{"id":3809,"date":"2025-07-16T10:48:54","date_gmt":"2025-07-16T10:48:54","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3809"},"modified":"2025-07-16T11:21:12","modified_gmt":"2025-07-16T11:21:12","slug":"koje-zemlje-imaju-nuklearno-naoruzanje-i-kako-su-ga-dobile","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/16\/koje-zemlje-imaju-nuklearno-naoruzanje-i-kako-su-ga-dobile\/","title":{"rendered":"Koje zemlje imaju nuklearno naoru\u017eanje i kako su ga dobile"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"3809\" class=\"elementor elementor-3809\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2a37b54a e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"2a37b54a\" data-element_type=\"container\">\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d2c2a63 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"d2c2a63\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-1812683f elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"1812683f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<h3>Poznato je da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oru\u017eje, a neke su blizu da ga naprave.<\/h3><div class=\"txt\"><figure><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ichef.bbci.co.uk\/ace\/standard\/raw\/cpsprodpb\/692e\/live\/9f333bc0-5823-11f0-988d-abc8933015ea.jpg\" alt=\"Tokom Drugog svetskog rata, Amerika je bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hiro\u0161imu i Nagasaki \" \/><footer>Universal History Archive\/Universal Images Group via Getty Images<\/footer><figcaption>Tokom Drugog svjetskog rata, Amerika je bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hiro\u0161imu i Nagasaki<\/figcaption><\/figure><p>Osamdeset godina po\u0161to su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave detonirale prvu nuklearnu bombu, iranski nuklearni program na\u0161ao se u sredi\u0161tu eskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku.<\/p><p>Iranski predsjednik je 2. jula potpisao zakon kojim se obustavlja saradnja sa kontrolnom agencijom za nuklearne aktivnosti Ujedinjenih nacija, Me\u0111unarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nakon \u0161to su Izrael i SAD napali njegova nuklearna postrojenja u junu.<\/p><p>Izrael i Amerika su saop\u0161tili da su napadi bili neophodni kako bi se spre\u010dila izrada nuklearnog oru\u017eja.<\/p><p>Ostaje nejasno koliko su ta\u010dno \u0161tete ti napadi nanijeli i kakve bi posljedice mogle da budu po region i Sporazum o ne\u0161irenju Ujedinjenih nacija (NPT), koji je stupio na snagu pre 55 godina i pomogao da se ograni\u010di \u0161irenje nuklearnog naoru\u017eanja.<\/p><p>Zna se da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oru\u017eje.<\/p><p>Kako su ih one dobile i da li bi druge sada mogle da poku\u0161aju da ih nabave.<\/p><h2>Ko ima nuklearno oru\u017eje?<\/h2><p>Zna se da Amerika, Rusija, Velika Britanija, Kina, Francuska, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja posjeduju nuklearno oru\u017eje, mada je Izrael jedini od svih ovih koji nikad zvani\u010dno to nije potvrdio.<\/p><p>Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su postale prva nuklearna sila nakon \u0161to su u tajnosti izradile oru\u017eje u sklopu Projekta Menhten tokom Drugog svjetskog rata.<\/p><p>Amerika je upotrijebila oru\u017eje sa katastrofalnim posljedicama 1945. godine, baciv\u0161i atomske bombe na Hiro\u0161imu i Nagasaki u Japanu, koji je bio pripadnik Sila osovine &#8211; vojne koalicije u koju su spadali jo\u0161 nacisti\u010dka Njema\u010dka i Italija i sa kojima su SSSR i Savezni\u010dke snage bile u ratu.