{"id":3724,"date":"2025-07-14T09:21:39","date_gmt":"2025-07-14T09:21:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3724"},"modified":"2025-07-14T09:26:24","modified_gmt":"2025-07-14T09:26:24","slug":"evropska-centralna-banka-eu-sve-vise-trguje-sa-diktatorima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/14\/evropska-centralna-banka-eu-sve-vise-trguje-sa-diktatorima\/","title":{"rendered":"Evropska centralna banka: EU sve vi\u0161e trguje sa diktatorima"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Iako evropski zvani\u010dnici neprestano isti\u010du zna\u010daj trgovine koja promovi\u0161e demokratiju i ljudska prva, u praksi Evropska unija sve vi\u0161e trguje sa diktatorima i autokratskim re\u017eimima, otkriva nova studija\u00a0Evropske centralne banke.<\/strong><\/p>

U posljednjih 25 godina, evropske demokratije sve rje\u0111e izbjegavaju da trguju sa autokratskim re\u017eimima, pokazuju podaci o indeksu trgovine u odnosu na stepen demokratije.<\/p>

Ovaj indeks predstavlja prosjek indeksa liberalne demokratije trgovinskih partnera, pri \u010demu je doprinos svake zemlje proporcionalan njenom udjelu u uvozu u 15 zemalja Evropske unije. Ra\u010duna se na skali od 0 do 1, gde vi\u0161e vrijednosti ozna\u010davaju ve\u0107u trgovinsku povezanost sa demokratijama.<\/p>

Poslije talasa demokratizacije u djelovima Latinske Amerike, isto\u010dne Evrope i isto\u010dne Azije indeks je dostigao svoj maksimum 1999. godine, a od tada je u opadanju, do 2022. pao je na 0,41.<\/p>

Brz rast trgovine sa Kinom u 21. veku zna\u010dajno je doprinio ovom padu. Kineski proizvodi danas \u010dine oko petinu uvoza Evropske unije, dok se u Kini bilje\u017ee represija ljudskih prava i gu\u0161enje demokratskih inicijativa.<\/p>

Ipak, \u010dak i kada se trgovina sa Kinom izuzme iz indeksa, i dalje se primje\u0107uje pad trgovine sa demokratijama.<\/p>

U izvje\u0161taju se isti\u010de da je Evropska unija od 1999. godine do 2012. godine po\u010dela da trguje sa vi\u0161e zemalja koje se rangiraju kao \u201emanje demokratske\u201c.<\/strong><\/p>

Potom, od 2012. godine do danas, Evropska unija nije zna\u010dajno menjala trgovinske partnere, ali su oni postali \u201emanje demokratski\u201c, kao \u0161to je slu\u010daj sa Turskom.\u00a0<\/strong><\/p>

U ovoj dr\u017eavi, koja je data kao primjer u izvje\u0161taju, indeks liberalne demokratije pao je sa 0,35 koliko je iznosio 2021. godine, na 0,12 pro\u0161le godine.<\/p>

Kada je rije\u010d o Srbiji, indeks liberalne demokratije je 2012. iznosio 0,49, a tokom narednih 12 godina pao je na 0,22.<\/p>

Kako je nagla\u0161eno u izvje\u0161taju, o\u010dekuje se da \u0107e sankcije Rusiji ubla\u017eiti pad indeksa trgovine u odnosu na stepen demokratije za Evropsku uniju, ali mnogobrojni trgovinski partneri ostaju diktature i autokratije.<\/p>

Evropska centralna banka isti\u010de da trgovina sa autoritarnim re\u017eimima donosi tri klju\u010dna izazova: dovodi u pitanje njen vrijednosni sistem, stvara profit za strane re\u017eime sa militaristi\u010dkim i ekspanzionisti\u010dkim agendama i otvara pitanja o sprovo\u0111enju zelene tranzicije.<\/p>

Napominje se da se rijetki materijali potrebni za rad tehnologija sa niskom emisijama ugljen-dioksida uglavnom nalaze u zemljama sa autokratskim re\u017eimima.<\/p>

\u201eUzmimo na primjer elektri\u010dne baterije<\/strong>, koje su klju\u010dni element na\u0161e strategije za rje\u0161avanje klimatske krize. Njihova proizvodnja zahtijeva \u010detiri osnovna metala, kobalt, bakar, litijum i nikl, od kojih EU gotovo da nema sopstvene rezerve. Osim bakra, sve te sirovine se na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu prete\u017eno prodaju iz zemalja sa nedemokratskim re\u017eimima<\/strong>\u201e, isti\u010de se u studiji.<\/p>

