stanju da se nose ni sa trenutnim problemima crnogorske privrede?\u00a0<\/p>

\u00a0<\/p>

Investicije koje je Vlada Crne Gore najavila iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dolaze upravo u sektore u kojima doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada ve\u0107 sada bilje\u017ei ozbiljan deficit. Upravo zato za\u010du\u0111uju trijumfalisti\u010dke izjave da \u0107e ove investicije \u201eotvoriti radna mjesta\u201c. Iako je mogu\u0107e da \u0107e do\u0107i do otvaranja novih pozicija, te\u0161ko je povjerovati da \u0107e one biti namijenjene lokalnom stanovni\u0161tvu. Sli\u010dan obrazac je ve\u0107 vi\u0111en u zemlji iz koje investicije dolaze \u2013 gdje su sli\u010dni projekti doveli do masovnog anga\u017eovanja jeftine radne snage iz Azije, a doma\u0107e stanovni\u0161tvo sveli na demografsku manjinu u sopstvenoj dr\u017eavi.<\/p>

\u00a0<\/p>

Prema podacima Zavoda za zapo\u0161ljavanje iz 2024. godine, Crnoj Gori je tada nedostajalo \u010dak 25.000 radnika. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u martu 2025, iz Udru\u017eenja ugostitelja Budve saop\u0161teno je da tom gradu nedostaje oko 8.000 sezonskih radnika. Ovi podaci jasno pokazuju da problem nije u nedostatku posla, ve\u0107 u nedostatku radne snage, posebno one kvalifikovane. U tom kontekstu, strane investicije mogu dodatno produbiti zavisnost od uvoza radne snage, a ne rije\u0161iti pitanje zapo\u0161ljavanja doma\u0107e populacije, \u0161to ih \u010dini problemom, a ne bezrezervno po\u017eeljnim rje\u0161enjem.<\/p>

\u00a0<\/p>

Drugim rije\u010dima, uvoz jeftine radne snage dalje obara cijenu rada i samo podsti\u010de odseljavanje, \u0161to za sobom vu\u010de potrebu za uvozom dodatne jeftine radne snage, i tako sve dok gra\u0111ani Crne Gore ne postanu manjina u sopstvenoj zemlji, na na\u010din kako su gra\u0111ani UAE ve\u0107 postali u svojoj. Pritom, stanovi koji bi bili izgra\u0111eni \u2013 poput onih u \u201eBeogradu na vodi\u201c \u2013 ne\u0107e voditi rje\u0161avanju podstanarske krize (koja je jo\u0161 jedan od razloga za iseljavanje stanovni\u0161tva) budu\u0107i da \u0107e biti skuplji od onih koji se sada nalaze na tr\u017ei\u0161tu. Ukratko, vlada ovim na\u010dinom investiranja ne re\u0161ava probleme stanovni\u0161tva, ve\u0107 ishitrenom prodajom crnogorske teritorije poku\u0161ava pokrpiti rupe u bud\u017eetu izazvane nepromi\u0161ljenim populisti\u010dkim programima Evropa sad 1 i 2.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