<\/p><p>Procjenjuje se da je u detonacijama poginulo najmanje 200.000 ljudi.<\/p><p>To ostaje jedini put da je nuklearno oru\u017eje bilo upotrijebljeno u nekom ratnom sukobu.<\/p><p>Patri\u0161a Luis, stru\u010dnjakinja za kontrolu oru\u017eja, ka\u017ee da su ovo bile \u201eprave uvodne salve u trci za nuklearno naoru\u017eanje&#8221;, navev\u0161i druge zemlje, pogotovo Sovjetski Savez, da pod hitno porade na izradi sopstvenog nuklearnog oru\u017eja, i kao faktor odvra\u0107anja od napada, i kao projektovanje sile regionalno i globalno.<\/p><figure><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ichef.bbci.co.uk\/ace\/standard\/raw\/cpsprodpb\/3aed\/live\/bc66e8e0-559e-11f0-b5c5-012c5796682d.jpg\" alt=\"Bacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu\" \/><footer>Universal History Archive\/Universal Images Group via Getty Images<\/footer><figcaption>Bacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu (na slici) i Nagasaki je jedini put kada je nuklearno oru\u017eje upotrebljeno u sukobu<\/figcaption><\/figure><h2>\u0160ta se dalje de\u0161avalo?<\/h2><p>Manje od dvije godine nakon okon\u010danja Drugog svjetskog rata, zapo\u010deo je Hladni rat &#8211; borba svjetskih sila Amerike i Sovjetskog Saveza i saveznika obje strane koja je trajala vi\u0161e od 40 godina i povremeno prijetila da eskalira u nuklearni sukob.<\/p><p>Sovjeti su otpo\u010deli sa poku\u0161ajima da izrade atomsku bombu tokom Drugog svjetskog rata i uspjeli 1949. godine kad su izveli prvu uspje\u0161nu probu, okon\u010dav\u0161i ameri\u010dki monopol na nuklearno naoru\u017eanje.<\/p><p>Poslije ovoga, obje strane su \u017eeljele da izrade nuklearno oru\u017eje koje je jo\u0161 razornije.<\/p><p>U narednih 15 godina, jo\u0161 tri zemlje su postale nuklearne sile.<\/p><p>Velika Britanija, koja je sara\u0111ivala sa SAD na izradi nuklearnog oru\u017eja tokom Drugog svjetskog rata, 1952. godine je postala tre\u0107a, a uslijedila ju je Francuska\u00a01960. i Kina 1964. godine.<\/p><h2>Kad su druge zemlje nabavile nuklearno oru\u017eje?<\/h2><p>Pet nuklearnih sila, Amerika, Sovjetski Savez, Velika Britanija, Francuska i Kina u\u010dvrstile su taj status 1960-ih.<\/p><p>Ali zavladala je bojazan da bi broj nuklearno naoru\u017eanih dr\u017eava mogao zna\u010dajno da poraste.<\/p><p>U odgovoru na to, Ujedinjene nacije su uvele Sporazum o ne\u0161irenju (NPT), osmi\u0161ljen da bi sprije\u010dio dalje \u0161irenje nuklearnog oru\u017eja, promovisao razoru\u017eavanje i potpomogao mirnodopsku upotrebu nuklearne energije.<\/p><p>Sporazum je stupio na snagu 1970. godine, ali nisu ga potpisale sve zemlje, a nuklearno oru\u017eje se jeste ra\u0161irilo.<\/p><p>Indija je postala nuklearna sila 1974, a Pakistan 1998. godine.<\/p><p>Nijedna od ovih zemalja nije potpisala sporazum, dijelom iz bezbjednosne zabrinutosti koju je svaka ose\u0107ala prema ovoj drugoj.<\/p><p>Izrael tako\u0111e nikad nije potpisao sporazum.<\/p><p>Izraelski zvani\u010dnici dosljedno su ukazivali na regionalne prijetnje, tenzije i neprijateljstva mnogih njegovih suseda prema njemu kao razloge za nepotpisivanje ovog sporazuma.<\/p><p>On je nastavio politiku nuklearne dvosmislenosti, \u0161to \u0107e re\u0107i, ni potvr\u0111ivanja ni negiranja da posjeduje nuklearno oru\u017eje.<\/p><p>Sjeverna Koreja je isprva potpisala ovaj sporazum, samo da bi se povukla iz njega 2003. godine, okriviv\u0161i za to zajedni\u010dke vje\u017ebe Amerike i Ju\u017ene Koreje.<\/p><p>Ona je 2006. godine aktivirala nuklearno oru\u017eje u probi.<\/p><p>Ju\u017eni Sudan, osnovan 2011. godine, jedina je druga zemlja \u010dlanica UN-a koja nije potpisala sporazum.