{"id":4257,"date":"2025-08-08T10:28:58","date_gmt":"2025-08-08T10:28:58","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=4257"},"modified":"2025-08-11T09:47:13","modified_gmt":"2025-08-11T09:47:13","slug":"juznoafrikanci-nece-da-rudare-po-americkim-instrukcijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/08\/08\/juznoafrikanci-nece-da-rudare-po-americkim-instrukcijama\/","title":{"rendered":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Hrana u svijetu sve skuplja"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"4257\" class=\"elementor elementor-4257\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2a37b54a e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"2a37b54a\" data-element_type=\"container\">\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d2c2a63 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"d2c2a63\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-1812683f elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"1812683f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Hrana je u svijetu poskupjela u julu 1,60%, pokazuju podaci Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija (FAO).<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ova organizacija ima specifi\u010dnu metodologiju prema kojoj se cijene sabiraju i predo\u010davaju kroz indeks cijena hrane FAO i upravo je on ve\u0107i za pomenutu sumu u odnosu na prijethodni mjesec.<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rastu cijena hrane na globalnom nivou najvi\u0161e je doprinjela skuplja vrijednost mesa i biljnih ulja. Biljna ulja su skuplja za 7,60% u odnosu na jun, a kada se pogleda njihova cijena za isti period pro\u0161le godine, u pitanju je pove\u0107anje od \u010dak 167%. Radi se o trogodi\u0161njem maksimumu, a najvi\u0161e su sko\u010dili palmino, sojino i suncokretovo jestivo ulje.<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kako obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci, palmino ulje je skuplje zbog sve ve\u0107e potra\u017enje, sojino zbog poja\u010danog interesovanja za biogorovio u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi, a suncoketovo zato \u0161to su smanjene zalihe u regionu Isto\u010dne Evrope.<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160to se mesa ti\u010de, indeks cijena tih proizovda ve\u0107i je za 1,20% ako se upore\u0111uje sa junom ove godine. Posebno su poskupjele govedina i ov\u010detina. Stru\u010dnjaci prate rast potra\u017enje za ovom vrstom proizvoda, naro\u010dio u SAD i Kini, pa tuma\u010de da su oni poskupjeli upravo zbog tog faktora.<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u017detva ljetnjih usjeva oborila je cijenu \u017eitarica \u0161to je uticalo na usporavanja rasta indeksa cijena hrane FAO. Ovaj je indeks pao za 1,80% na globalnom nivou iako se u Sjevernoj Americi \u017eale da nisu imali uspje\u0161nu sezonu.<\/p><p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Indeks cijena hrane FAO dostigao je istorijski maksimum u martu 2022. godine, neposredno poslije po\u010detka ruske agresije na Ukrajinu. Danas je taj indeks 18,80% manji nego u tom periodu.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-df7e021 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"df7e021\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c3a1298 elementor-widget elementor-widget-wpr-post-title\" data-id=\"c3a1298\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"wpr-post-title.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h1 class=\"wpr-post-title\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Hrana u svijetu sve skuplja<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6e473ff elementor-widget elementor-widget-eael-breadcrumbs\" data-id=\"6e473ff\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"eael-breadcrumbs.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs\">\n\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs__content\"><a href=\"https:\/\/ekonomist.me\">Home<\/a> <span class=\"eael-breadcrumb-separator\">\/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cc13a3d elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider\" data-id=\"cc13a3d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"divider.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-divider\">\n\t\t\t<span class=\"elementor-divider-separator\">\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-14f10a2 e-flex e-con-boxed wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"14f10a2\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrana je u svijetu poskupjela u julu 1,60%, pokazuju podaci Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija (FAO). \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ova organizacija ima specifi\u010dnu metodologiju prema kojoj se cijene sabiraju i predo\u010davaju kroz indeks cijena hrane FAO i upravo je on ve\u0107i za pomenutu sumu u odnosu na prijethodni mjesec. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rastu cijena hrane na globalnom nivou najvi\u0161e je doprinjela skuplja vrijednost mesa i biljnih ulja. Biljna ulja su skuplja za 7,60% u odnosu na jun, a kada se pogleda njihova cijena za isti period pro\u0161le godine, u pitanju je pove\u0107anje od \u010dak 167%. Radi se o trogodi\u0161njem maksimumu, a najvi\u0161e su sko\u010dili palmino, sojino i suncokretovo jestivo ulje. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kako obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci, palmino ulje je skuplje zbog sve ve\u0107e potra\u017enje, sojino zbog poja\u010danog interesovanja za biogorovio u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi, a suncoketovo zato \u0161to su smanjene zalihe u regionu Isto\u010dne Evrope. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160to se mesa ti\u010de, indeks cijena tih proizovda ve\u0107i je za 1,20% ako se upore\u0111uje sa junom ove godine. Posebno su poskupjele govedina i ov\u010detina. Stru\u010dnjaci prate rast potra\u017enje za ovom vrstom proizvoda, naro\u010dio u SAD i Kini, pa tuma\u010de da su oni poskupjeli upravo zbog tog faktora. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u017detva ljetnjih usjeva oborila je cijenu \u017eitarica \u0161to je uticalo na usporavanja rasta indeksa cijena hrane FAO. Ovaj je indeks pao za 1,80% na globalnom nivou iako se u Sjevernoj Americi \u017eale da nisu imali uspje\u0161nu sezonu. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Indeks cijena hrane FAO dostigao je istorijski maksimum u martu 2022. godine, neposredno poslije po\u010detka ruske agresije na Ukrajinu. Danas je taj indeks 18,80% manji nego u tom periodu. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Hrana u svijetu sve skuplja Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3835,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-4257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4257"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4271,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4257\/revisions\/4271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}