UAE: izme\u0111u utopije iz vladinih obe\u0107anja i stvarnosti (II)<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cUjedinjeni Arapski Emirati su zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio \u2014 primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija, zagledana u dugoro\u010dnu budu\u0107nost, mogu da preobraze jednu zemlju.\u201d \u2013 Ovim rije\u010dima premijer Milojko Spaji\u0107 na dru\u0161tvenoj mre\u017ei X proslavio je usvajanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina izme\u0111u vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U tekstu \u201eUAE: izme\u0111u utopije iz vladinih obe\u0107anja i stvarnosti (I)\u201d preispitana je ova tvrdnja u domenu ekologije i ekstremno negativnog uticaja koji UAE imaju na \u017eivotnu sredinu. Tekst koji je pred vama ispita\u0107e kakav je uticaj privrede UAE na stanovni\u0161tvo i njegova prava u toj zemlji, budu\u0107i da to mo\u017ee u zna\u010dajnoj mjeri predstavljati indikator onoga \u0161to o\u010dekuje Crnu Goru. \u00a0 \u201eDemografija je sudbina\u201c – izjava koja se \u010desto pripisuje Ogistu Kontu. Iako je vjerovatno rije\u010d o novijoj parafrazi, su\u0161tina iza tih rije\u010di nije ni\u0161ta manje ta\u010dna. Prili\u010dno indikativan primjer njihove ta\u010dnosti jeste i sama Crna Gora, \u010dije se stanovni\u0161tvo rapidno iseljava i stari, prvenstveno zbog lo\u0161e ekonomske situacije, generalne neure\u0111enosti i nepravde koja proizilazi iz izostanka vladavine prava. Kako bi na ove tokove mogle uticati najavljene investicije iz UAE mo\u017ee se naslutiti iz toga kakav su efekat imale u mati\u010dnoj zemlji. \u00a0 Ekonomski uspon UAE tokom posljednjih nekoliko decenija doveo je do naglog rasta populacije, ali ne kroz prirodni prira\u0161taj, ve\u0107 gotovo isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i uvozu strane radne snage. Prema najnovijim podacima, \u010dak oko 89% stanovni\u0161tva Ujedinjenih Arapskih Emirata \u010dine stranci, dok su doma\u0107i dr\u017eavljani u manjini. Ova nesrazmjera demografske strukture nije slu\u010dajna \u2014 rije\u010d je o planskoj politici koja je pratila ubrzanu izgradnju infrastrukture, razvoj turizma, digitalnih servisa i tr\u017ei\u0161ta nekretnina. \u00a0 Ve\u0107inu radne snage \u010dine migranti iz Ju\u017ene Azije: Indijci, Pakistanci, Banglade\u0161ani i Filipinci. Samo Indijaca ima vi\u0161e od 4 miliona, \u0161to je preko 38% ukupne populacije UAE (koja je ne\u0161to preko 10 miliona). Ova etni\u010dka struktura nije neutralna: jasno oslikava duboke klasne i pravne razlike. Strani radnici, iako broj\u010dano dominantni, \u010desto su isklju\u010deni iz sistema socijalne za\u0161tite, politi\u010dkog predstavljanja i osnovnih gra\u0111anskih prava koje u\u017eiva svega 11% stanovnika ove zemlje. Rad pod te\u0161kim uslovima, ograni\u010dene slobode kretanja i pravna nesigurnost \u010dine okosnicu njihove svakodnevice. \u00a0 Upravo ta demografska struktura (gotovo u potpunosti oblikovana potrebama tr\u017ei\u0161ta, a ne dru\u0161tvenim razvojem) stvara ozbiljne tenzije u samom temelju UAE dru\u0161tva. Broj\u010dana dominacija stranih radnika nije pra\u0107ena odgovaraju\u0107im pravima, integracijom ili socijalnom za\u0161titom. Naprotiv, veliki dio migrantske populacije \u017eivi u uslovima koji se sve \u010de\u0161\u0107e opisuju kao oblik modernog ropstva. Ogromna ve\u0107ina radne snage dolazi iz zemalja globalnog juga\u00a0 i zapo\u0161ljava se kroz sistem poznat kao kafala. Taj sistem ve\u017ee radnike za pojedina\u010dne poslodavce, koji im \u010desto oduzimaju paso\u0161e, odre\u0111uju uslove \u017eivota i rada, i spre\u010davaju prelazak na drugo zaposlenje. U praksi to zna\u010di da hiljade ljudi rade pod prisilom, bez pravne za\u0161tite, \u010desto za simboli\u010dne zarade i uz prijetnju deportacije. Prema procjenama Global Slavery Indexa iz 2023 (kada je ova zemlja imala manje od 10 miliona stanovnika), u UAE se nalazilo preko 130.000 ljudi koji \u017eive u uslovima ropstva. Odnosno 13.4 robova na 1000 stanovnika. \u0160tavi\u0161e, jedine zemlje sa ve\u0107im udjelom robova u stanovni\u0161tvu bili su Jemen, Sirija, Irak i Saudijska Arabija. \u00a0 