<\/p><figure><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ichef.bbci.co.uk\/ace\/standard\/raw\/cpsprodpb\/b31a\/live\/36901d90-5814-11f0-9074-8989d8c97d87.jpg\" alt=\"kenedi u beloj ku\u0107i\" \/><footer>Getty Images<\/footer><figcaption>Hladni rat je prijetio da eskalira u nuklearni sukob, posebno tokom Kubanske raketne krize, tokom koje se ameri\u010dki predsjednik D\u017eon F. Kenedi (na slici) obratio iz Bijele kuc\u0301e<\/figcaption><\/figure><h2>Da li Iran ima nuklearno oru\u017eje?<\/h2><figure><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ichef.bbci.co.uk\/ace\/standard\/raw\/cpsprodpb\/ba9c\/live\/d8db8cf0-5815-11f0-960d-e9f1088a89fe.jpg\" alt=\"iransko nuklearno postrojenje\" \/><footer>Getty Images<\/footer><figcaption>Amerika je nedavno ga\u0111ala iranski podzemni nuklearni kompleks Fordov razaraju\u0107im \u201ebunker bombama&#8221;<\/figcaption><\/figure><p>\u201eKoliko znamo&#8221;, Iran jo\u0161 nije izradio bombu, ka\u017ee Endrju Fater, profesor me\u0111unarodne politike na Univerzitetu u Lesteru, u Velikoj Britaniji.<\/p><p>\u201eAli tehni\u010dki ili tehnolo\u0161ki, ne postoji pravi razlog da to ne u\u010dini&#8221;, dodaje on.<\/p><p>Iran, potpisnik Sporazuma o ne\u0161irenju, oduvijek je tvrdio da je njegov nuklearni program mirnodopski i da nikada nije \u017eelio da izradi nuklearno oru\u017eje.<\/p><p>Me\u0111utim, decenijska istraga nuklearnog kontrolora UN-a Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju iznedrila je dokaze da je Iran izvr\u0161io \u201e\u010ditav dijapazon aktivnosti va\u017enih za izradu nuklearne eksplozivne naprave&#8221; od kraja 1980-ih do 2003. godine, kad su projekti pod imenom \u201eProjekat Amad&#8221; bili obustavljeni.<\/p><p>Iran je 2015. pristao na\u00a0sporazum sa \u0161est svjetskih sila prema kom prihvata ograni\u010davanje njegovih nuklearnih aktivnosti i dozvolio nadzor inspektora IAEA-a u zamjenu za popu\u0161tanje \u0161tetnih me\u0111unarodnih sankcija.<\/p><p>Ali ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp je napustio ovaj sporazum tokom prvog mandata 2018. godine, rekav\u0161i da on ne \u010dini mnogo na spre\u010davanju Irana da izradi nuklearno oru\u017eje i ponovo mu uveo sankcije.<\/p><p>Iran je odgovorio stalnim kr\u0161enjem ograni\u010denja IAEA, naro\u010dito onih koja se ti\u010du oboga\u0107ivanja uranijuma.<\/p><p>Upravni odbor IAEA sa\u010dinjen od 35 zemalja je 12. juna 2025. godine objelodanio da je Iran, prvi put za 20 godina, prekr\u0161io vlastite obaveze o ne\u0161irenju.<\/p><p>Narednog dana je Izrael pokrenuo niz udara na iranske nuklearne i vojne ciljeve.<\/p><p>Kasnije mu se pridru\u017eio bliski saveznik Amerika, koja je pogodila tri iranska nuklearna postrojenja, me\u0111u njima podzemnu lokaciju Fordov.<\/p><h2>Da li Izrael ima nuklearno oru\u017eje?<\/h2><figure><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ichef.bbci.co.uk\/ace\/standard\/raw\/cpsprodpb\/e040\/live\/2c03cf10-5815-11f0-b5c5-012c5796682d.jpg\" alt=\"Izraelski nuklearni tehni\u010dar Vanunu otkrio je detalje izraelskog veoma tajnog nuklearnog programa i potom je osu\u0111en na 18 godina zatvora\" \/><footer>Getty Images<\/footer><figcaption>Izraelski nuklearni tehni\u010dar Vanunu otkrio je detalje izraelskog veoma tajnog nuklearnog programa i potom je osu\u0111en na 18 godina zatvora<\/figcaption><\/figure><p>Izrael nikad nije zvani\u010dno potvrdio da poseduje nuklearno oru\u017eje, ali se na\u0161iroko smatra da ima pozama\u0161an arsenal.