Nagla\u0161eno je i da \u201epostoji rizik da, poku\u0161avaju\u0107i da rije\u0161imo jedan negativni spoljni efekat (emisije ugljen-dioksida), pogor\u0161avamo drugi (kr\u0161enje ljudskih prava).<\/strong>\u201c<\/p>

\u00a0<\/p>

Izvor: Nova ekonomija<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Evropska centralna banka: EU sve vi\u0161e trguje sa diktatorima<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako evropski zvani\u010dnici neprestano isti\u010du zna\u010daj trgovine koja promovi\u0161e demokratiju i ljudska prva, u praksi Evropska unija sve vi\u0161e trguje sa diktatorima i autokratskim re\u017eimima, otkriva nova studija\u00a0Evropske centralne banke. U posljednjih 25 godina, evropske demokratije sve rje\u0111e izbjegavaju da trguju sa autokratskim re\u017eimima, pokazuju podaci o indeksu trgovine u odnosu na stepen demokratije. Ovaj indeks predstavlja prosjek indeksa liberalne demokratije trgovinskih partnera, pri \u010demu je doprinos svake zemlje proporcionalan njenom udjelu u uvozu u 15 zemalja Evropske unije. Ra\u010duna se na skali od 0 do 1, gde vi\u0161e vrijednosti ozna\u010davaju ve\u0107u trgovinsku povezanost sa demokratijama. Poslije talasa demokratizacije u djelovima Latinske Amerike, isto\u010dne Evrope i isto\u010dne Azije indeks je dostigao svoj maksimum 1999. godine, a od tada je u opadanju, do 2022. pao je na 0,41. Brz rast trgovine sa Kinom u 21. veku zna\u010dajno je doprinio ovom padu. Kineski proizvodi danas \u010dine oko petinu uvoza Evropske unije, dok se u Kini bilje\u017ee represija ljudskih prava i gu\u0161enje demokratskih inicijativa. Ipak, \u010dak i kada se trgovina sa Kinom izuzme iz indeksa, i dalje se primje\u0107uje pad trgovine sa demokratijama. U izvje\u0161taju se isti\u010de da je Evropska unija od 1999. godine do 2012. godine po\u010dela da trguje sa vi\u0161e zemalja koje se rangiraju kao \u201emanje demokratske\u201c. Potom, od 2012. godine do danas, Evropska unija nije zna\u010dajno menjala trgovinske partnere, ali su oni postali \u201emanje demokratski\u201c, kao \u0161to je slu\u010daj sa Turskom.\u00a0 U ovoj dr\u017eavi, koja je data kao primjer u izvje\u0161taju, indeks liberalne demokratije pao je sa 0,35 koliko je iznosio 2021. godine, na 0,12 pro\u0161le godine. Kada je rije\u010d o Srbiji, indeks liberalne demokratije je 2012. iznosio 0,49, a tokom narednih 12 godina pao je na 0,22. Kako je nagla\u0161eno u izvje\u0161taju, o\u010dekuje se da \u0107e sankcije Rusiji ubla\u017eiti pad indeksa trgovine u odnosu na stepen demokratije za Evropsku uniju, ali mnogobrojni trgovinski partneri ostaju diktature i autokratije. Evropska centralna banka isti\u010de da trgovina sa autoritarnim re\u017eimima donosi tri klju\u010dna izazova: dovodi u pitanje njen vrijednosni sistem, stvara profit za strane re\u017eime sa militaristi\u010dkim i ekspanzionisti\u010dkim agendama i otvara pitanja o sprovo\u0111enju zelene tranzicije. Napominje se da se rijetki materijali potrebni za rad tehnologija sa niskom emisijama ugljen-dioksida uglavnom nalaze u zemljama sa autokratskim re\u017eimima. \u201eUzmimo na primjer elektri\u010dne baterije, koje su klju\u010dni element na\u0161e strategije za rje\u0161avanje klimatske krize. Njihova proizvodnja zahtijeva \u010detiri osnovna metala, kobalt, bakar, litijum i nikl, od kojih EU gotovo da nema sopstvene rezerve. Osim bakra, sve te sirovine se na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu prete\u017eno prodaju iz zemalja sa nedemokratskim re\u017eimima\u201e, isti\u010de se u studiji. Nagla\u0161eno je i da \u201epostoji rizik da, poku\u0161avaju\u0107i da rije\u0161imo jedan negativni spoljni efekat (emisije ugljen-dioksida), pogor\u0161avamo drugi (kr\u0161enje ljudskih prava).\u201c \u00a0 Izvor: Nova ekonomija Evropska centralna banka: EU sve vi\u0161e trguje sa diktatorima Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2246,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3724"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3739,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3724\/revisions\/3739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}