{"id":3846,"date":"2025-07-16T12:38:58","date_gmt":"2025-07-16T12:38:58","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3846"},"modified":"2025-07-16T14:50:38","modified_gmt":"2025-07-16T14:50:38","slug":"malo-sjutra-za-znanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/16\/malo-sjutra-za-znanje\/","title":{"rendered":"Malo sjutra za znanje"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\u201cLegal Liability\u201c je koncept, koji ve\u0107 decenijama unazad sistemski devastira strukovnu izvrsnost, koju impliciraju gomile ozbiljnih licenci (ACCA, CIMA; CFA; i sl). Sve su ovo skra\u0107enice visoko-kvalitetnih licenci za ra\u010dunovo\u0111e, revizore, finansijske analiti\u010dare, biznis konsultante i sl.<\/p>

Koncept predstavlja poslovnu aktivnost: kako umanjiti izlo\u017eenost regulatornom riziku, kad se bilo ko bavi podacima. Ili prevedeno: kako na\u0107i optimalni model da niko nije odgovoran, a da se zna ko uzima novce i jo\u0161 se broji da je stru\u010dnjak-kinja.<\/p>

\u0160ta je u pitanju?<\/p>

Po\u010detkom stolje\u0107a (2001) zbog konflikta interesa, jer su bili decenijski revizori\/ ra\u010dunovo\u0111e\/ savjetnici energetskoj kompaniji Enron, tada\u0161nja \u010dlanica \u201cvelike petorke\u201c, Arthur Anderson, propala je kad su se otkrila pregolema neprincipijelna analiti\u010dka laganja za klijenta, s ciljem da se u zabludu dovedu potro\u0161a\u010di i tr\u017ei\u0161te. Slom revizorske ku\u0107e se smatra najbezo\u010dnijom prevarom u oblasti savjetovanja oko restrukturiranja i kasnijih likvidacija i ste\u010daja u svijetu. AA nisu oti\u0161li u bankrot \u00a0zbog poslova revizije-ra\u010dunovodstva, koje su dugi niz godina otaljavali, ali ih i smatrali neprofitabilnim za \u0161eme bonusa partnera. AA je prestao da posluje zbog konsultantskih usluga, preko kojih su se fakturisali sati (ne)rada: o tome kako da se skuvaju knjige i skockaju analize ili kojekakva \u201cnaru\u010dena\u201c uporediva umotvorina upravlja\u010dkog ra\u010dunovodstva; o tome kako da se selektovanim isplate bonusi i opcije oko prijevarnosti u ime klijenta; o tome kako da se izvr\u0161e procjene koje su pumpale cijene aktive na tr\u017ei\u0161tima, posebno u oblasti derivatnih instrumenata (fju\u010ders kupovine u budu\u0107em momentu vr\u0161ne energije i sl).<\/p>

Lekcija uni\u017eene strukovnosti nije nau\u010dena iz ovog slamaju\u0107eg esnafskog iskustva…<\/p>

Stigla je Velika finansijska recesija 2007-08; u knjigama banaka su se na\u0161li krateri toksi\u010dnih finansijskih instrumenata, koji su preko no\u0107i sru\u0161ili Lehman Brothers i niz manjih banaka i hipotekarnih firmi. Potom su se sredstvima poreskih obveznika spasile ostale bankarske i osiguravaju\u0107e kompanije. Ni jedna revizorska ku\u0107a iz \u201cvelike \u010detvorke\u201c se nije ni uzdrmala. Konceptom \u201clegal liability\u201c su se sakrili iza jednako opravdane mete za nepo\u010dinstva u ozbiljnosti rada: iza rejting agencija, koje su instrumentima i bankama i mnogim u\u010desnicima na tr\u017ei\u0161tu lagodno, a preskupo, ka\u010dile najbolje rejtinge, sprovode\u0107i najve\u0107u istorijsku prevaru na globalnim tr\u017ei\u0161tima. Nakon krize, ni jedna nije propala.<\/p>