<\/p><p>U oktobru 1986. godine, izraelski nuklearni tehni\u010dar Mordekaj Vanunu prosledio je detalje britanskom listu Sandej tajmsu o tome da Izrael poseduje program nuklearnog naoru\u017eanja mnogo ve\u0107i i mnogo napredniji nego \u0161to se prethodno mislilo.<\/p><p>Za to je zavr\u0161io u zatvoru u Izraelu na 18 godina i bio pu\u0161ten 2004. godine.<\/p><p>Prema Stokholmskom me\u0111unarodnom institutu za istra\u017eivanje mira (SIPRI), ekspertskoj grupi, Izrael radi na modernizaciji vlastitog arsenala.<\/p><p>Izrael je 2024. godine izveo probu sistema raketne propulzije \u201ekoji bi mogao da ima veze za njegovom D\u017eeriko porodicom balisti\u010dkih raketa sa nuklearnom sposobno\u0161\u0107u&#8221; i radi na osavremenjivanju postrojenje za proizvodnju plutonijuma u Dimoni, ka\u017ee SIPRI.<\/p><p>Izrael je delovao vojno kako bi spre\u010dio regionalne rivale da ostvare nuklearnu sposobnost.<\/p><p>Pored napada na Iran, bombardovao je nuklearni reaktor u Iraku 1981. godine i osumnji\u010denu nuklearnu lokaciju u Siriji 2007. godine.<\/p><h2>Koje zemlje su odustale od nuklearnih programa?<\/h2><p>Druge zemlje, kao \u0161to su Brazil, \u0160vedska i \u0160vajcarska, po\u010dele su da rade na izgradnji nuklearnog oru\u017eja samo da bi kasnije odustale od tih programa, ili dobrovoljno ili zbog spoljnog pritiska.<\/p><p>Ju\u017enoafri\u010dka Republika je jedina zemlja na svetu koja je uspe\u0161no izradila nuklearna oru\u017eja i potom ih razoru\u017eala i raspustila nuklearni program.<\/p><p>\u201eTo se jo\u0161 uvek isti\u010de kao prili\u010dno zna\u010dajan izuzetak u nuklearnom dobu &#8211; primer dr\u017eave koja je izgradila vlastita nuklearna oru\u017eja i potom odlu\u010dila da se razoru\u017ea&#8221;, ka\u017ee Fater.<\/p><p>Odluka je bila motivisana kombinacijom faktora, me\u0111u njima okon\u010danjem re\u017eima aparthejda, smanjenjem regionalnih sukoba i promenom svetske politi\u010dke dinamike.<\/p><p>Posle raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, tri nove nezavisne dr\u017eave &#8211; Ukrajina, Belorusija i Kazahstan, nasledile su nuklearno oru\u017eje, ali su ga se odrekle.<\/p><p>Ukrajina se odrekla oru\u017eja u zamenu za bezbednosne garancije SAD, Velike Britanije i Rusije, prema Memorandumu iz Budimpe\u0161te iz 1994. godine.<\/p><p>Ali ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski uporno tvrdi da je njegova zemlja, koja je sukobu sa ruskim snagama du\u017ee od decenije, dobila vrlo malo toga zato \u0161to se odrekla tog oru\u017eja.<\/p><p><strong>Pogledajte video: Za\u0161to je Ukrajina odustala od nuklearnog oru\u017eja<\/strong><\/p><h2>Koliko nuklearnih oru\u017eja postoji?<\/h2><p>Zato \u0161to vlade retko saop\u0161tavaju sve detalje o njihovim nuklearnim arsenalima, te\u0161ko je znati ta\u010dno koliko oru\u017eja svaka zemlja poseduje.<\/p><p>Ali prema ekspertskoj grupi SIPRI, svetske nuklearne sile posedovale su ukupno procenjenih 12.241 bojevih glava zaklju\u010dno sa januarom 2025. godine, sa Rusijom i SAD koje dr\u017ee oko 60 odsto svetskih zaliha.<\/p><p>Iako je rashodovanje bojevih glava uglavnom nadma\u0161ivalo uvo\u0111enje novih, ovaj trend bi lako mogao da se preokrene \u201eu narednim godinama&#8221;, tvrdi ova grupa stru\u010dnjaka.<\/p><p><strong>Pogledajte video: Za\u0161to i dalje postoji toliko nuklearnog oru\u017eja<\/strong><\/p><h2>Da li bi jo\u0161 zemalja moglo da izradi nuklearna oru\u017eja?<\/h2><p>\u0160ta se dalje bude de\u0161avalo sa iranskim nuklearnim programom najverovatnije \u0107e uticati na to da li \u0107e druge zemlje razmatrati izradu nuklearnog oru\u017eja, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p><p>Posle izraelskih i ameri\u010dkih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu, ameri\u010dki predsednik Donald Tramp saop\u0161tio je da je iranski nuklearni program unaza\u0111en \u201edecenijama&#8221;.