{"id":3777,"date":"2025-07-15T09:59:46","date_gmt":"2025-07-15T09:59:46","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3777"},"modified":"2025-07-15T10:11:17","modified_gmt":"2025-07-15T10:11:17","slug":"hrvatska-vraca-vojni-rok-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/15\/hrvatska-vraca-vojni-rok-3\/","title":{"rendered":"Hrvatska vra\u0107a vojni rok"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Hrvatski Sabor usvojio je paket odbrambenih zakona \u010dija je su\u0161tina vra\u0107anje vojnog roka u toj zemlji.
Za dono\u0161enje svih prijedloga zakona iz pomenutog paketa glasali su zastupnici vladaju\u0107e ve\u0107ine, ali i dobar deo onih koji pripadaju opoziciji. Protiv novih rje\u0161enja u odbrambenom sektoru izjasnili su se klubovi zastupnika Mo\u017eemo, Centar-NPS i HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom.
Najvi\u0161e primjedbi na zakone odnosi se na mogu\u0107e diskriminatorne odredbe prema pojedinim djelovima stanovni\u0161tva u njima. \u0160ef IDS-a Dalibor Paus glasao je za zakone, ali je naveo da je prema Ustavu Hrvatske prigovor savjesti kategorija koju garantuje najvi\u0161i pravni akt dr\u017eave. \u201eMe\u0111utim\u201c, kako konstatuje ovaj istarski zastupnik, \u201eovi zakonima se uvodi diskriminacija onih lica koji se odlu\u010de da se pozovu na prigovor savjesti i vojni rok \u017eele da odslu\u017ee u civilnoj slu\u017ebi. Ta se diskriminacija ogleda u trajanju vojnog roka, visini nadoknade, upisom radnog sta\u017ea i mogu\u0107nosti povla\u0161\u0107enog zapo\u0161ljavanja po isteku slu\u017eenja\u201c.
Marijana Puljak, \u0161efica zastupni\u010dke grupe Centar-NPS tvrdi da je povratak regrutske popune odbrambenih snaga u Hrvatskoj \u201eneefikasan i skup model\u201c i da je \u201edvomjese\u010dna obuka budu\u0107ih vojnika nedovoljna za izazove u XXI vijeku\u201c.
Sa njom se slo\u017eila i koleginica iz kluba zastupnika HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom Anka Mrak-Tarita\u0161 koja je prou\u010dila da \u201eni teoretski nije zamislivo da se za dva mjeseca mo\u017ee obu\u010diti do kraja jedan vojnik\u201c i da joj \u201enije jasno \u010demu \u0107e taj poluproizvod, kao rezultat tog na\u010dina razmi\u0161ljanja sutradan koristiti u odbrani zemlje\u201c.
\u201eUlaganja u odbranu su nu\u017ena, kako u pogledu vojne opreme tako i u ljudske resurse, ali kroz vid organizovanja profesionalne vojske\u201c, navela je prvakinja zastupni\u010dkog kluba Mo\u017eemo Sandra Ben\u010di\u0107. Ona je je navela da su zeleni Hrvatske \u201eprotiv kle\u010danja pred predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji od nas zahtjeva pove\u0107avanje ulaganja u sektor odbrane na 5% BDP-a\u201c.
NJen partijski kolega Marin \u017divkovi\u0107 je istakao da nema rezona za uvo\u0111enje vojnog roka u Hrvatskoj i da \u201eako neki mladi ljudi ve\u0107 vide odlazak u vojsku kao davanje duga dr\u017eavi, onda nema potrebe za prisilom i obavezivanjem da to urade\u201c.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Hrvatska vra\u0107a vojni rok<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski Sabor usvojio je paket odbrambenih zakona \u010dija je su\u0161tina vra\u0107anje vojnog roka u toj zemlji.Za dono\u0161enje svih prijedloga zakona iz pomenutog paketa glasali su zastupnici vladaju\u0107e ve\u0107ine, ali i dobar deo onih koji pripadaju opoziciji. Protiv novih rje\u0161enja u odbrambenom sektoru izjasnili su se klubovi zastupnika Mo\u017eemo, Centar-NPS i HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom.Najvi\u0161e primjedbi na zakone odnosi se na mogu\u0107e diskriminatorne odredbe prema pojedinim djelovima stanovni\u0161tva u njima. \u0160ef IDS-a Dalibor Paus glasao je za zakone, ali je naveo da je prema Ustavu Hrvatske prigovor savjesti kategorija koju garantuje najvi\u0161i pravni akt dr\u017eave. \u201eMe\u0111utim\u201c, kako konstatuje ovaj istarski zastupnik, \u201eovi zakonima se uvodi diskriminacija onih lica koji se odlu\u010de da se pozovu na prigovor savjesti i vojni rok \u017eele da odslu\u017ee u civilnoj slu\u017ebi. Ta se diskriminacija ogleda u trajanju vojnog roka, visini nadoknade, upisom radnog sta\u017ea i mogu\u0107nosti povla\u0161\u0107enog zapo\u0161ljavanja po isteku slu\u017eenja\u201c.Marijana Puljak, \u0161efica zastupni\u010dke grupe Centar-NPS tvrdi da je povratak regrutske popune odbrambenih snaga u Hrvatskoj \u201eneefikasan i skup model\u201c i da je \u201edvomjese\u010dna obuka budu\u0107ih vojnika nedovoljna za izazove u XXI vijeku\u201c.Sa njom se slo\u017eila i koleginica iz kluba zastupnika HSS-Centar-Stranka sa imenom i prezimenom Anka Mrak-Tarita\u0161 koja je prou\u010dila da \u201eni teoretski nije zamislivo da se za dva mjeseca mo\u017ee obu\u010diti do kraja jedan vojnik\u201c i da joj \u201enije jasno \u010demu \u0107e taj poluproizvod, kao rezultat tog na\u010dina razmi\u0161ljanja sutradan koristiti u odbrani zemlje\u201c.\u201eUlaganja u odbranu su nu\u017ena, kako u pogledu vojne opreme tako i u ljudske resurse, ali kroz vid organizovanja profesionalne vojske\u201c, navela je prvakinja zastupni\u010dkog kluba Mo\u017eemo Sandra Ben\u010di\u0107. Ona je je navela da su zeleni Hrvatske \u201eprotiv kle\u010danja pred predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji od nas zahtjeva pove\u0107avanje ulaganja u sektor odbrane na 5% BDP-a\u201c.NJen partijski kolega Marin \u017divkovi\u0107 je istakao da nema rezona za uvo\u0111enje vojnog roka u Hrvatskoj i da \u201eako neki mladi ljudi ve\u0107 vide odlazak u vojsku kao davanje duga dr\u017eavi, onda nema potrebe za prisilom i obavezivanjem da to urade\u201c. Hrvatska vra\u0107a vojni rok Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3801,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-3777","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3777","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3777"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3777\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3806,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3777\/revisions\/3806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3777"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3777"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3777"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}