Za\u0161to je ovaj uvod bio potreban?<\/p>

Udru\u017eenje pomorskih kapetana se zbog odluke Vlade, saglasno inputu resornog ministarstva pomorstva o ga\u0161enju Crnogorske plovidbe i prodaje dva broda, obratilo zvani\u010dnim izvje\u0161\u0107em, iz kojeg je jedan citat su\u0161tinski primjer koncepta iz uvoda: \u201cMinistar Radulovi\u0107, umjesto da anga\u017euje stru\u010dnu i referentnu ku\u0107u za izradu tako va\u017ene analize, \u0161to smo kao strukovno udru\u017eenje predlagali, anga\u017euje privredno dru\u0161tvo RA\u010cUNOVO\u0110A DOO, pod pokroviteljstvom Instituta sertifikovanih ra\u010dunovo\u0111a Crne Gore. Posebno je va\u017eno napomenuti da u uvodnom dijelu pomenute analize, odnosno Plana restruktuiranja, stoji da je isti pripremljen isklju\u010divo u svrhu pru\u017eanja infromacija korisnicima i ne predstavlja pravni, finansijski i investicioni savjet, te da Institut sertifikovanih ra\u010dunovo\u0111a, dru\u0161tvo RA\u010cUNOVO\u0110A DOO, njihovi saradnici i zaposleni ne prihvataju nikakvu odgovornost za eventualne gubitke, \u0161tetu ili bilo kakve posljedice koje mogu proiza\u0107i iz kori\u0161\u0107enja ovog dokumenta ili oslanjanja na iznijete zaklju\u010dke i preporuke<\/em>;…\u201c (izvor: https:\/\/www.antenam.net\/ekonomija\/373505-udruzenje-pomorskih-kapetana-trazi-da-spajic-smijeni-ministra-radulovica<\/a>)<\/p>

Plan restrukturiranja mora biti dokument koji se radi in-house<\/em>. Poti\u010de iz normi o privrednim dru\u0161tvima, ali se bilo koja eksterna podr\u0161ka, pla\u0107ena sredstvima poreskih obveznika, ne mo\u017ee uzimati zdravo za gotovo. \u0160ta \u0107e bilo kojem dr\u017eavnom organu ovakvi dokumenti (planovi i analize), kad u sistemu ima ozbiljnih profila koji umiju da odrade posao za dr\u017eavnu administraciju saglasno regulatornom okviru?, pitanje je koje ne treba postavljati jer se nema kome postaviti.<\/p>

Ali, kad mla\u0111ani ministar naru\u010di analizu instituta (njegovog preduze\u0107a), koji ima regulatorno neodr\u017eivu koncesiju na javna ovla\u0161\u0107enja iz ra\u010dunovodstva i revizije, za koje decenijama nije platio ni po jednom osnovu, mo\u017ee se mo\u017eda izvr\u0161iti inpekcija u vezi \u201ckonflikta interesa\u201c, \u0161to je strogo eti\u010dki zabranjeno u profesijama ra\u010dunovo\u0111a i revizora. Da institut preko svojeg preduze\u0107a izlazi na tr\u017ei\u0161te da radi analize koje su realno skupljanje javnih podataka (finansijski podaci kompanija) koje dr\u017eavni organi imaju na dohvat ruke, a ogra\u0111uje se od bilo kakve odgovornosti, iako se analiza radi dr\u017eavnom organu, primjer je neprofesionalnosti koja ubija znanje na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>

Ova skandalozna neodgovornost kako resornog ministarstva, tako i strukovnih profila, najbolji je politi\u010dki uvod da naredne sedmice poslanici-ce usvoje predlog zakona o ra\u010dunovodstvu i predlog zakona o reviziji, koje je premijer polovinom juna hitno dostavio na usvajanje kako bi se EU-agenda pridru\u017eivanja uljep\u0161ala jo\u0161 ponekim \u0161trikom. A, navedenim tekstovima predloga zakona nastavlja se dvoipodecenijsko fekalisanje stanjem strukovnosti u crnogorskoj ekonomiji, koje teku\u0107e iz pomenute analize \u010dini kontra-uslugu javnim postupanjima u zemlji.<\/p>

U kona\u010dnici, ostaje otvorenom sljede\u0107a dilema: zar nije uspostavljeno ministarstvo javnih radova, kojima se pridru\u017euje instagram-slatko\u0107a da su \u201cstrate\u0161ki projekti\u201c, sa zadatkom da radna dokumenta iz analiza bilo-koga-ko-je-sebe-za\u0161titio-od-odgovornosti uvede u odr\u017eiva upravna \u0161tiva, koja trebaju da odgovore na pitanje: kako ekonomski i razvojno argumentovati da je javna politika Vlade da se ugasi Crnogorska plovidba dobra, pa je po tom vol\u0161ebnom tragu jo\u0161 bolja javna politika da se novcem poreskih obveznika iz mjeseca u mjesec finansira druga dr\u017eavna kompanija- Institut Igalo, koji je finansijski u slabijoj situaciji od CG-plovidbe ili od uga\u0161enog MA iz 2020-e?<\/p>