<\/p><p>U julu je Pentagon saop\u0161tio da su ameri\u010dki napadi unazadili iranski nuklearni program za do dve godine.<\/p><p>Ako Iran na kraju bude izradio nuklearno oru\u017eje, druge zemlje na Bliskom istoku, ponajpre Saudijska Arabija, mogle bi da po\u010dnu da rade na vlastitom, ka\u017ee Fater.<\/p><p>\u201eMislim da je Saudijska Arabija stavila prili\u010dno nedvosmisleno do znanja da trenutno ne \u017eeli nuklearnu sposobnost, ali nuklearno naoru\u017eani Iran bi u potpunosti promenio tu igru.<\/p><p>\u201eKoliko brzo ili lako bi to bilo uraditi je sasvim drugo pitanje&#8221;, ka\u017ee on.<\/p><p>Luis ka\u017ee da postoji \u201evisoki rizik&#8221; od toga da se Iran povu\u010de iz sporazuma, \u0161to bi pove\u0107alo verovatno\u0107u da ga i drugi napuste.<\/p><p>To bi predstavljalo \u201ete\u017eak udarac&#8221; sporazumu, ali ne i nu\u017eno fatalan, ka\u017ee ona.<\/p><p>Ali \u010dak i ako druge dr\u017eave zaista odlu\u010de da izrade nuklearna oru\u017eja, doktorka Luis ka\u017ee da postoje zna\u010dajni izazovi koje moraju da se prevazi\u0111u, ponajpre da do\u0111u do oboga\u0107enog uranijuma ili plutonijuma oru\u017eane sposobnosti, a oba se strogo kontroli\u0161u.<\/p><p>Ona tako\u0111e isti\u010de finansijski teret.<\/p><p>\u201eSkupo je i potrebne su godine, naro\u010dito ako se radi u tajnosti, ali to nije zaustavilo siroma\u0161nije zemlje kao \u0161to su Severna Koreja i Pakistan.&#8221;<\/p><p>Izvor: BBC News<\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-df7e021 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"df7e021\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c3a1298 elementor-widget elementor-widget-wpr-post-title\" data-id=\"c3a1298\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"wpr-post-title.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h1 class=\"wpr-post-title\">Koje zemlje imaju nuklearno naoru\u017eanje i kako su ga dobile<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6e473ff elementor-widget elementor-widget-eael-breadcrumbs\" data-id=\"6e473ff\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"eael-breadcrumbs.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs\">\n\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs__content\"><a href=\"https:\/\/ekonomist.me\">Home<\/a> <span class=\"eael-breadcrumb-separator\">\/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cc13a3d elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider\" data-id=\"cc13a3d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"divider.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-divider\">\n\t\t\t<span class=\"elementor-divider-separator\">\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-14f10a2 e-flex e-con-boxed wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"14f10a2\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poznato je da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oru\u017eje, a neke su blizu da ga naprave. Universal History Archive\/Universal Images Group via Getty ImagesTokom Drugog svjetskog rata, Amerika je bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hiro\u0161imu i Nagasaki Osamdeset godina po\u0161to su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave detonirale prvu nuklearnu bombu, iranski nuklearni program na\u0161ao se u sredi\u0161tu eskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku. Iranski predsjednik je 2. jula potpisao zakon kojim se obustavlja saradnja sa kontrolnom agencijom