Posebno ranjivu grupu \u010dine \u017eene zaposlene kao doma\u0107e radnice. Izolovane unutar privatnih domova, \u010desto rade 16 do 20 sati dnevno, bez slobodnih dana, izlo\u017eene su fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i seksualnom zlostavljanju. U brojnim svjedo\u010denjima, \u017eene su izjavile da su bile tretirane kao \u201evlasni\u0161tvo\u201c, a ne kao radnice, upore\u0111uju\u0107i svoj polo\u017eaj sa robinjama. Uprkos formalnim reformama, inspekcije u privatnim domovima su prakti\u010dno nepostoje\u0107e, a sistemske za\u0161tite gotovo da nema. \u00a0 U periodu od dvije godine, The Guardian je razgovarao sa 50 \u017eena, radnica u doma\u0107instvu razli\u010ditih zemalja (naj\u010de\u0161\u0107e Filipina, Etiopije, Liberije, Banglade\u0161a), koje su svjedo\u010dile o brutalnim uslovima u kojima su \u017eivjele i radile. Sve su izgubile pravo na slobodu kretanja, a ve\u0107ina imala je oduzet paso\u0161, radila bez dana odmora, trpjela fizi\u010dko ili seksualno nasilje, i dobijala samo jedan obrok dnevno. \u201eSpavala sam na balkonu \u00a0 Eksperti UN-a i profesori prava o ovim slu\u010dajevima govore kao o jasnim pokazateljima prisilnog rada i savremenog ropstva. \u201eKafala sistem je postao sredstvo za izvla\u010denje maksimalnog rada uz minimalne tro\u0161kove,\u201c ka\u017ee Fran\u00e7ois Cr\u00e9peau, biv\u0161i specijalni izvjestilac UN za migracije. Tomoya Obokata, specijalni izvestilac UN za savremene oblike ropstva, ocenjuje da \u201esvi navedeni uslovi jasno ukazuju na prisilni rad ili \u010dak doma\u0107e ropstvo, suprotno me\u0111unarodnim standardima.\u201c \u00a0 Uprkos tvrdnjama vlasti UAE da su 2021. reformisali kafala sistem i omogu\u0107ili radnicima da mijenjaju poslodavce i imaju slobodne dane, izve\u0161taji pokazuju da su te promjene uglavnom deklarativne. \u201eZakon postoji, ali se ne primjenjuje. Sistem i dalje omogu\u0107ava poslodavcima ogroman stepen kontrole,\u201c upozorava Rothna Begum iz organizacije Human Rights Watch. \u00a0Profesor Kevin Bales, ekspert za savremeno ropstvo, zaklju\u010duje: \u201eZakon o \u2018begu\u2019 ili \u2018odbeglim radnicima\u2019 je \u010dista iluzija pravde. Ti ljudi su tretirani kao vlasni\u0161tvo \u2013 a to je definicija ropstva.\u201c Posljedice su tragi\u010dne: mnoge \u017eene su izgubile \u017eivot u poku\u0161aju da pobjegnu. \u00a0 Upravo zbog ovakvih okolnosti, va\u017eno je da Crna Gora pri razmatranju investicija iz UAE ne posmatra samo ekonomske pokazatelje, ve\u0107 i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst iz kojeg one dolaze. Model rasta zasnovan na masovnom uvozu jeftine radne snage, gentrifikaciji prostora i centralizovanom odlu\u010divanju mo\u017ee proizvesti duboke strukturne nejednakosti. Ako se ne adresiraju jasno definisanim socijalnim i pravnim garancijama, takvi procesi lako mogu potkopati demokratske temelje, socijalnu koheziju i dugoro\u010dnu odr\u017eivost dru\u0161tva. Kakve mehanizme za\u0161tite planira uvesti Crna Gora kako bi sprije\u010dila ponavljanje oblika eksploatacije (bilo nad doma\u0107im, bilo nad stranim radnicima) koji su uobi\u010dajni u UAE? Ili bolje pitanje, kakav se oblik za\u0161tite spram ovako invazivnog i razra\u0111enog sistema eksploatacije mo\u017ee o\u010dekivati od Crne Gore u kojoj inspekcije (po sopstvenom priznanju i na o\u010digled svih) nisu u stanju da se nose ni sa trenutnim problemima crnogorske privrede?\u00a0 \u00a0 Investicije koje je Vlada Crne Gore najavila iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dolaze upravo u sektore u kojima doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada ve\u0107 sada bilje\u017ei ozbiljan deficit. Upravo zato za\u010du\u0111uju trijumfalisti\u010dke izjave da \u0107e ove investicije \u201eotvoriti radna mjesta\u201c. Iako je mogu\u0107e da \u0107e do\u0107i do<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4285,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-4284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4284"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4289,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4284\/revisions\/4289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}