Tada bi se posljedi\u010dno javno moralo odgovoriti na pitanje: saglasno politi\u010dkim bjedastim ciljevima, kojom selektivno\u0161\u0107u u diskrecionom odlu\u010divanju se nastavlja namjerno slamanje crnogorske ekonomije?<\/p>

Autorka: Mila Kasalica<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Malo sjutra za znanje<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cLegal Liability\u201c je koncept, koji ve\u0107 decenijama unazad sistemski devastira strukovnu izvrsnost, koju impliciraju gomile ozbiljnih licenci (ACCA, CIMA; CFA; i sl). Sve su ovo skra\u0107enice visoko-kvalitetnih licenci za ra\u010dunovo\u0111e, revizore, finansijske analiti\u010dare, biznis konsultante i sl. Koncept predstavlja poslovnu aktivnost: kako umanjiti izlo\u017eenost regulatornom riziku, kad se bilo ko bavi podacima. Ili prevedeno: kako na\u0107i optimalni model da niko nije odgovoran, a da se zna ko uzima novce i jo\u0161 se broji da je stru\u010dnjak-kinja. \u0160ta je u pitanju? Po\u010detkom stolje\u0107a (2001) zbog konflikta interesa, jer su bili decenijski revizori\/ ra\u010dunovo\u0111e\/ savjetnici energetskoj kompaniji Enron, tada\u0161nja \u010dlanica \u201cvelike petorke\u201c, Arthur Anderson, propala je kad su se otkrila pregolema neprincipijelna analiti\u010dka laganja za klijenta, s ciljem da se u zabludu dovedu potro\u0161a\u010di i tr\u017ei\u0161te. Slom revizorske ku\u0107e se smatra najbezo\u010dnijom prevarom u oblasti savjetovanja oko restrukturiranja i kasnijih likvidacija i ste\u010daja u svijetu. AA nisu oti\u0161li u bankrot \u00a0zbog poslova revizije-ra\u010dunovodstva, koje su dugi niz godina otaljavali, ali ih i smatrali neprofitabilnim za \u0161eme bonusa partnera. AA je prestao da posluje zbog konsultantskih usluga, preko kojih su se fakturisali sati (ne)rada: o tome kako da se skuvaju knjige i skockaju analize ili kojekakva \u201cnaru\u010dena\u201c uporediva umotvorina upravlja\u010dkog ra\u010dunovodstva; o tome kako da se selektovanim isplate bonusi i opcije oko prijevarnosti u ime klijenta; o tome kako da se izvr\u0161e procjene koje su pumpale cijene aktive na tr\u017ei\u0161tima, posebno u oblasti derivatnih instrumenata (fju\u010ders kupovine u budu\u0107em momentu vr\u0161ne energije i sl). Lekcija uni\u017eene strukovnosti nije nau\u010dena iz ovog slamaju\u0107eg esnafskog iskustva… Stigla je Velika finansijska recesija 2007-08; u knjigama banaka su se na\u0161li krateri toksi\u010dnih finansijskih instrumenata, koji su preko no\u0107i sru\u0161ili Lehman Brothers i niz manjih banaka i hipotekarnih firmi. Potom su se sredstvima poreskih obveznika spasile ostale bankarske i osiguravaju\u0107e kompanije. Ni jedna revizorska ku\u0107a iz \u201cvelike \u010detvorke\u201c se nije ni uzdrmala. Konceptom \u201clegal liability\u201c su se sakrili iza jednako opravdane mete za nepo\u010dinstva u ozbiljnosti rada: iza rejting agencija, koje su instrumentima i bankama i mnogim u\u010desnicima na tr\u017ei\u0161tu lagodno, a preskupo, ka\u010dile najbolje rejtinge, sprovode\u0107i najve\u0107u istorijsku prevaru na globalnim tr\u017ei\u0161tima. Nakon krize, ni jedna nije propala. Za\u0161to je ovaj uvod bio potreban? Udru\u017eenje pomorskih kapetana se zbog odluke Vlade, saglasno inputu resornog ministarstva pomorstva o ga\u0161enju Crnogorske plovidbe i prodaje dva broda, obratilo zvani\u010dnim izvje\u0161\u0107em, iz kojeg je jedan citat su\u0161tinski primjer koncepta iz uvoda: \u201cMinistar Radulovi\u0107, umjesto da anga\u017euje stru\u010dnu i referentnu ku\u0107u za izradu tako va\u017ene analize, \u0161to smo kao strukovno udru\u017eenje predlagali, anga\u017euje privredno dru\u0161tvo RA\u010cUNOVO\u0110A DOO, pod pokroviteljstvom Instituta sertifikovanih ra\u010dunovo\u0111a Crne Gore. Posebno je va\u017eno napomenuti da u uvodnom dijelu pomenute analize, odnosno Plana