za nuklearne aktivnosti Ujedinjenih nacija, Me\u0111unarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nakon \u0161to su Izrael i SAD napali njegova nuklearna postrojenja u junu. Izrael i Amerika su saop\u0161tili da su napadi bili neophodni kako bi se spre\u010dila izrada nuklearnog oru\u017eja. Ostaje nejasno koliko su ta\u010dno \u0161tete ti napadi nanijeli i kakve bi posljedice mogle da budu po region i Sporazum o ne\u0161irenju Ujedinjenih nacija (NPT), koji je stupio na snagu pre 55 godina i pomogao da se ograni\u010di \u0161irenje nuklearnog naoru\u017eanja. Zna se da danas devet zemalja posjeduju nuklearno oru\u017eje. Kako su ih one dobile i da li bi druge sada mogle da poku\u0161aju da ih nabave. Ko ima nuklearno oru\u017eje? Zna se da Amerika, Rusija, Velika Britanija, Kina, Francuska, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja posjeduju nuklearno oru\u017eje, mada je Izrael jedini od svih ovih koji nikad zvani\u010dno to nije potvrdio. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su postale prva nuklearna sila nakon \u0161to su u tajnosti izradile oru\u017eje u sklopu Projekta Menhten tokom Drugog svjetskog rata. Amerika je upotrijebila oru\u017eje sa katastrofalnim posljedicama 1945. godine, baciv\u0161i atomske bombe na Hiro\u0161imu i Nagasaki u Japanu, koji je bio pripadnik Sila osovine &#8211; vojne koalicije u koju su spadali jo\u0161 nacisti\u010dka Njema\u010dka i Italija i sa kojima su SSSR i Savezni\u010dke snage bile u ratu. Procjenjuje se da je u detonacijama poginulo najmanje 200.000 ljudi. To ostaje jedini put da je nuklearno oru\u017eje bilo upotrijebljeno u nekom ratnom sukobu. Patri\u0161a Luis, stru\u010dnjakinja za kontrolu oru\u017eja, ka\u017ee da su ovo bile \u201eprave uvodne salve u trci za nuklearno naoru\u017eanje&#8221;, navev\u0161i druge zemlje, pogotovo Sovjetski Savez, da pod hitno porade na izradi sopstvenog nuklearnog oru\u017eja, i kao faktor odvra\u0107anja od napada, i kao projektovanje sile regionalno i globalno. Universal History Archive\/Universal Images Group via Getty ImagesBacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu (na slici) i Nagasaki je jedini put kada je nuklearno oru\u017eje upotrebljeno u sukobu \u0160ta se dalje de\u0161avalo? Manje od dvije godine nakon okon\u010danja Drugog svjetskog rata, zapo\u010deo je Hladni rat &#8211; borba svjetskih sila Amerike i Sovjetskog Saveza i saveznika obje strane koja je trajala vi\u0161e od 40 godina i povremeno prijetila da eskalira u nuklearni sukob. Sovjeti su otpo\u010deli sa poku\u0161ajima da izrade atomsku bombu tokom Drugog svjetskog rata i uspjeli 1949. godine kad su izveli prvu uspje\u0161nu probu, okon\u010dav\u0161i ameri\u010dki monopol na nuklearno naoru\u017eanje. Poslije ovoga, obje strane su \u017eeljele da izrade nuklearno oru\u017eje koje je jo\u0161 razornije. U narednih 15 godina, jo\u0161 tri zemlje su postale nuklearne sile. Velika Britanija, koja je sara\u0111ivala sa SAD na izradi nuklearnog oru\u017eja tokom Drugog svjetskog rata, 1952. godine je postala tre\u0107a, a uslijedila ju je Francuska\u00a01960. i Kina 1964. godine. Kad su druge zemlje nabavile nuklearno oru\u017eje? Pet nuklearnih sila, Amerika, Sovjetski Savez, Velika Britanija, Francuska i Kina u\u010dvrstile su taj status 1960-ih. Ali zavladala je bojazan da bi broj nuklearno naoru\u017eanih dr\u017eava mogao zna\u010dajno da poraste. U odgovoru na to, Ujedinjene nacije su uvele Sporazum o ne\u0161irenju (NPT), osmi\u0161ljen da bi sprije\u010dio dalje \u0161irenje nuklearnog oru\u017eja, promovisao razoru\u017eavanje i potpomogao mirnodopsku