restruktuiranja, stoji da je isti pripremljen isklju\u010divo u svrhu pru\u017eanja infromacija korisnicima i ne predstavlja pravni, finansijski i investicioni savjet, te da Institut sertifikovanih ra\u010dunovo\u0111a, dru\u0161tvo RA\u010cUNOVO\u0110A DOO, njihovi saradnici i zaposleni ne prihvataju nikakvu odgovornost za eventualne gubitke, \u0161tetu ili bilo kakve posljedice koje mogu proiza\u0107i iz kori\u0161\u0107enja ovog dokumenta ili oslanjanja na iznijete zaklju\u010dke i preporuke;…\u201c (izvor: https:\/\/www.antenam.net\/ekonomija\/373505-udruzenje-pomorskih-kapetana-trazi-da-spajic-smijeni-ministra-radulovica) Plan restrukturiranja mora biti dokument koji se radi in-house. Poti\u010de iz normi o privrednim dru\u0161tvima, ali se bilo koja eksterna podr\u0161ka, pla\u0107ena sredstvima poreskih obveznika, ne mo\u017ee uzimati zdravo za gotovo. \u0160ta \u0107e bilo kojem dr\u017eavnom organu ovakvi dokumenti (planovi i analize), kad u sistemu ima ozbiljnih profila koji umiju da odrade posao za dr\u017eavnu administraciju saglasno regulatornom okviru?, pitanje je koje ne treba postavljati jer se nema kome postaviti. Ali, kad mla\u0111ani ministar naru\u010di analizu instituta (njegovog preduze\u0107a), koji ima regulatorno neodr\u017eivu koncesiju na javna ovla\u0161\u0107enja iz ra\u010dunovodstva i revizije, za koje decenijama nije platio ni po jednom osnovu, mo\u017ee se mo\u017eda izvr\u0161iti inpekcija u vezi \u201ckonflikta interesa\u201c, \u0161to je strogo eti\u010dki zabranjeno u profesijama ra\u010dunovo\u0111a i revizora. Da institut preko svojeg preduze\u0107a izlazi na tr\u017ei\u0161te da radi analize koje su realno skupljanje javnih podataka (finansijski podaci kompanija) koje dr\u017eavni organi imaju na dohvat ruke, a ogra\u0111uje se od bilo kakve odgovornosti, iako se analiza radi dr\u017eavnom organu, primjer je neprofesionalnosti koja ubija znanje na tr\u017ei\u0161tu. Ova skandalozna neodgovornost kako resornog ministarstva, tako i strukovnih profila, najbolji je politi\u010dki uvod da naredne sedmice poslanici-ce usvoje predlog zakona o ra\u010dunovodstvu i predlog zakona o reviziji, koje je premijer polovinom juna hitno dostavio na usvajanje kako bi se EU-agenda pridru\u017eivanja uljep\u0161ala jo\u0161 ponekim \u0161trikom. A, navedenim tekstovima predloga zakona nastavlja se dvoipodecenijsko fekalisanje stanjem strukovnosti u crnogorskoj ekonomiji, koje teku\u0107e iz pomenute analize \u010dini kontra-uslugu javnim postupanjima u zemlji. U kona\u010dnici, ostaje otvorenom sljede\u0107a dilema: zar nije uspostavljeno ministarstvo javnih radova, kojima se pridru\u017euje instagram-slatko\u0107a da su \u201cstrate\u0161ki projekti\u201c, sa zadatkom da radna dokumenta iz analiza bilo-koga-ko-je-sebe-za\u0161titio-od-odgovornosti uvede u odr\u017eiva upravna \u0161tiva, koja trebaju da odgovore na pitanje: kako ekonomski i razvojno argumentovati da je javna politika Vlade da se ugasi Crnogorska plovidba dobra, pa je po tom vol\u0161ebnom tragu jo\u0161 bolja javna politika da se novcem poreskih obveznika iz mjeseca u mjesec finansira druga dr\u017eavna kompanija- Institut Igalo, koji je finansijski u slabijoj situaciji od CG-plovidbe ili od uga\u0161enog MA iz 2020-e? Tada bi se posljedi\u010dno javno moralo odgovoriti na pitanje: saglasno politi\u010dkim bjedastim ciljevima, kojom selektivno\u0161\u0107u u diskrecionom odlu\u010divanju se nastavlja namjerno slamanje crnogorske ekonomije? Autorka: Mila Kasalica Malo sjutra za znanje Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3763,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-3846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3846"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3863,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3846\/revisions\/3863"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}