upotrebu nuklearne energije. Sporazum je stupio na snagu 1970. godine, ali nisu ga potpisale sve zemlje, a nuklearno oru\u017eje se jeste ra\u0161irilo. Indija je postala nuklearna sila 1974, a Pakistan 1998. godine. Nijedna od ovih zemalja nije potpisala sporazum, dijelom iz bezbjednosne zabrinutosti koju je svaka ose\u0107ala prema ovoj drugoj. Izrael tako\u0111e nikad nije potpisao sporazum. Izraelski zvani\u010dnici dosljedno su ukazivali na regionalne prijetnje, tenzije i neprijateljstva mnogih njegovih suseda prema njemu kao razloge za nepotpisivanje ovog sporazuma. On je nastavio politiku nuklearne dvosmislenosti, \u0161to \u0107e re\u0107i, ni potvr\u0111ivanja ni negiranja da posjeduje nuklearno oru\u017eje. Sjeverna Koreja je isprva potpisala ovaj sporazum, samo da bi se povukla iz njega 2003. godine, okriviv\u0161i za to zajedni\u010dke vje\u017ebe Amerike i Ju\u017ene Koreje. Ona je 2006. godine aktivirala nuklearno oru\u017eje u probi. Ju\u017eni Sudan, osnovan 2011. godine, jedina je druga zemlja \u010dlanica UN-a koja nije potpisala sporazum. Getty ImagesHladni rat je prijetio da eskalira u nuklearni sukob, posebno tokom Kubanske raketne krize, tokom koje se ameri\u010dki predsjednik D\u017eon F. Kenedi (na slici) obratio iz Bijele kuc\u0301e Da li Iran ima nuklearno oru\u017eje? Getty ImagesAmerika je nedavno ga\u0111ala iranski podzemni nuklearni kompleks Fordov razaraju\u0107im \u201ebunker bombama&#8221; \u201eKoliko znamo&#8221;, Iran jo\u0161 nije izradio bombu, ka\u017ee Endrju Fater, profesor me\u0111unarodne politike na Univerzitetu u Lesteru, u Velikoj Britaniji. \u201eAli tehni\u010dki ili tehnolo\u0161ki, ne postoji pravi razlog da to ne u\u010dini&#8221;, dodaje on. Iran, potpisnik Sporazuma o ne\u0161irenju, oduvijek je tvrdio da je njegov nuklearni program mirnodopski i da nikada nije \u017eelio da izradi nuklearno oru\u017eje. Me\u0111utim, decenijska istraga nuklearnog kontrolora UN-a Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju iznedrila je dokaze da je Iran izvr\u0161io \u201e\u010ditav dijapazon aktivnosti va\u017enih za izradu nuklearne eksplozivne naprave&#8221; od kraja 1980-ih do 2003. godine, kad su projekti pod imenom \u201eProjekat Amad&#8221; bili obustavljeni. Iran je 2015. pristao na\u00a0sporazum sa \u0161est svjetskih sila prema kom prihvata ograni\u010davanje njegovih nuklearnih aktivnosti i dozvolio nadzor inspektora IAEA-a u zamjenu za popu\u0161tanje \u0161tetnih me\u0111unarodnih sankcija. Ali ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp je napustio ovaj sporazum tokom prvog mandata 2018. godine, rekav\u0161i da on ne \u010dini mnogo na spre\u010davanju Irana da izradi nuklearno oru\u017eje i ponovo mu uveo sankcije. Iran je odgovorio stalnim kr\u0161enjem ograni\u010denja IAEA, naro\u010dito onih koja se ti\u010du oboga\u0107ivanja uranijuma. Upravni odbor IAEA sa\u010dinjen od 35 zemalja je 12. juna 2025. godine objelodanio da je Iran, prvi put za 20 godina, prekr\u0161io vlastite obaveze o ne\u0161irenju. Narednog dana je Izrael pokrenuo niz udara na iranske nuklearne i vojne ciljeve. Kasnije mu se pridru\u017eio bliski saveznik Amerika, koja je pogodila tri iranska nuklearna postrojenja, me\u0111u njima podzemnu lokaciju Fordov. Da li Izrael<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3810,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-3809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3809"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3825,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3809\/revisions\/3825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}